O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Zadržavanje ugljika: Je li ovo rješenje koje pomorska industrija treba?

Tehnologija zadržavanja ugljika nudi praktičan način smanjenja emisija u pomorstvu, omogućujući postupni prijelaz prema održivim alternativama bez napuštanja fosilnih goriva.

Pomorska industrija suočava se s izazovima smanjenja emisija stakleničkih plinova dok istovremeno održava ekonomsku isplativost. Uvođenje tehnologije zadržavanja ugljika (CCT) nudi rješenje koje omogućuje smanjenje emisija CO2, a da se brodovi i dalje oslanjaju na fosilna goriva. Korištenje CCT-a u kombinaciji sa specijaliziranim aditivima za gorivo omogućuje značajno smanjenje ugljičnog otiska, dok se izbjegavaju troškovi i rizici brzog prelaska na alternative poput vodika ili amonijaka.

Kako funkcionira zadržavanje ugljika na brodovima?

Tehnologija zadržavanja ugljika na brodovima hvata emisije CO2 iz ispušnih plinova brodskih motora i pohranjuje ih na brodu dok ne stignu do luke, gdje se CO2 dalje skladišti ili koristi za industrijske svrhe. Ova tehnologija omogućuje smanjenje emisija CO2 za 70-90%, što čini zadržavanje ugljika ključnim prijelaznim rješenjem dok se alternativna goriva ne usavrše​.

Jedna od ključnih prednosti ove tehnologije je njena integracija u postojeću brodsku infrastrukturu. Primjerice, Wärtsilä već nudi CCS-ready scrubbere, koji omogućuju kasniju jednostavniju instalaciju sustava za zadržavanje ugljika​.

DNV-ova analiza pokazuje da sustavi za zadržavanje ugljika mogu smanjiti emisije na Suezmax tankerima za čak 39%, ali to dolazi s cijenom povećane potrošnje goriva između 9% i 24%, zbog potrebne dodatne energije.

​Ugradnja sustava zadržavanja ugljika na postojeće brodove

Ugradnja sustava zadržavanja ugljika na postojeće brodove zahtijeva detaljnu analizu i prilagodbu brodova. Studije koje su proveli DNV i Wärtsilä pokazuju da je ugradnja sustava izvediva, osobito na brodovima koji već koriste scrubbere za smanjenje emisija sumpora​.

​Testiranja provedena na kontejnerskim brodovima, tankerima i ro-ro brodovima pokazuju da je zadržavanje ugljika učinkovito u smanjenju emisija do 70%, čineći ovu tehnologiju ključnom za postizanje ciljeva smanjenja emisija.

Ekonomičnost i troškovi

Prema studijama iz 2024. godine, trošak zadržavanja ugljika na brodovima kreće se između 150 i 250 dolara po toni zadržanog CO2, ovisno o tipu broda i korištenoj tehnologiji.​ Iako su početni troškovi implementacije visoki, dugoročne koristi uključuju izbjegavanje visokih kazni za emisije CO2 i potencijalnu ekonomsku dobit od industrijske uporabe zarobljenog CO2.

Uvođenje ove tehnologije također pomaže brodarima u ispunjavanju sve strožih regulacija, poput ciljeva koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) za smanjenje emisija za najmanje 50% do 2050. godine​.

Kombinacija s aditivima za gorivo

Osim zadržavanja ugljika, napredni aditivi za gorivo također igraju ključnu ulogu u smanjenju emisija zagađivača poput dušikovih oksida (NOx) i čestica (PM). Emulzije goriva, koje sadrže mješavinu vode i goriva, smanjuju temperaturu izgaranja, čime se smanjuje stvaranje NOx-a za čak 50%. Kombiniranjem sustava zadržavanja ugljika s ovim tehnologijama, brodarska industrija može dodatno smanjiti emisije i poboljšati učinkovitost goriva​.

Prijelazno rješenje prema održivijoj budućnosti

Tehnologija zadržavanja ugljika predstavlja ključno prijelazno rješenje za brodarsku industriju, omogućujući joj da smanji emisije bez odustajanja od fosilnih goriva. Iako CCT sustavi ne mogu u potpunosti ukloniti emisije, oni značajno smanjuju ugljični otisak brodarstva i omogućuju industriji postupni prijelaz prema alternativnim gorivima u budućnosti.

Tehnologija zadržavanja ugljika nudi praktičan način smanjenja emisija u pomorstvu, omogućujući postupni prijelaz prema održivim alternativama bez napuštanja fosilnih goriva.

Pomorska industrija suočava se s izazovima smanjenja emisija stakleničkih plinova dok istovremeno održava ekonomsku isplativost. Uvođenje tehnologije zadržavanja ugljika (CCT) nudi rješenje koje omogućuje smanjenje emisija CO2, a da se brodovi i dalje oslanjaju na fosilna goriva. Korištenje CCT-a u kombinaciji sa specijaliziranim aditivima za gorivo omogućuje značajno smanjenje ugljičnog otiska, dok se izbjegavaju troškovi i rizici brzog prelaska na alternative poput vodika ili amonijaka.

Kako funkcionira zadržavanje ugljika na brodovima?

Tehnologija zadržavanja ugljika na brodovima hvata emisije CO2 iz ispušnih plinova brodskih motora i pohranjuje ih na brodu dok ne stignu do luke, gdje se CO2 dalje skladišti ili koristi za industrijske svrhe. Ova tehnologija omogućuje smanjenje emisija CO2 za 70-90%, što čini zadržavanje ugljika ključnim prijelaznim rješenjem dok se alternativna goriva ne usavrše​.

Jedna od ključnih prednosti ove tehnologije je njena integracija u postojeću brodsku infrastrukturu. Primjerice, Wärtsilä već nudi CCS-ready scrubbere, koji omogućuju kasniju jednostavniju instalaciju sustava za zadržavanje ugljika​.

DNV-ova analiza pokazuje da sustavi za zadržavanje ugljika mogu smanjiti emisije na Suezmax tankerima za čak 39%, ali to dolazi s cijenom povećane potrošnje goriva između 9% i 24%, zbog potrebne dodatne energije.

​Ugradnja sustava zadržavanja ugljika na postojeće brodove

Ugradnja sustava zadržavanja ugljika na postojeće brodove zahtijeva detaljnu analizu i prilagodbu brodova. Studije koje su proveli DNV i Wärtsilä pokazuju da je ugradnja sustava izvediva, osobito na brodovima koji već koriste scrubbere za smanjenje emisija sumpora​.

​Testiranja provedena na kontejnerskim brodovima, tankerima i ro-ro brodovima pokazuju da je zadržavanje ugljika učinkovito u smanjenju emisija do 70%, čineći ovu tehnologiju ključnom za postizanje ciljeva smanjenja emisija.

Ekonomičnost i troškovi

Prema studijama iz 2024. godine, trošak zadržavanja ugljika na brodovima kreće se između 150 i 250 dolara po toni zadržanog CO2, ovisno o tipu broda i korištenoj tehnologiji.​ Iako su početni troškovi implementacije visoki, dugoročne koristi uključuju izbjegavanje visokih kazni za emisije CO2 i potencijalnu ekonomsku dobit od industrijske uporabe zarobljenog CO2.

Uvođenje ove tehnologije također pomaže brodarima u ispunjavanju sve strožih regulacija, poput ciljeva koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) za smanjenje emisija za najmanje 50% do 2050. godine​.

Kombinacija s aditivima za gorivo

Osim zadržavanja ugljika, napredni aditivi za gorivo također igraju ključnu ulogu u smanjenju emisija zagađivača poput dušikovih oksida (NOx) i čestica (PM). Emulzije goriva, koje sadrže mješavinu vode i goriva, smanjuju temperaturu izgaranja, čime se smanjuje stvaranje NOx-a za čak 50%. Kombiniranjem sustava zadržavanja ugljika s ovim tehnologijama, brodarska industrija može dodatno smanjiti emisije i poboljšati učinkovitost goriva​.

Prijelazno rješenje prema održivijoj budućnosti

Tehnologija zadržavanja ugljika predstavlja ključno prijelazno rješenje za brodarsku industriju, omogućujući joj da smanji emisije bez odustajanja od fosilnih goriva. Iako CCT sustavi ne mogu u potpunosti ukloniti emisije, oni značajno smanjuju ugljični otisak brodarstva i omogućuju industriji postupni prijelaz prema alternativnim gorivima u budućnosti.

HTML Code here
HTML Code here