Iako bi se moglo pomisliti da su brodske linije tijekom turističke sezone unosne, to nije slučaj za većinu linija koje rade cijele godine. U 2023. godini, samo pet od ukupno 24 trajektne linije u Hrvatskoj posluje bez pomoći države. Jadrolinija, koja održava 23 linije, dobila je više od 50 milijuna eura subvencija, dok jedina linija koja ne ovisi o potporama je Stinica – Mišnjak, kojom upravlja Rapska plovidba.
Profitabilne linije, poput onih između Valbiske i Meraga, te Porozine i Brestove, relativno su kratke, od 3 do 16 kilometara. Pomaže i to što povezuju otoke Rab, Lošinj i Cres, gdje živi veća populacija, kao i popularne turističke destinacije.
S druge strane, četiri linije koje prevoze više od 300.000 putnika godišnje i dalje nisu profitabilne, unatoč subvencijama u iznosu od 2,84 milijuna eura. Tu spadaju linije poput Zadar – Preko i Split – Stari Grad. Najveću subvenciju, od čak 8,78 milijuna eura, dobila je linija Split – Hvar – Vela Luka – Lastovo, jedna od najdužih u zemlji.
U 2023. godini, Jadrolinija je ostvarila prihode od 166,87 milijuna eura, no značajan dio toga čine subvencije. Rashodi su iznosili 161,94 milijuna eura, a najviše novca otišlo je na plaće (42,37 milijuna eura) i gorivo (32,23 milijuna eura).
Za 2024. godinu, Jadrolinija planira investirati 80,55 milijuna eura, uglavnom u obnovu flote. Već su kupili nekoliko novih trajekata, a planiraju i nabavku dva nova trajekta s kapacitetom do 150 vozila i 1200 putnika. Očekuje se i pomoć Svjetske banke u sufinanciranju strateških projekata, posebno onih usmjerenih na zelene tehnologije.
Cijeli članak možete pročitati na Forbes.hr.
