O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Izmjenama EU Uredbe Hrvatska uvrštena na dva dodatna prometna koridora

U Europskom parlamentu, 18. prosinca, prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži ili TEN-T mreži), a prema kojoj će Republika Hrvatska, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

To Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove, u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a u toj Uredbi nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske što je onemogućavalo EU sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima. Pa tako trenutno važeća TEN-T Uredba uključuje dio od Rijeke (koja će se sada, kada nova Uredba stupi na snagu, nalaziti na čak 3 koridora) preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).

“Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna 2 koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i povjerenicom Valean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore! Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske”, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Kroz proces revizije Uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine, usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenjem na dva dodatna koridora  te „promicanje“ luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sinoćnjem sastanku Vijeća i Parlamenta.

Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili tako zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se RH kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav i tu se posebno zahvaljujem i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je odigrao ključnu ulogu u tom procesu.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr., Zagvozd – Imotski – DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.

Položaj na ukupno 4 prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.

Foto: MMPI

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka: “Ovo je veliki korak za riječku luku”

Vijest da je u Europskom parlamentu prihvaćen prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T Uredbe, prema kojoj će Republika Hrvatska, biti dodatno pozicionirana na još dva prometna koridora, komentirao je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa. Ocijenio je to velikim korakom naprijed za riječku luku, piše Novi list.

“Ovo su izvrsne vijesti i velika je to stvar za riječku luku. Sad smo pozicionirani na svim osnovnim koridorima koji nas povezuju s prirodnim zaleđem. Riječka luka i riječki prometni pravac su sada u punom smislu dio TEN-T mreže i velikog prometnog sustava Europe.

U luci imamo snažan investicijski ciklus, a sada i novu poziciju u prometnom sustavu EU-a. Ono što smo godinama planirali i željeli, sada je naša stvarnost”, rekao je Vukorepa.

U Europskom parlamentu, 18. prosinca, prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži ili TEN-T mreži), a prema kojoj će Republika Hrvatska, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

To Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove, u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a u toj Uredbi nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske što je onemogućavalo EU sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima. Pa tako trenutno važeća TEN-T Uredba uključuje dio od Rijeke (koja će se sada, kada nova Uredba stupi na snagu, nalaziti na čak 3 koridora) preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).

“Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna 2 koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i povjerenicom Valean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore! Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske”, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Kroz proces revizije Uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine, usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenjem na dva dodatna koridora  te „promicanje“ luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sinoćnjem sastanku Vijeća i Parlamenta.

Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili tako zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se RH kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav i tu se posebno zahvaljujem i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je odigrao ključnu ulogu u tom procesu.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr., Zagvozd – Imotski – DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.

Položaj na ukupno 4 prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.

Foto: MMPI

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka: “Ovo je veliki korak za riječku luku”

Vijest da je u Europskom parlamentu prihvaćen prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T Uredbe, prema kojoj će Republika Hrvatska, biti dodatno pozicionirana na još dva prometna koridora, komentirao je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa. Ocijenio je to velikim korakom naprijed za riječku luku, piše Novi list.

“Ovo su izvrsne vijesti i velika je to stvar za riječku luku. Sad smo pozicionirani na svim osnovnim koridorima koji nas povezuju s prirodnim zaleđem. Riječka luka i riječki prometni pravac su sada u punom smislu dio TEN-T mreže i velikog prometnog sustava Europe.

U luci imamo snažan investicijski ciklus, a sada i novu poziciju u prometnom sustavu EU-a. Ono što smo godinama planirali i željeli, sada je naša stvarnost”, rekao je Vukorepa.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video