Još prije gotovo dvije godine Vlada je odobrila projekt povećanja kapaciteta krčkog LNG terminala, u što namjerava uložiti 25 milijuna eura, a jučer je Europska komisija konačno dala zeleno svjetlo za državnu potporu za taj projekt, piše Poslovni dnevnik.
Mjera će se, kako je objavljeno, djelomično financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a njome će se omogućiti postavljanje dodatnog modula za uplinjavanje kapaciteta 250 tisuća kubičnih metara na sat na postojećem terminalu, čime će se podići godišnji kapacitet isporuke s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina.
Realizacija već krenula
No, i prije odobrenja ove državne potpore krenulo se s realizacijom projekta – prije godinu dana predstavnici LNG-a Hrvatska i Wartsila Gas Solutionsa iz Norveške potpisali su ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura, čiju je proizvodnju predviđeno provesti u roku od 22 mjeseca, te bi postavljanje u Omišlju trebalo biti finiširano u 2025. godini.
Vrijednost posla je oko 23 milijuna eura. LNG Hrvatska je upravo pokrenuo postupak javnog savjetovanja uoči objave natječaja za poslove preinake broda za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU) LNG Croatia za potrebe povećanja kapaciteta terminala.
Paralelno s projektom povećanja kapaciteta LNG terminala provodi se, inače, i projekt proširenja plinovodne mreže, kako bi ona mogla pratiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala, koji je u ingerenciji Plinacroa, navodi Poslovni dnevnik.
Ti su projekti na liniji politike EU o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, te je stoga i davanje državne potpore za ovaj projekt ocijenjeno važnim za osiguranje opskrbe plinom u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe. Potpora će, prema priopćenju iz EK, biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, koja LNG-u kao nositelju i operatoru terminala, pokrivaju dio troškova ulaganja.
Pozitivni učinci za EU
“Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena kako bi se korisniku omogućilo provođenje projekta”, stoji u priopćenju EK, koja ovu mjeru smatra “proporcionalnom, jer je ograničena na nužni minimum i da njezini pozitivni učinci nadmašuju sve moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu u EU”.
Od početka rada u siječnju 2021. uz terminal u Omišlju pristalo je 90 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, prihvaćeno i uplinjeno više od 12 milijuna kubika ukapljenog prirodnog plina, te isporučeno preko 7,4 milijarde kubika prirodnog plina.
