Smeđe sluzave nakupine uz obalu Istre
Proteklih tjedana mediji i društvene mreže preplavili su prizori smeđih sluzavih nakupina uz zapadnu obalu Istre, posebno intenzivnih oko Rovinja. Ovaj fenomen, poznat kao “mucillagini” ili “mare sporco“, izazvao je zabrinutost među turistima, od kojih su neki razmišljali o otkazivanju svojih aranžmana, prenosi Slobodna Dalmacija.
Prirodni fenomen s dugom povijesti
Cvjetanje mora s mukoznim agregatima nije novost. Prvi put zabilježen je 1729. godine, dok su znanstvenici 1995. godine izračunali prosječni ciklus od 5,7 godina. Najintenzivniji događaji dokumentirani su na sjevernom Jadranu tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih. Fenomen se nedavno proširio na srednji Jadran, uključujući Kaštelanski zaljev i područje oko otoka Šolte.
Utjecaj na gspodarske aktivnosti
Interes za ovaj fenomen značajno je porastao kasnih 1990-ih zbog njegovog utjecaja na ribarstvo i turizam. U to vrijeme pokrenut je nacionalni istraživački projekt koji je okupio znanstvenike iz različitih ustanova u Hrvatskoj i Italiji. Međutim, trenutno ne postoji sličan projekt.
Hipoteze o uzrocima cvjetanja
Dr. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta Ruđer Bošković (IRB), iznijela je nekoliko hipoteza o porijeklu sluzi. Jedna teorija sugerira da sluz nastaje zbog sekrecije organske tvari mikroalgi uslijed stresa uzrokovanog promjenama u okolišu. Druga teorija povezuje sluz s prekomjernim cvjetanjem fitoplanktona i mikrobiološkom aktivnošću uslijed naglog donosa nutrijenata, osobito iz rijeke Po. Također, saharska prašina i pelud mogu biti faktori.
Kemijski sastav i opasnosti
Mukozne nakupine uglavnom se sastoje od različitih šećera, s manjom lipidnom komponentom. Većina tih nakupina je anoksična, bogata sulfidima koji su toksični za morske organizme. Mukozne nakupine također akumuliraju metale u tragovima, zagađivala, nano- i mikroplastiku, te su područja izuzetne mikrobiološke aktivnosti, uključujući i patogene organizme.
Potreba za novim istraživanjima
Ovogodišnje cvjetanje mora moglo bi potaknuti nova istraživanja na nacionalnom nivou. Dr. Ciglenečki-Jušić ističe potrebu za multidisciplinarnim i interdisciplinarnim istraživanjima kako bi se bolje razumjele ove neuobičajene pojave. Tim Instituta Ruđer Bošković radi na analizama koje bi mogle otkriti izotopni otisak mukusa i pomoći u definiranju porijekla organske tvari.
Nadamo se da će aktualno cvjetanje mora pokrenuti nove istraživačke projekte s modernim tehnikama i mogućnostima, za što su znanstvenici već dugo vremena spremni.
