O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Riječka Luka i Rafinerija u blokadi: Nesreća na Škrljevu razotkrila sve slabosti željezničkog sustava

Nesreća na željezničkoj pruzi između kolodvora Meja i Škrljevo koja se dogodila u ponedjeljak, 11. prosinca, kada je teretni vlak nakrcan s 1.100 tona kukuruza udario u pružno vozilo HŽ Infrastrukture, pri čemu su, zahvaljujući prisebnosti i pravodobnoj reakciji djelatnika kolodvora koji su pravovremeno upozorili kolege u pružnom vozilu izbjegnute ljudske žrtve, još je jednom razotkrila sve slabosti zastarjelog sustava željeznica u Hrvatskoj, piše Novi list.

Nakon ove nesreće riječka je luka, zajedno s rafinerijom, ostala praktički u željezničkoj blokadi, bez obzira na to što je dan-dva nakon nesreće dogovoren promet vlakova preko Slovenije, no kako pruga prema Ilirskoj Bistrici i Pivki već godinama ima ograničenja po pitanju opterećenja vagona, u praksi je do subote poslijepodne tim alternativnim pravcem prošlo svega pet vlakova, i to prema saznanjima Novog lista, isključivo onih koji prevoze naftne derivate iz riječke rafinerije.

Jučer je preko Slovenije trebao krenuti prvi vlak s kontejnerima, s terminala na Brajdici, što već predstavlja značajno kašnjenje u otpremi tereta jer inače s terminala dnevno kreće do 12 vlakova, tako da je u zaostatku već pedesetak vlakova, s nekoliko tisuća TEU-a. Upitno je hoće li vlakovi sa žitaricama prema riječkoj luci i oni s terminala za rasute terete u Bakru uopće biti usmjereni na taj pravac, zbog ograničenja od najviše 30 tona po vagonu, koje takav prijevoz željeznicom čini posve neisplativim.

Sve to, u vrijeme ekspanzije riječkog prometnog pravca, ukazuje na potrebu za izgradnjom dugoočekivane nizinske, dvokolosiječne pruge, od Rijeke do Karlovca, zajedno s dionicama do mađarske granice koju su do sad najavljivale brojne hrvatske vlade i na čije je projektiranje dosad potrošeno dvadesetak milijuna eura, pri čemu još ne postoji ni finalni projekt pruge. Da stvar bude gora, iako i sadašnja vlada stalno ističe ulaganja u željeznice kao prioritet, uz podršku Europske unije, problemi s dosad pokrenutim projektima su ogromni. Ugovor o projektiranju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku je raskinut, dionica Dugo Selo – Križevci kasni četiri godine, natječaj za dionicu od Zagreba do Karlovca je djelomično poništen i za neke poddionice tek se mora raspisati novi i tako redom. A Riječki prometni pravac jedan je od glavnih u prometnoj mreži Europske unije i njegov razvoj u prvom redu ovisi o željezničkoj infrastrukturi koja još uvijek datira iz 19. stoljeća, s jednim kolosijekom za koji se ne zna kad će ponovo biti otvoren za promet, nakon nesreće kod Škrljeva.

Nesreća na željezničkoj pruzi između kolodvora Meja i Škrljevo koja se dogodila u ponedjeljak, 11. prosinca, kada je teretni vlak nakrcan s 1.100 tona kukuruza udario u pružno vozilo HŽ Infrastrukture, pri čemu su, zahvaljujući prisebnosti i pravodobnoj reakciji djelatnika kolodvora koji su pravovremeno upozorili kolege u pružnom vozilu izbjegnute ljudske žrtve, još je jednom razotkrila sve slabosti zastarjelog sustava željeznica u Hrvatskoj, piše Novi list.

Nakon ove nesreće riječka je luka, zajedno s rafinerijom, ostala praktički u željezničkoj blokadi, bez obzira na to što je dan-dva nakon nesreće dogovoren promet vlakova preko Slovenije, no kako pruga prema Ilirskoj Bistrici i Pivki već godinama ima ograničenja po pitanju opterećenja vagona, u praksi je do subote poslijepodne tim alternativnim pravcem prošlo svega pet vlakova, i to prema saznanjima Novog lista, isključivo onih koji prevoze naftne derivate iz riječke rafinerije.

Jučer je preko Slovenije trebao krenuti prvi vlak s kontejnerima, s terminala na Brajdici, što već predstavlja značajno kašnjenje u otpremi tereta jer inače s terminala dnevno kreće do 12 vlakova, tako da je u zaostatku već pedesetak vlakova, s nekoliko tisuća TEU-a. Upitno je hoće li vlakovi sa žitaricama prema riječkoj luci i oni s terminala za rasute terete u Bakru uopće biti usmjereni na taj pravac, zbog ograničenja od najviše 30 tona po vagonu, koje takav prijevoz željeznicom čini posve neisplativim.

Sve to, u vrijeme ekspanzije riječkog prometnog pravca, ukazuje na potrebu za izgradnjom dugoočekivane nizinske, dvokolosiječne pruge, od Rijeke do Karlovca, zajedno s dionicama do mađarske granice koju su do sad najavljivale brojne hrvatske vlade i na čije je projektiranje dosad potrošeno dvadesetak milijuna eura, pri čemu još ne postoji ni finalni projekt pruge. Da stvar bude gora, iako i sadašnja vlada stalno ističe ulaganja u željeznice kao prioritet, uz podršku Europske unije, problemi s dosad pokrenutim projektima su ogromni. Ugovor o projektiranju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku je raskinut, dionica Dugo Selo – Križevci kasni četiri godine, natječaj za dionicu od Zagreba do Karlovca je djelomično poništen i za neke poddionice tek se mora raspisati novi i tako redom. A Riječki prometni pravac jedan je od glavnih u prometnoj mreži Europske unije i njegov razvoj u prvom redu ovisi o željezničkoj infrastrukturi koja još uvijek datira iz 19. stoljeća, s jednim kolosijekom za koji se ne zna kad će ponovo biti otvoren za promet, nakon nesreće kod Škrljeva.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video