U svom najnovijem izvješću, UNCTAD analizira kompleksne izazove s kojima se suočava sektor pomorskog transporta, s posebnim naglaskom na to kako prekidi u ključnim pomorskim prolazima utječu na globalne trgovačke tokove.
Pomorska uska grla definiraju se kao strateški važna mjesta na trgovačkim rutama koja omogućuju prolazak velikih količina tereta i povezuju ključne regije svijeta. Zbog ograničenih alternativnih ruta, svako ometanje prometa kroz ove točke može uzrokovati ozbiljne poremećaje u lancima opskrbe te imati dalekosežne posljedice za sigurnost hrane, opskrbu energijom i globalnu ekonomiju, piše Safety4Sea.
Rebeca Grynspan, glavna tajnica UNCTAD-a, istaknula je: “Pomorski promet u velikoj mjeri ovisi o uskim grlima – strateškim, uskim pomorskim prolazima poput Sueskog i Panamskog kanala. Ovi prolazi značajno skraćuju interkontinentalna putovanja i smanjuju troškove prijevoza. Međutim, upravo ta ključna uloga čini uska grla izrazito ranjivima na prekide različitih priroda – od klimatskih i ekonomskih do geopolitičkih i operativnih – što može imati ozbiljne posljedice za globalno brodarstvo.”
Sljedeći prolazi smatraju se ključnim pomorskim uskim grlima zbog svoje važnosti i volumena trgovine koja kroz njih prolazi, posebice u pogledu specifičnih roba.
#1 Tjesnac Bab al-Mandeb (Crveno more)
- Povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom
- Ključan za naftu i prirodni plin s Bliskog istoka
- Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 8,7%
- Udio po robi (2023): automobili i kontejneri (20% svaki); naftni proizvodi (15%); sirova nafta (13%)
#2 Rt Dobre nade
- Povezuje Indijski ocean s Atlantskim oceanom
- Glavne robe uključuju kontejnere, sirovu naftu i rasute terete (željeznu rudu i ugljen)
- Udio u pomorskoj trgovini naftom (2023): 8%
#3 Panamski kanal
- Povezuje Atlantski ocean s Tihim oceanom
- Važan za kontejnersku trgovinu te trgovinu automobilima, žitaricama i ukapljenim naftnim plinom (LPG)
- Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 2,16% (u tonama)
#4 Gibraltarski tjesnac
- Povezuje Sredozemno more s Atlantskim oceanom i povezuje glavna gospodarstva
- Sadrži ključnu infrastrukturu, uključujući plinovode i električne veze između Europe i Afrike
- Ključan za protok sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) prema europskim tržištima
#5 Hormuški tjesnac
- Povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem
- Ključan za globalnu energetsku sigurnost, s velikim dijelom svjetske nafte koja prolazi ovim uskim grlom
- Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 11,1%
- Udio po robi (2023): sirova nafta (39%); propan (31%); naftni proizvodi (20%); prirodni plin (19%)
#6 Malajski tjesnac
- Povezuje Indijski ocean s Južnokineskim morem
- Ključan za trgovinu između Afrike, Azije, Europe i Bliskog istoka te za energetske uvoze i izvoze Azije
- Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 23,7%
- Udio po robi (2023): sirova nafta (45%); propan (42%); automobili (26%); rasuti teret (23%)
#7 Sueski kanal
- Povezuje Sredozemno more s Crvenim morem
- Ključan za trgovinu između Europe i Azije
- Smanjuje vrijeme putovanja za brodove eliminirajući potrebu za obilaskom Rta Dobre nade
- Udio u globalnom prometu: oko 10% (u tonama)
- Udio u globalnom kontejnerskom prometu (TEU): 22%
- Najveći udio robe (2023): automobili i kontejneri (20% svaki); naftni proizvodi (15%); sirova nafta (10%)
#8 Turski tjesnaci (Bospor i Dardaneli)
- Povezuje Crno more sa Sredozemnim morem
- Ključan za transport nafte i žitarica iz crnomorske regije
- Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 3,1%
