Europska unija će trebati čak 1,5 trilijuna eura godišnje za ulaganja kako bi ispunila svoj cilj net zero emisije do 2050. godine, pokazalo je istraživanje koje su poduprli zastupnici Zelenih EU u ponedjeljak, piše Energetika.
Europska komisija trebala bi sljedećeg tjedna preporučiti da EU smanji net zero emisije za 90 % do 2040., u odnosu na razine iz 1990. godine, i objaviti veliko početno povećanje ulaganja koja su potrebna kako bi Europa bila na putu da do 2050. ostvari net zero emisije ugljičnog dioksida.
Većina sredstava ili 1,16 trilijuna eura godišnje – mogla bi se osigurati preusmjeravanjem postojeće potrošnje, većim dijelom na aktivnosti zagađivanja, prema istraživanju Instituta Rousseau, koje su naručili zastupnici Zelenih EU.
To bi značilo golemo odustajanje od automobila s klasičnim motorima, proizvodnje fosilnih goriva i novih zračnih luka, te skok u ulaganjima u javni prijevoz, obnovu zgrada i širenje obnovljivih izvora energije, rekli su istraživači.
Konzervativniji političari usporit će tranziciju
Neke vlade odbijaju ekološku agendu EU-a, navodeći troškove, dok su poljoprivrednici koji prosvjeduju u Francuskoj pozvali na poništavanje nekih ekoloških pravila EU-a. Ankete javnog mnijenja pokazuju da bi izbori za EU mogli otežati donošenje ambicioznih klimatskih politika ako rezultiraju većim brojem zastupnika iz populističkih i konzervativnijih stranaka, navodi Energetika.
Nacrt internog modeliranja Komisije za klimatski cilj 2040., u koji je Reuters imao uvid, sugerira da bi bila potrebna slična ulaganja, od otprilike 1,5 trilijuna eura godišnje u energetske sustave koji manje zagađuju okoliš. Istraživači su rekli da bi ulaganja potrebna za postizanje net zero emisije uglavnom dolazila iz privatnog sektora, ali bi se javna potrošnja za zeleni prijelaz također trebala udvostručiti, na 490 milijardi eura godišnje.
Za usporedbu, EU trenutno troši 359 milijardi eura godišnje na subvencije za fosilna goriva. Reuters je prošli tjedan objavio draft EK u kojem stoji da 90-postotno smanjenje emisija znači smanjivanje plaćanja uvoza fosilnih goriva za 2,8 trilijuna eura u periodu 2031.-2050., u odnosu na prosjek prošlog desetljeća.
