Iznimna bitnost pomorstva i pomoraca svakodnevno se potvrđuje, a njihovo mentalno zdravlje i rad u skladu sa standardima Konvencije o radu pomoraca (MLC) neke su od glavnih tema koje promoviraju u ITF-u (International Transport Workers’ Federation), čulo se na panelu u organizaciji NVO Alumni klub Pomorskog fakulteta Kotor, u okviru nedavno održane Treće međunarodne konferencije iz područja pomorstva (KIMC 2023).
Prema riječima pomoćnika glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske, Romana Perića, dobre kompanije su one koje poštuju pomorca, prenosi Radio Kotor.
Govoreći o značaju pomoraca u susjednoj državi, prenio je i iskustvo iz doba početka pandemije Covid-19, kada je ova profesija imala prednost pri cijepljenju.
“Što se tiče cijepljenja, nama u Sindikatu pomoraca u Hrvatskoj, bilo je važno istaknuti važnost onih koji su u tom trenutku praktično prenosili i svu tu opremu i lijekove i zapravo učinili to da svijet funkcionira po pitanju medicinskih suplemenata koji su bili potrebni. Istaknuli smo važnost pomoraca koji su u nas bili ustvari cijepljeni u samom vrhu prioriteta. Prvo su bili stari i nemoćni, drugo medicinsko osoblje i treće vatrogasci, policajci i pomorci. Tada je nama bilo vrlo bitno da politički dovedemo pomorce u sam vrh skupine koja je neophodna za obavljanje bilo kakvih poslova. Znamo, inače, da je sve što nas okružuje, 90 % svih stvari, prevezeno brodom i da je iznimna bitnost pomoraca i pomorstva. Sjetimo se kada je brod Ever Given zapeo u Sueskom kanalu, kada je došlo do tektonskih poremećaja i u cijeni nafte i u ekonomijama različitih država, kašnjenju svega. Samo jedan brod. To govori o važnosti pomoraca uopće za cijelu ekonomiju”, kazao je Perić.
U posljednje vrijeme mentalno zdravlje pomoraca jedna je od najvažnijih tema koja se promovira u ITF-u, navodi Radio Kotor.
„Naime u prošlim vremenima se nije smjelo reći da je pomorac loše ili da ima probleme, iako se zna da je pomorski posao specifičan sam po sebi. Prva stvar odvojeni ste od kuće na dulje razdoblje i svi problemi koji se događaju se događaju doma i vi ne možete utjecati na njih. Druga stvar je radno vrijeme pomoraca. Niko te ne pita kada radiš, po noći, po danu, u različitim klimama svijeta… Danas si na plus 40, za pet dana na minus 20, tako da je to mentalno zdravlje pomoraca izuzetno, izuzetno bitno za nas. Pomorci nam se dosta javljaju i mi želimo reći da „it is okay, not to be okay“. To nije nešto što bi sada ljudi trebali skrivati. Mi imamo otvorene linije i unutar Sindikata pomoraca Hrvatske i unutar ITF-a i stručno osoblje je uvijek na dispoziciji da im pomogne. Nerijetko se i meni putem WhatsApp-a javljaju pomorci s broda, pa cijeli vikend izmijenim po 150 do 200 poruka, pokušavajući ih ohrabriti, dajući im nekakvu nadu da izdrže trenutnu situaciju”, ispričao je Perić.
Kako se čulo na panelu, ispitivanje alumniste Maše Štampić je pokazalo da 90 % pomoraca dnevno radi i preko 10 sati, 40 % ih je imalo 20 sati preko radnog vremena, a ozbiljan je postotak i onih koji su radili i preko toga.
“Prema smjernicama koje imamo kroz MLC postoje dobre i loše kompanije. Dobre imaju potpisane kolektivne ugovore s pomorskim sindikatima i poštuju smjernice MLC-a. Mi kao pomorski inspektori, inspektori “port-state” kontrola i “flag” inspektori, redovno gledamo radna vremena pomoraca i uočavamo gdje se više, a gdje manje radi. Jasno je da je veliki dio tih dokumenata čak i lažiran i to je nešto gdje mi ne možemo utjecati ako pomorac potpiše da je to odradio, odnosno da je radio manje, a u praksi je radio više. Dokument govori da je on radio toliko koliko piše”, kaže Perić.
Dobre kompanije, ističe, poštuju pomorca.
“Dobre su jer u njima znaju da je dugoročno umoran pomorac opasan po imovinu broda i njegovo funkcioniranje. Može doći do oštećenja broda, imovine, okoliša itd., što će u konačnici biti mnogo skuplje nego da je pomorac manje radio”, poručio je između ostalog Perić.
Podsjećamo, Konvencijom o radu pomoraca, obuhvaćeni su gotovo svi aspekti života i rada pomoraca. MLC je usvojena 2006. u Ženevi, a na snagu je stupila 2013. godine. Predstavlja konsolidaciju i modernizaciju standarda definiranih u 37 konvencija usvojenih do tada u okviru Međunarodne organizacije rada (ILO).
Od veljače 2015. i Crna Gora se nalazi među potpisnicama MLC 2006, piše Radio Kotor.
Tako je država ušla u sistem koji pomorce čini privilegiranim kada je riječ o uvjetima i sigurnosti rada.
MLC konvencija je u potpunosti posvećena podizanju standarda pomoraca. Regulira pitanja statusa u luci dolaska, uvjete života na brodu, dok se brodari obavezuju da imaju osigurana sredstva za isplatu plaća pomorcima, kao i za njihovu repatrijaciju.
ILO kao prva specijalizirana agencija UN-a, nastala 1946. godine, formulira međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava.
