O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Globalni brodari nadograđuju svoje brodove zbog smanjenja emisija stakleničkih plinova: Potaknute velike rasprave

CMA CGM Arctic, divovski kontejnerski brod od 15.264 TEU, na svoje je prvo putovanje iz dokova brodogradilišta Hyundai Samho u Južnoj Koreji krenuo tek u lipnju 2022., a već je spreman za suhi dok, piše Splash247.

Brod dug 366 metara jedan je od prvih među 100-tinjak brodova koje je francuski brodar CMA CGM ugovorio s brodogradilištima Damen za modifikaciju kako bi se povećala njihova učinkovitost goriva.

“Činjenica da je ovo plovilo staro jedva dvije godine pokazuje da je industrija u cjelini podcijenila koliko bi, sada trajno usporena plovidba, promijenila linijski krajolik”, izjavili su analitičari Alphalinera u svom posljednjem izvješću, dodajući: “Mnogi veliki glavni brodovi su preopterećeni i stoga nisu učinkoviti koliko bi mogli biti”.

Ne slažući se sa stajalištem Alphalinera, Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, rekao je za Splash247: “Ne vidim ovo kao nedostatak predviđanja od strane prijevoznika – umjesto toga, ovo bi se trebalo promatrati kao visok stupanj spremnosti od strane prijevoznika da nastave ulagati u nadogradnju svojih plovila kako novije i bolje tehnologije budu postajale dostupne”.

Posljednjih godina brodari su napravili promjene na brodovima u smislu pramčanih bulbova, postavili golema vjetrobranska stakla i eksperimentirali s nizom tehničkih poboljšanja u pokušaju da smanje troškove goriva.

Usporena plovidba brodova nije nova vijest. Prije globalne financijske krize, kontejnerski brodovi općenito su bili dizajnirani da imaju maksimalnu brzinu od 25 čvorova, s pro forma rasporedom obično postavljenim na oko 19 čvorova, a tada su s kašnjenjima brzine od oko 21 čvora bile prilično uobičajene.

Godine 2009. Maersk, a za njim i druge kompanije, smanjili su sve brzine brodova na 17 čvorova kako bi uštedjeli gorivo i novac. U osnovi, 17 čvorova je ono što proizvođači motora preporučuju kao najsporiju stalnu brzinu, bez da se ošteti motor.

Maersk je također testirao nekoliko brodova u Atlantiku pri brzini od 15 čvorova tijekom dugotrajnih razdoblja, i nije primijećeno oštećenje motora, te je uskoro industrija u cjelini prešla na brzine od oko 14 do 15 čvorova od otprilike 2010. godine, navodi Splash247.

Kada su 2011. i 2012. izgrađeni brodovi Maersk EEE, s kapacitetom 18.000 TEU, maksimalna brzina im nije bila veća od 22 čvora. Motori su smanjeni, a ovi su brodovi bili dizajnirani za usporenu plovidbu.

Mnoštvo globalnih brodara kao što su Maersk i Hapag-Lloyd nedavno su namijenili dio svojih flota za nadogradnje za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Čini se da je globalni sektor popravka brodova spreman za snažan rast prihoda u nadolazećim godinama budući da su nedavno usvojeni zeleni ciljevi do 2030. godine koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).

Nedavni podaci Clarksons Researcha pokazuju da je 35 % globalne trgovačke flote rangirano kao D i E u smislu IMO-ovog pokazatelja intenziteta ispuštanja ugljika, nešto što će zahtijevati promjene. Sada je 31 % globalne trgovačke flote starije od 15 godina, prema Clarksonsu.

Nedavno izvješće britanske konzultantske tvrtke Thetius sugerira da će globalno tržište popravaka brodova narasti s veličine tržišta od 46 milijardi dolara ove godine na 83 milijarde dolara do 2029. godine.

CMA CGM Arctic, divovski kontejnerski brod od 15.264 TEU, na svoje je prvo putovanje iz dokova brodogradilišta Hyundai Samho u Južnoj Koreji krenuo tek u lipnju 2022., a već je spreman za suhi dok, piše Splash247.

Brod dug 366 metara jedan je od prvih među 100-tinjak brodova koje je francuski brodar CMA CGM ugovorio s brodogradilištima Damen za modifikaciju kako bi se povećala njihova učinkovitost goriva.

“Činjenica da je ovo plovilo staro jedva dvije godine pokazuje da je industrija u cjelini podcijenila koliko bi, sada trajno usporena plovidba, promijenila linijski krajolik”, izjavili su analitičari Alphalinera u svom posljednjem izvješću, dodajući: “Mnogi veliki glavni brodovi su preopterećeni i stoga nisu učinkoviti koliko bi mogli biti”.

Ne slažući se sa stajalištem Alphalinera, Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, rekao je za Splash247: “Ne vidim ovo kao nedostatak predviđanja od strane prijevoznika – umjesto toga, ovo bi se trebalo promatrati kao visok stupanj spremnosti od strane prijevoznika da nastave ulagati u nadogradnju svojih plovila kako novije i bolje tehnologije budu postajale dostupne”.

Posljednjih godina brodari su napravili promjene na brodovima u smislu pramčanih bulbova, postavili golema vjetrobranska stakla i eksperimentirali s nizom tehničkih poboljšanja u pokušaju da smanje troškove goriva.

Usporena plovidba brodova nije nova vijest. Prije globalne financijske krize, kontejnerski brodovi općenito su bili dizajnirani da imaju maksimalnu brzinu od 25 čvorova, s pro forma rasporedom obično postavljenim na oko 19 čvorova, a tada su s kašnjenjima brzine od oko 21 čvora bile prilično uobičajene.

Godine 2009. Maersk, a za njim i druge kompanije, smanjili su sve brzine brodova na 17 čvorova kako bi uštedjeli gorivo i novac. U osnovi, 17 čvorova je ono što proizvođači motora preporučuju kao najsporiju stalnu brzinu, bez da se ošteti motor.

Maersk je također testirao nekoliko brodova u Atlantiku pri brzini od 15 čvorova tijekom dugotrajnih razdoblja, i nije primijećeno oštećenje motora, te je uskoro industrija u cjelini prešla na brzine od oko 14 do 15 čvorova od otprilike 2010. godine, navodi Splash247.

Kada su 2011. i 2012. izgrađeni brodovi Maersk EEE, s kapacitetom 18.000 TEU, maksimalna brzina im nije bila veća od 22 čvora. Motori su smanjeni, a ovi su brodovi bili dizajnirani za usporenu plovidbu.

Mnoštvo globalnih brodara kao što su Maersk i Hapag-Lloyd nedavno su namijenili dio svojih flota za nadogradnje za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Čini se da je globalni sektor popravka brodova spreman za snažan rast prihoda u nadolazećim godinama budući da su nedavno usvojeni zeleni ciljevi do 2030. godine koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).

Nedavni podaci Clarksons Researcha pokazuju da je 35 % globalne trgovačke flote rangirano kao D i E u smislu IMO-ovog pokazatelja intenziteta ispuštanja ugljika, nešto što će zahtijevati promjene. Sada je 31 % globalne trgovačke flote starije od 15 godina, prema Clarksonsu.

Nedavno izvješće britanske konzultantske tvrtke Thetius sugerira da će globalno tržište popravaka brodova narasti s veličine tržišta od 46 milijardi dolara ove godine na 83 milijarde dolara do 2029. godine.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video