Oni koji su preživjeli havariju Titanika, pričali su kasnije kako je orkestar svirao do samog kraja. No, kako na trajektima Jadrolinije umjesto orkestra putnike zabavlja i opušta muzika s CD playera, na „Oliveru”, dok plovi na redovnoj liniji Split – Vela Luka i obratno, ni pjesme Olivera Dragojevića ne bi hrabrile i utješile putnike, jer kad nema struje, nema ni muzike. Naime, kapetan Ivan Srzentić, predsjednik Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije za Južni ističe kako trajekt Oliver nema Emergency Generator koji brod napaja strujom kad glavni izvor napajanja zakaže.
“Sa sigurnošću vam mogu reći da trajekt Oliver nema Emergency Generator. Prema informacijama s kojima raspolažem, trajekt je dobio izuzeće za plovidbu od Kapetanije. Dakle, dobili su mogućnost plovidbe bez Emergency Generatora“, istaknuo je kapetan Srzentić, pojasnivši čemu taj generator služi.
“To je generator koji mora stajati izvan vodene linije. Dakle, u slučaju prodora vode u strojarnicu, moraju se aktivirati vodonepropusna vrata da bi se zatvorila strojarnica i moglo normalno evakuirati ljude i obavijestiti ih putem razglasa i ostalih sustava da je došlo do prodora mora”, rekao je Srzentić, dodavši:
“Ako nema Emergency Generator, pogotovo danas u 21. stoljeću, brod je opasan. Da skratimo priču, takav brod je opasan”, naglasio je Srzentić.
BILO JE VREMENA DA SE SUSTAV UGRADI
Odgovorio je i na pitanje kako je trajekt Oliver bez tog sustava koji strojeve važne za manevriranje broda, komunikaciju, pokretanje pumpi i slanje signala za pomoć, napaja strujom kad glavni izvor napajanja zakaže, mogao dobiti izuzeće za plovidbu.
“Na koji način su dobili izuzeće, jesu li spajali komande i ostale sustave na jedan od pomoćnih generatora, u taj dio ne ulazim. Mislim da jesu, ali to nije rješenje. Definitivno nije jer brod mora posjedovati Emergency Generator“, rekao je Srzentić za Južni, istaknuvši kako je bilo dovoljno vremena da se trajektu u remontnom brodogradilištu ugradi taj generator.
“S obzirom na to da je boravio u Remontnom brodogradilištu „Viktor Lenac”, gotovo pet mjeseci, nisu ništa napravili. Normalna Uprava bi to riješila unutar 90 do 120 dana jer imali su vremena”, kazao je kapetan Srzentić.
Uprava Jadrolinije inače kroničan nedostatak brodova u svojoj floti rješava kupnjom starih brodova od inozemnih brodara. Dok se strane kompanije takvih brodova rješavaju, u Jadroliniji se njihova kupnja predstavlja kao uspjeh.
“Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije traži ostavku predsjednika Uprave, koji nastavlja politiku dovođenja starih brodova u flotu, a kroz medije prikazuje priču kako se radi o novim brodovima. Stav Strukovnog sindikata je da ne obnavljamo nego starimo flotu”, naglasio je Srzentić.
I PRAMČANA RAMPA MOGLA SE PRILAGODITI
Odgovorio je i na pitanje je li nedostatak sredstava možda razlog zašto Jadrolinija umjesto novih kupuje stare brodove.
“Nemaju znanja. U Upravi Jadrolinije trenutno nemate čovjeka koji se ikad bavio brodarstvom ili nečim sličnim. Kad kupujete nešto staro i polovno, pogotovo državnim ili javnim novcem, jasno vam je da su u pitanju neke spletke. Znanja definitivno nemaju, a odgovornost mora preuzeti predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, „kozmetičar”, istaknuo je Srzentić.
Osvrnuo se i na drugi „Oliverov” problem – previsoku pramčanu rampu.
“Tu je zakazao kompletan sustav. Za vrijeme boravka u Lencu mogli su napraviti pramčanu rampu kako Bog zapovijeda, a mogli su je prilagoditi, imali su vremena četiri, pet mjeseci”, istaknuo je Srzentić.
Kapetan na brodovima Jadrolinije jako dobro shvaća potrebe stanovnika na hrvatskim otocima za kvalitetnim i dobrim brodovima.
NE BI PREUZEO OVAJ BROD BEZ VAŽNOG SUSTAVA
“Naši boduli 365 dana u godini žive na otocima dok se Uprava Jadrolinije priprema samo za sezonu, što nikako nije dobro za stanovnike naših otoka koje u potpunosti razumijem. Brodovi moraju voziti cijelu godinu. „Korčula” je pet, šest mjeseci bila u remontom brodogradilištu i sad je vraćaju za sezonu i time se hvale. Bodule treba razumjeti i podržati ih, njima su brodovi ono što su nama autobusne linije, čak i gore jer oni ovise o brodovima. Jadrolinija nije privatna već je državna tvrtka, a država mora voditi računa o potrebama svojih otočanima. Degutantno je slušati kad govore kako su spremni za sezonu”, rekao je Srzentić.
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE.
