O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Rekordi na kontejnerskom terminalu Brajdica otkrivaju slabosti željezničkog sustava

„Dok Slovenija koristi našu željezničku mrežu, Hrvatska ostaje bez adekvatnih pravaca kroz njihovu infrastrukturu“, ističe Papagiannaki

Na kontejnerskom terminalu Brajdica, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT), rujan je donio rekorde s preko 40 tisuća TEU-a mjesečnog prometa i 7.120 TEU-a prekrcanih s broda »Maersk Huacho«. Direktor AGCT-a Emmanuel Papagiannakis potvrdio je za Novi List da očekuju rekordan godišnji promet od preko 400 tisuća TEU-a, unatoč izazovima poput zatvaranja željeznice u Hrvatskoj i problema s transportom kroz Sloveniju.

Papagiannakis ističe da je rujanski promet za 11 posto nadmašio dosadašnji rekord te da je tržište srednje Europe pomoglo oporavku. Premda je prvi kvartal bio slabiji zbog preusmjeravanja brodskih linija oko Afrike, situacija se stabilizirala i linije su vraćene u Jadran.

Poboljšanja infrastrukture za veće brodove

Na terminalu je nedavno dovršeno produbljivanje stotinu metara operativne obale, omogućujući pristajanje najvećih brodova na linijama Daleki istok – Sjeverni Jadran. Terminal sada može istovremeno primiti dva broda, što značajno povećava kapacitete.

Papagiannakis je istaknuo i važnost željezničkog transporta, koji čini 43 posto ukupnog prometa. Većina tereta (77 posto) ide prema zemljama u okruženju, dok je 23 posto namijenjeno hrvatskom tržištu.

Problemi sa željezničkom infrastrukturom

Unatoč rastu željezničkog prometa, radovi na dvokolosiječnoj pruzi od Karlovca prema Mađarskoj i česte nezgode uzrokuju uska grla. Nedavna nesreća kod Karlovca, gdje je vlak izletio s tračnica, prekinula je promet na deset dana, što je izazvalo gomilanje tereta u luci. Papagiannakis smatra da su bolja koordinacija i adekvatno vrijeme između zatvaranja pruga ključni za nesmetanu otpremu tereta.

Također, ukazuje na problem slovenskog koridora kod Pivke, čije ograničenje opterećenja vagona dugoročno ugrožava efikasnost. Slovenija nije riješila problem, dok Hrvatska osigurava alternativne pravce za svoje susjede.

Planovi za budućnost i ulaganja

AGCT ulaže preko 35 milijuna eura u modernizaciju terminala, uključujući dvije nove dizalice koje stižu za manje od godinu dana. U planu je i preinaka postojećih dizelskih RTG-a u hibridne, što će smanjiti emisije, buku i svjetlosno onečišćenje.

Papagiannakis zaključuje da je izgradnja nove željeznice ključna ne samo za AGCT već i za razvojni potencijal riječke luke. Daljnje jačanje logističkih kapaciteta i povezivanje s tržištima srednje Europe ostat će prioritet.

„Dok Slovenija koristi našu željezničku mrežu, Hrvatska ostaje bez adekvatnih pravaca kroz njihovu infrastrukturu“, ističe Papagiannaki

Na kontejnerskom terminalu Brajdica, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT), rujan je donio rekorde s preko 40 tisuća TEU-a mjesečnog prometa i 7.120 TEU-a prekrcanih s broda »Maersk Huacho«. Direktor AGCT-a Emmanuel Papagiannakis potvrdio je za Novi List da očekuju rekordan godišnji promet od preko 400 tisuća TEU-a, unatoč izazovima poput zatvaranja željeznice u Hrvatskoj i problema s transportom kroz Sloveniju.

Papagiannakis ističe da je rujanski promet za 11 posto nadmašio dosadašnji rekord te da je tržište srednje Europe pomoglo oporavku. Premda je prvi kvartal bio slabiji zbog preusmjeravanja brodskih linija oko Afrike, situacija se stabilizirala i linije su vraćene u Jadran.

Poboljšanja infrastrukture za veće brodove

Na terminalu je nedavno dovršeno produbljivanje stotinu metara operativne obale, omogućujući pristajanje najvećih brodova na linijama Daleki istok – Sjeverni Jadran. Terminal sada može istovremeno primiti dva broda, što značajno povećava kapacitete.

Papagiannakis je istaknuo i važnost željezničkog transporta, koji čini 43 posto ukupnog prometa. Većina tereta (77 posto) ide prema zemljama u okruženju, dok je 23 posto namijenjeno hrvatskom tržištu.

Problemi sa željezničkom infrastrukturom

Unatoč rastu željezničkog prometa, radovi na dvokolosiječnoj pruzi od Karlovca prema Mađarskoj i česte nezgode uzrokuju uska grla. Nedavna nesreća kod Karlovca, gdje je vlak izletio s tračnica, prekinula je promet na deset dana, što je izazvalo gomilanje tereta u luci. Papagiannakis smatra da su bolja koordinacija i adekvatno vrijeme između zatvaranja pruga ključni za nesmetanu otpremu tereta.

Također, ukazuje na problem slovenskog koridora kod Pivke, čije ograničenje opterećenja vagona dugoročno ugrožava efikasnost. Slovenija nije riješila problem, dok Hrvatska osigurava alternativne pravce za svoje susjede.

Planovi za budućnost i ulaganja

AGCT ulaže preko 35 milijuna eura u modernizaciju terminala, uključujući dvije nove dizalice koje stižu za manje od godinu dana. U planu je i preinaka postojećih dizelskih RTG-a u hibridne, što će smanjiti emisije, buku i svjetlosno onečišćenje.

Papagiannakis zaključuje da je izgradnja nove željeznice ključna ne samo za AGCT već i za razvojni potencijal riječke luke. Daljnje jačanje logističkih kapaciteta i povezivanje s tržištima srednje Europe ostat će prioritet.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here