O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Analiza: Flota u sjeni dijeli tankersko tržište na dva paralelna sustava

Sažetak

Flota u sjeni (shadow fleet) predstavlja globalni sigurnosni i regulatorni izazov koji ugrožava pomorsku sigurnost, okoliš i učinkovitost međunarodnih sankcija. Ovaj rad analizira rastuću stopu zadržavanja sankcioniranih plovila u azijskim lukama, s posebnim fokusom na aktivnosti Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte. Istraživanje pokazuje dvostruki pristup ovih zemalja: s jedne strane nastavljaju kupovati rusku, iransku i venezuelansku naftu po diskontiranim cijenama, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda. Analiza obuhvaća razdoblje 2025.–2026. i koristi podatke o port state control inspekcijama, detention rates, te izvješća vodećih pomorskih osiguravatelja. Rezultati upućuju na strukturnu promjenu u globalnoj floti tankera koja će trajno podijeliti industriju na regulirani i shadow segment.

Uvod

Globalni pomorski promet suočava se s novim fenomenom – flotom u sjeni (shadow fleet) – mrežom starijih tankera koji prevoze sankcioniranu naftu iz Rusije, Irana i Venezuele. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, do veljače 2026. identificirano je 1.337 plovila koja djeluju u okviru shadow fleet sustava, pri čemu 96 plovila ima aktivne sankcije zapadnih zemalja. Ova flota nije samo geopolitički problem, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti, morskom okolišu i integritetu međunarodnog regulatornog sustava.

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, jednog od vodećih P&I (Protection & Indemnity) klubova, ističe kako povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete brodarstva u sjeni. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., otvara važno pitanje: jesu li Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, spremni podići standarde shadow fleet industrije ili je riječ o kratkoročnim mjerama za smanjenje vlastitih rizika?

Istraživačko pitanje i metodologija

Ovo istraživanje analizira tri ključna aspekta shadow fleet fenomena:

(1) karakteristike i operativne metode shadow fleet sustava,
(2) ulogu Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte,
(3) implikacije rastuće port state control aktivnosti na buduću strukturu globalne flote tankera.

Istraživanje koristi kombinirani pristup analize javno dostupnih podataka port state control memoranduma (Paris MoU, Mediterranean MoU), izvješća nadzornih organizacija (Windward, Kpler, Vortexa), te izvješća pomorskih osiguravatelja i klasifikacijskih društava.

Shadow Fleet: Struktura i operativne metode

Definicija i opseg shadow fleet sustava

Shadow fleet (flota u sjeni) predstavlja mrežu tankera koji se koriste za transport sankcionirane nafte, zaobilazeći međunarodne restrikcije kroz niz tehnika prikrivanja. Ovaj sustav nije homogena flota, već kompleksna struktura koja uključuje nekoliko stotina do preko tisuću plovila, ovisno o kriterijima klasifikacije. Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) identificirao je krajem prosinca 2025. godine 93 aktivna shadow fleet tankera koji prevoze rusku naftu i naftne derivate, pri čemu 68% ukupnog ruskog izvoza nafte putuje tim plovilima.

Prema istraživanju Kyiv School of Economics iz veljače 2025., shadow fleet sustav obuhvaća približno 14.000 aktivnih tankera globalne flote, od čega je oko 3.000 tankera za sirovu naftu i 11.000 tankera za naftne derivate i kemikalije. Od tog broja, najmanje 500 plovila, prema Windward analizi iz veljače 2026., djeluje bez valjane zastave ili pod lažnom zastavom, što ih čini stateless vessels prema UN Convention on the Law of the Sea (UNCLOS), članak 110.

Operativne tehnike i taktike zaobilaženja

Shadow fleet sustav funkcionira kroz pet međusobno povezanih tehnika koje pojedinačno nisu sofisticirane, ali zajedno stvaraju sustav koji je teško demontirati bez kompromitiranja strukture globalnog brodarstva:

(a) AIS manipulacija: Automatic Identification System (AIS) predstavlja temelj pomorske sigurnosti i tracking sustava. Shadow fleet tankeri rutinski isključuju AIS transpondere (“going dark”), emitiraju lažne pozicije ili koriste AIS ID brojeve drugih plovila. Windward izvješće iz siječnja 2026. bilježi 18 ship-to-ship (STS) operacija u Japanskom moru i Južnom kineskom moru, izvedenih tijekom AIS dark perioda.

(b) Flag hopping: Plovila često mijenjaju svoju registracijsku zastavu kako bi izbjegla enforcement mjere. Kada su Panama, Marshallovi Otoci i Liberija pod pritiskom prestali registrirati shadow fleet plovila, tankeri su se prebacili na zastave Kameruna, Gabona, Palaua, Komorskih otoka i Džibutija. Tijekom 2025. godine više od 300 shadow fleet tankera prešlo je na lažne zastave nakon ponovljenih flag hopping postupaka. Kada su i te zastave deregirane pod pritiskom, približno 70 plovila počelo se ponovno registrirati pod rusku zastavu, što paradoksalno vraća pravnu zaštitu jer više nisu stateless vessels.

(c) Shell company ownership (vlasničke strukture preko shell kompanija): Vlasništvo plovila skriva se kroz mrežu offshore shell kompanija registriranih u jurisdikcijama s netransparentnim pravilima o beneficial ownershipu. Studija Macdonald-Laurier Institutea iz siječnja 2026. identificira kinesku shadow mrežu koja upravlja s više od 50 supertankera odgovornih za oko 10% svih dark vessel voyages koji prevoze sankcioniranu naftu. Vlasničke strukture često uključuju višestruke slojeve korporativnih entiteta, što otežava identifikaciju stvarnih vlasnika.

(d) Ship-to-ship (STS) operacije: Nakon utovara u ruskim, iranskim ili venezuelanskim lukama, shadow fleet tankeri često izvode ship-to-ship transfere u međunarodnim vodama ili u isključivim gospodarskim zonama (EEZ) država s labavijim nadzorom. Istočna obala Malezije postala je globalno središte za ove operacije – stateless tankeri natovareni ruskom naftom sidre u malezijskim vodama gdje se nafta prenosi na druge tankere kako bi se prikrilo porijeklo. Kpler tracking sustav bilježi konstantan promet u STS anchorage zonama blizu Kharg Islanda (Iran), Singapura i južne obale Grčke.

(e) Self-insurance ili dubious insurance: Nakon što su se glavni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine zbog usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, mnogi shadow fleet operateri sada se oslanjaju na niže rangirane ili državne ruske osiguravatelje. Ove police često ne pokrivaju velika izlijevanja ili složene salvage operacije. Analiza Kyiv School of Economics iz veljače 2025. pokazuje da shadow fleet plovila često imaju sumnjive ili potpuno nepostojeće osiguravajuće certifikate, što predstavlja velik rizik za obalne države u slučaju havarija ili izlijevanja.

Veličina i ekonomski značaj

Prema analizama iz kraja 2025. godine, shadow fleet sustav premješta približno 3,3 milijarde barela nafte godišnje, s blagim padom s 4,7 milijardi barela iz 2024. godine. Međutim, taj pad ne odražava smanjenje aktivnosti već restrukturiranje sustava koji se učvrstio kroz fragmentirano vlasništvo, brzo reflagovanje, sustavnu AIS manipulaciju i self-insurance. Vrijednost sankcionirane nafte koja se prevozi shadow fleet sustavom procjenjuje se na desetke milijardi dolara godišnje, što predstavlja kritičan izvor prihoda za Rusiju, Iran i Venezuelu.

Kina i Indija: Glavni Kupci Sankcionirane Nafte

Kina kao primarna destinacija

Kina je postala središnja točka shadow fleet trgovine. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe iz siječnja 2026., shadow fleet tankeri dostavili su Kini 4,99 milijuna tona nafte u 51 putovanju, što je povećanje od 0,398 milijuna tona u odnosu na prosinac 2025. Kina prima približno 33,8% svih ruskih izvoza, od čega je oko 75% nafta i plin, te je i dalje glavni trgovinski partner Rusije.

Ova nafta uglavnom ide u male nezavisne rafinerije – tzv. “teapot” rafinerije koncentrirane u provinciji Shandong, koje su optimizirane za diskontirane medium-sour iranske i ruske crude grades. Ove rafinerije obradile su do 1,2 milijuna barela dnevno iranskih barela u određenim periodima. Diskont – obično 8-10 dolara po barelu ispod benchmark cijena – štedi Kini milijarde godišnje, dok Teheranu i Moskvi osigurava prihod procijenjen na desetine milijardi godišnje.

Međutim, Kina nije pasivni primatelj. Od kraja 2025., kineske luke povećale su inspekcije shadow fleet plovila. U Dalianu je zabilježeno zadržavanje plovila za devet deficiencies prema Kpler izvješću iz siječnja 2026. To upućuje na promjenu pristupa: iako Kina nastavlja kupovati sankcioniranu naftu, istovremeno nameće strože standarde za plovila koja ulaze u njene luke.

Indija: Volatilnost i regulatorna akcija

Indija je tijekom 2024. i 2025. postala drugi najveći uvoznik ruske nafte u svijetu, ali s volatilnijim obrascem nego Kina. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, u siječnju 2026. volumeni nafte koji stižu u Indiju pali su na 3,222 milijuna tona tijekom 29 putovanja, što je pad od 2,271 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec. Reuters podatci pokazuju da su indijski uvozi ruske nafte u prosincu pali na najnižu razinu u dvije godine.

Indija je učinila značajan korak 6. veljače 2026. kada je indijska obalna straža izvršila prvo zapljenjivanje shadow fleet plovila – tankera Al Jafzia, Asphalt Star i Stellar Ruby. Indijske vlasti identificirale su ova tri tankera kao dio krijumčarske mreže koja se oslanjala na nezakonite ship-to-ship transfere i česte promjene identiteta za premještanje sankcionirane iranske nafte. Sva tri su ranije bila sankcionirana od strane Sjedinjenih Država zbog veza s Iranom. Oni su dio flote od 30 tankera kojom upravlja Jugwinder Singh Brar, indijski državljanin sa sjedištem u UAE-u, kojeg je američki Treasury Department označio u travnju 2025. zbog djelovanja u iranskom naftnom sektoru.

Istovremeno, Kpler vessel tracking dijeli CNBC-ju pokazuje četiri tankera povezana s ruskom shadow fleet koji iskrcavaju ili su u procesu iskrcaja sankcionirane nafte u indijskim lukama početkom veljače 2026.: Giannis (iskrcava Urals crude u Chennai rafineriji), Nyxora (iskrcava Urals u Paradip rafineriji), Tiburon (iskrcava Urals u Vadinar rafineriji), i Seasons I (praćen izvan Vadinara). Ovaj paradoks – istovremeno zapljenjivanje iranskih tankera i prihvaćanje ruskih – upućuje na diplomatsku balansiranje Indije između ekonomskih potreba i geopolitičkih pritisaka.

Port State Control i rastuća stopa zadržavanja

Port State Control (PSC) predstavlja kritičan mehanizam za osiguranje pomorske sigurnosti. PSC inspektori u državnim lukama pregledavaju strana plovila radi provjere usklađenosti s međunarodnim konvencijama. Paris Memorandum of Understanding (Paris MoU), najznačajniji regionalni PSC režim koji pokriva europske vode, objavio je u lipnju 2025. godišnje izvješće za 2024. godinu koje pokazuje zadržavanje od 4,03%, u odnosu na 3,81% iz 2023. godine.

Ova stopa zadržavanja nije narasla jednoliko – određene kategorije plovila doživljavaju znatno veće stope zadržavanja nego druge. Mediteranski MoU izvještava o porastu zadržavanja od 20% u 2024., s ukupno 196 zadržavanja nakon 5.993 inspekcije na 4.907 pojedinačnih brodova. Shadow fleet plovila, koja često plove pod zastavama s lošim performansama (sivoj i crnoj list prema Paris MoU klasifikaciji), doživljavaju disproporcionalno visoke stope zadržavanja.

Azijske luke i enforcement pristup

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, izjavio je da povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete shadow fleet brodarstva. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., predstavlja značajan insight od strane vodećeg P&I klubova koji osigurava globalnu flotu.

Azijske zemlje, posebno Kina i Indija, pojačavaju inspekcijske aktivnosti iz nekoliko razloga. Prvo, loša shadow fleet plovila predstavljaju operativni rizik za luke – povećana vjerojatnost havarija, izlijevanja i drugih incidenata. Drugo, pod rastućim međunarodnim pritiskom, azijske zemlje ne mogu u potpunosti ignorirati provedbene standarde bez reputacijskog rizika. Treće, i najvažnije, povećanje standarda omogućava im da nastave kupovati diskontiranu naftu, ali kroz ‘kvalitetniji’ shadow fleet koji smanjuje njihove vlastite rizike.

Norwegian Hull Club i uloga P&I klubova

Norwegian Hull Club je jedna od vodećih Protection & Indemnity (P&I) mutual insurance kompanija sa sjedištem u Norveškoj, osnovana 2001. spajanjem Bergen Hull Cluba i UNITAS-a. Klub osigurava brodovlasnike za third-party liabilities koje tradicionalni marine osiguranje obično ne žele pokrivati. P&I klubovi posluju na principu mutual insurance – brodovlasnici plaćaju premije (tzv. “calls”) bazirane na tonaži broda i riziku profila, te ti fondovi stvaraju zajednički pool za pokrivanje claims.

Dvanaest glavnih P&I klubova organiziranih u International Group pokrivaju približno 90% svjetske ocean tonaže. Međutim, nakon što su se glavni zapadni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine radi usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, stvoren je ekosistem opskurnih operatera koji nude shadow fleet osiguranje. Kyiv School of Economics studija iz veljače 2025. identificira 141 P&I osiguravatelja priznate od strane flag states, ali mnogi shadow fleet operatori koriste sumnjivi ili certifikate samo osiguranja s minimalnom ili nikakvom stvarnom zaštitom.

Implikacije i buduća podjela globalne flote tankera

Dugoročna strukturalna podjela

Trenutni trendovi upućuju na trajnu podjelu globalne flote tankera na dva odvojena sustava: regulirani segment koji posluje u skladu s međunarodnim standardima, osiguran kod etabliranih P&I klubova i registriran pod zastavama s visokim performansama, te shadow segment koji koristi alternative ownership structures, dubious insurance, permissive ili false flags, te operira izvan glavnih sustava usklađenosti.

Ova podjela nije prolazna već strukturalna. Više od 50% plovila u shadow fleet sustavu stariji su od 15 godina, značajno premašujući prosječni životni vijek oil tankera. Kako ova plovila stare, njihova operativna rizičnost raste, ali istovremeno oni gube pristup mainstream tržištima što ih dodatno gura u shadow segment. Novi tankeri ne ulaze u shadow fleet jer bi to odmah kompromitiralo njihovu dugoročnu komercijalnu vrijednost – jednom kad plovilo bude klasificirano kao ‘shadow’, teško je vratiti povjerenje mainstream tržišta.

Pomorska sigurnost i ekološki rizici

Shadow fleet plovila predstavljaju ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti i morskom okolišu. Broj incidenata koji pogađaju ove tankere porastao je na oko dva mjesečno, uključujući nasukavanja, sudare, požare i kvarove motora. Troškovi spašavanja ovih brodova su upitni zbog nepoznatih vlasnika i nejasnog ili nepostojećeg osiguranja.

U studenom 2025., ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) izvela je drone napade na shadow fleet tankere Virat i Kairos kod turske obale Crnog mora. U siječnju 2026., Arctic Metagaz, sankcionirani ruski LNG carrier, izgorio i plutao je  nakon navodnog ukrajinskog drone napada. Ovi incidenti, zajedno s konvencionalnim havarijski rizicima, stvaraju rastući pritisak na coastal states da poduzmu akcije provedbe.

Regulatorni odgovor i buduće mjere provedbe

“Regulatorni krajolik doživljava temeljnu promjenu od reaktivnog prema prediktivnom pristupu. Sankcioniranje više nije ograničeno na identifikaciju i stavljanje na crnu listu pojedinačnih plovila, već se širi na cijele ekosustave facilitacije – brokere koji strukturiraju poslove, osiguravatelje koji pružaju potporu te operativne ekosustave koji upravljaju flotama kroz fiktivne (shell) strukture, kao i posrednike koji omogućuju financijske tokove.

U 2025. godini, samo siječanjski paket sankcija označio je preko 180 shadow fleet tankera zajedno s glavnim ruskim proizvođačima poput Gazprom Nefta i Surgutneftegasa. Do svibnja, i SAD i EU koordinirali su akcije protiv iranskih mreža, a listopadski 19. paket EU-a uveo je fazne restrikcije na ruski LNG uz poštivanje financijskih i maritime kontrola.

Zaključak

Flota u sjeni predstavlja globalni sigurnosni izazov koji zahtijeva koordiniran multi-level odgovor. Analiza podataka iz 2025-2026 periode pokazuje da Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, igraju dvostruku ulogu: s jedne strane omogućavaju funkcioniranje shadow fleet sustava kroz nastavak kupovine diskontiranih barela, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda.

Ova paradoksalna pozicija – istovremeno korisnik i regulator shadow fleet sustava – upućuje na pragmatičan pristup azijskih sila. Kina i Indija nisu spremne odustati od ekonomskih prednosti diskontiranih barela, ali niti ne žele podnositi puni operativni rizik najlošijih shadow fleet plovila. Rezultat je postepeno podizanje standarda unutar shadow segmenta, što stvara multi-tier strukturu: vrhunski shadow fleet (bolji tankeri, vjerodostojnija osiguranja), srednji segment, te bottom-tier koji je sve više marginaliziran.

Izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, ispravno identificira ovaj trend kao signal dugoročne podjele u globalnoj floti tankera. Ta podjela neće nestati sve dok postoje geopolitički motivi za sankcije i ekonomski poticaji za njihovo zaobilaženje. Regulatorni odgovor mora biti sveobuhvatan: od pooštravanja standarda kontrole države luke (port state control), preko enforcement mjera temeljenih na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), do ciljanog djelovanja na mreže facilitacije i financijske posrednike. Budućnost pomorske industrije obilježit će upravo ova podjela. Mainstream segment nastavit će operirati pod visokim standardima usklađenosti (compliance), osiguran kroz etablirane P&I klubove i reguliran rigoroznim sustavom kontrole države luke. Shadow segment evoluirat će prema paralelnom logističkom sustavu

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA). (2025). Shadow fleet operations: Russian crude oil and oil products transport analysis, December 2025.

Foundation for Defense of Democracies (FDD). (2026, February 11). Indian seizure of Iranian shadow fleet creates opening for U.S.-led sanctions enforcement coalition. https://www.fdd.org/analysis/2026/02/11/indian-seizure-of-iranian-shadow-fleet-creates-opening-for-u-s-led-sanctions-enforcement-coalition/

Kharon Brief. (2026, March 5). Why are so many countries now seizing shadow fleet ships? Four experts explain. https://www.kharon.com/brief/shadow-fleet-iran-news-russia-venezuela-oil-sanctions

Kpler. (2026, January 29). The maritime compliance landscape is shifting from reactive to predictive—and 2026 will test who’s prepared. https://www.kpler.com/blog/maritime-compliance-landscape-shifting-reactive-predictive-2026

Kyiv School of Economics. (2025, February). Oil spill insurance and the shadow fleet: A comprehensive analysis of P&I insurance arrangements. https://kse.ua/wp-content/uploads/2025/02/Shadow-Fleet-Insurance_Feb2025.pdf

Macdonald-Laurier Institute. (2026, January 8). Inside China’s shadow fleet: Sanctions evasion, surveillance, sabotage, and illegal fishing. McKendry, C., MacDonald, A., & Simpson, K. H. https://macdonaldlaurier.ca/inside-chinas-shadow-fleet-sanctions-evasion-surveillance-sabotage-and-illegal-fishing-clare-mckendry-adam-macdonald-and-kurtis-h-simpson-for-inside-policy/

Mediterranean MoU. (2025, November 25). Annual report on port state control for 2024. Safety4Sea. https://safety4sea.com/mediterranean-mou-annual-report-2024-1290-detainable-deficiencies-identified/

Middle East Institute. (2026, February 26). How Iran, China, and Russia use the shadow fleet to evade US sanctions. https://mei.edu/policymemo/how-iran-china-and-russia-use-the-shadow-fleet-to-evade-us-sanctions/

NL Times. (2026, February 12). Europe could stop over a third of oil smuggling, espionage ships: Report. https://nltimes.nl/2026/02/12/europe-stop-third-oil-smuggling-espionage-ships-report

Paris MoU. (2025, June 30). 2024 annual report: Progress and performance, highlights of the Paris MoU 2024. http://parismou.org/system/files/2025-06/Paris%20MoU%20-%20Press%20release%202024%20Annual%20Report%20(including%20performance%20lists)_1.pdf

Royal United Services Institute (RUSI). (2026). Countering shadow fleet activity through flag state reform. https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/insights-papers/countering-shadow-fleet-activity-through-flag-state-reform

The Ukrainian Review. (2026, February 18). China increased, while India decreased imports of Russian oil via the shadow fleet. https://theukrainianreview.info/china-increased-while-india-decreased-imports-of-russian-oil-via-the-shadow-fleet/

Ukrainian Intelligence Service. (2026, February). Shadow fleet catalogue. https://war-sanctions.gur.gov.ua/en/transport/shadow-fleet

VoxUkraine. (2026, March 3). Shadow fleet, sanctions, and the demand for Russian crude oil. https://voxukraine.org/en/shadow-fleet-sanctions-and-the-demand-for-russian-crude-oil

Washington Examiner. (2026, February 16). How Trump’s oil tanker seizures add to crackdown on ‘shadow fleet’. https://www.washingtonexaminer.com/policy/defense/4424296/trump-oil-tanker-seizures-crackdown-russia-shadow-fleet/

Windward. (2026, February 18). Enforcement shock accelerates Russia’s dark fleet reflagging. https://windward.ai/blog/enforcement-shock-accelerates-russias-dark-fleet-reflagging/

Windward. (2025, October 30). 2025 sanctions: Trends, evasion & compliance shifts. https://windward.ai/blog/sanctions-enforcement-is-evolving-are-you/

Sažetak

Flota u sjeni (shadow fleet) predstavlja globalni sigurnosni i regulatorni izazov koji ugrožava pomorsku sigurnost, okoliš i učinkovitost međunarodnih sankcija. Ovaj rad analizira rastuću stopu zadržavanja sankcioniranih plovila u azijskim lukama, s posebnim fokusom na aktivnosti Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte. Istraživanje pokazuje dvostruki pristup ovih zemalja: s jedne strane nastavljaju kupovati rusku, iransku i venezuelansku naftu po diskontiranim cijenama, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda. Analiza obuhvaća razdoblje 2025.–2026. i koristi podatke o port state control inspekcijama, detention rates, te izvješća vodećih pomorskih osiguravatelja. Rezultati upućuju na strukturnu promjenu u globalnoj floti tankera koja će trajno podijeliti industriju na regulirani i shadow segment.

Uvod

Globalni pomorski promet suočava se s novim fenomenom – flotom u sjeni (shadow fleet) – mrežom starijih tankera koji prevoze sankcioniranu naftu iz Rusije, Irana i Venezuele. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, do veljače 2026. identificirano je 1.337 plovila koja djeluju u okviru shadow fleet sustava, pri čemu 96 plovila ima aktivne sankcije zapadnih zemalja. Ova flota nije samo geopolitički problem, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti, morskom okolišu i integritetu međunarodnog regulatornog sustava.

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, jednog od vodećih P&I (Protection & Indemnity) klubova, ističe kako povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete brodarstva u sjeni. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., otvara važno pitanje: jesu li Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, spremni podići standarde shadow fleet industrije ili je riječ o kratkoročnim mjerama za smanjenje vlastitih rizika?

Istraživačko pitanje i metodologija

Ovo istraživanje analizira tri ključna aspekta shadow fleet fenomena:

(1) karakteristike i operativne metode shadow fleet sustava,
(2) ulogu Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte,
(3) implikacije rastuće port state control aktivnosti na buduću strukturu globalne flote tankera.

Istraživanje koristi kombinirani pristup analize javno dostupnih podataka port state control memoranduma (Paris MoU, Mediterranean MoU), izvješća nadzornih organizacija (Windward, Kpler, Vortexa), te izvješća pomorskih osiguravatelja i klasifikacijskih društava.

Shadow Fleet: Struktura i operativne metode

Definicija i opseg shadow fleet sustava

Shadow fleet (flota u sjeni) predstavlja mrežu tankera koji se koriste za transport sankcionirane nafte, zaobilazeći međunarodne restrikcije kroz niz tehnika prikrivanja. Ovaj sustav nije homogena flota, već kompleksna struktura koja uključuje nekoliko stotina do preko tisuću plovila, ovisno o kriterijima klasifikacije. Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) identificirao je krajem prosinca 2025. godine 93 aktivna shadow fleet tankera koji prevoze rusku naftu i naftne derivate, pri čemu 68% ukupnog ruskog izvoza nafte putuje tim plovilima.

Prema istraživanju Kyiv School of Economics iz veljače 2025., shadow fleet sustav obuhvaća približno 14.000 aktivnih tankera globalne flote, od čega je oko 3.000 tankera za sirovu naftu i 11.000 tankera za naftne derivate i kemikalije. Od tog broja, najmanje 500 plovila, prema Windward analizi iz veljače 2026., djeluje bez valjane zastave ili pod lažnom zastavom, što ih čini stateless vessels prema UN Convention on the Law of the Sea (UNCLOS), članak 110.

Operativne tehnike i taktike zaobilaženja

Shadow fleet sustav funkcionira kroz pet međusobno povezanih tehnika koje pojedinačno nisu sofisticirane, ali zajedno stvaraju sustav koji je teško demontirati bez kompromitiranja strukture globalnog brodarstva:

(a) AIS manipulacija: Automatic Identification System (AIS) predstavlja temelj pomorske sigurnosti i tracking sustava. Shadow fleet tankeri rutinski isključuju AIS transpondere (“going dark”), emitiraju lažne pozicije ili koriste AIS ID brojeve drugih plovila. Windward izvješće iz siječnja 2026. bilježi 18 ship-to-ship (STS) operacija u Japanskom moru i Južnom kineskom moru, izvedenih tijekom AIS dark perioda.

(b) Flag hopping: Plovila često mijenjaju svoju registracijsku zastavu kako bi izbjegla enforcement mjere. Kada su Panama, Marshallovi Otoci i Liberija pod pritiskom prestali registrirati shadow fleet plovila, tankeri su se prebacili na zastave Kameruna, Gabona, Palaua, Komorskih otoka i Džibutija. Tijekom 2025. godine više od 300 shadow fleet tankera prešlo je na lažne zastave nakon ponovljenih flag hopping postupaka. Kada su i te zastave deregirane pod pritiskom, približno 70 plovila počelo se ponovno registrirati pod rusku zastavu, što paradoksalno vraća pravnu zaštitu jer više nisu stateless vessels.

(c) Shell company ownership (vlasničke strukture preko shell kompanija): Vlasništvo plovila skriva se kroz mrežu offshore shell kompanija registriranih u jurisdikcijama s netransparentnim pravilima o beneficial ownershipu. Studija Macdonald-Laurier Institutea iz siječnja 2026. identificira kinesku shadow mrežu koja upravlja s više od 50 supertankera odgovornih za oko 10% svih dark vessel voyages koji prevoze sankcioniranu naftu. Vlasničke strukture često uključuju višestruke slojeve korporativnih entiteta, što otežava identifikaciju stvarnih vlasnika.

(d) Ship-to-ship (STS) operacije: Nakon utovara u ruskim, iranskim ili venezuelanskim lukama, shadow fleet tankeri često izvode ship-to-ship transfere u međunarodnim vodama ili u isključivim gospodarskim zonama (EEZ) država s labavijim nadzorom. Istočna obala Malezije postala je globalno središte za ove operacije – stateless tankeri natovareni ruskom naftom sidre u malezijskim vodama gdje se nafta prenosi na druge tankere kako bi se prikrilo porijeklo. Kpler tracking sustav bilježi konstantan promet u STS anchorage zonama blizu Kharg Islanda (Iran), Singapura i južne obale Grčke.

(e) Self-insurance ili dubious insurance: Nakon što su se glavni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine zbog usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, mnogi shadow fleet operateri sada se oslanjaju na niže rangirane ili državne ruske osiguravatelje. Ove police često ne pokrivaju velika izlijevanja ili složene salvage operacije. Analiza Kyiv School of Economics iz veljače 2025. pokazuje da shadow fleet plovila često imaju sumnjive ili potpuno nepostojeće osiguravajuće certifikate, što predstavlja velik rizik za obalne države u slučaju havarija ili izlijevanja.

Veličina i ekonomski značaj

Prema analizama iz kraja 2025. godine, shadow fleet sustav premješta približno 3,3 milijarde barela nafte godišnje, s blagim padom s 4,7 milijardi barela iz 2024. godine. Međutim, taj pad ne odražava smanjenje aktivnosti već restrukturiranje sustava koji se učvrstio kroz fragmentirano vlasništvo, brzo reflagovanje, sustavnu AIS manipulaciju i self-insurance. Vrijednost sankcionirane nafte koja se prevozi shadow fleet sustavom procjenjuje se na desetke milijardi dolara godišnje, što predstavlja kritičan izvor prihoda za Rusiju, Iran i Venezuelu.

Kina i Indija: Glavni Kupci Sankcionirane Nafte

Kina kao primarna destinacija

Kina je postala središnja točka shadow fleet trgovine. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe iz siječnja 2026., shadow fleet tankeri dostavili su Kini 4,99 milijuna tona nafte u 51 putovanju, što je povećanje od 0,398 milijuna tona u odnosu na prosinac 2025. Kina prima približno 33,8% svih ruskih izvoza, od čega je oko 75% nafta i plin, te je i dalje glavni trgovinski partner Rusije.

Ova nafta uglavnom ide u male nezavisne rafinerije – tzv. “teapot” rafinerije koncentrirane u provinciji Shandong, koje su optimizirane za diskontirane medium-sour iranske i ruske crude grades. Ove rafinerije obradile su do 1,2 milijuna barela dnevno iranskih barela u određenim periodima. Diskont – obično 8-10 dolara po barelu ispod benchmark cijena – štedi Kini milijarde godišnje, dok Teheranu i Moskvi osigurava prihod procijenjen na desetine milijardi godišnje.

Međutim, Kina nije pasivni primatelj. Od kraja 2025., kineske luke povećale su inspekcije shadow fleet plovila. U Dalianu je zabilježeno zadržavanje plovila za devet deficiencies prema Kpler izvješću iz siječnja 2026. To upućuje na promjenu pristupa: iako Kina nastavlja kupovati sankcioniranu naftu, istovremeno nameće strože standarde za plovila koja ulaze u njene luke.

Indija: Volatilnost i regulatorna akcija

Indija je tijekom 2024. i 2025. postala drugi najveći uvoznik ruske nafte u svijetu, ali s volatilnijim obrascem nego Kina. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, u siječnju 2026. volumeni nafte koji stižu u Indiju pali su na 3,222 milijuna tona tijekom 29 putovanja, što je pad od 2,271 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec. Reuters podatci pokazuju da su indijski uvozi ruske nafte u prosincu pali na najnižu razinu u dvije godine.

Indija je učinila značajan korak 6. veljače 2026. kada je indijska obalna straža izvršila prvo zapljenjivanje shadow fleet plovila – tankera Al Jafzia, Asphalt Star i Stellar Ruby. Indijske vlasti identificirale su ova tri tankera kao dio krijumčarske mreže koja se oslanjala na nezakonite ship-to-ship transfere i česte promjene identiteta za premještanje sankcionirane iranske nafte. Sva tri su ranije bila sankcionirana od strane Sjedinjenih Država zbog veza s Iranom. Oni su dio flote od 30 tankera kojom upravlja Jugwinder Singh Brar, indijski državljanin sa sjedištem u UAE-u, kojeg je američki Treasury Department označio u travnju 2025. zbog djelovanja u iranskom naftnom sektoru.

Istovremeno, Kpler vessel tracking dijeli CNBC-ju pokazuje četiri tankera povezana s ruskom shadow fleet koji iskrcavaju ili su u procesu iskrcaja sankcionirane nafte u indijskim lukama početkom veljače 2026.: Giannis (iskrcava Urals crude u Chennai rafineriji), Nyxora (iskrcava Urals u Paradip rafineriji), Tiburon (iskrcava Urals u Vadinar rafineriji), i Seasons I (praćen izvan Vadinara). Ovaj paradoks – istovremeno zapljenjivanje iranskih tankera i prihvaćanje ruskih – upućuje na diplomatsku balansiranje Indije između ekonomskih potreba i geopolitičkih pritisaka.

Port State Control i rastuća stopa zadržavanja

Port State Control (PSC) predstavlja kritičan mehanizam za osiguranje pomorske sigurnosti. PSC inspektori u državnim lukama pregledavaju strana plovila radi provjere usklađenosti s međunarodnim konvencijama. Paris Memorandum of Understanding (Paris MoU), najznačajniji regionalni PSC režim koji pokriva europske vode, objavio je u lipnju 2025. godišnje izvješće za 2024. godinu koje pokazuje zadržavanje od 4,03%, u odnosu na 3,81% iz 2023. godine.

Ova stopa zadržavanja nije narasla jednoliko – određene kategorije plovila doživljavaju znatno veće stope zadržavanja nego druge. Mediteranski MoU izvještava o porastu zadržavanja od 20% u 2024., s ukupno 196 zadržavanja nakon 5.993 inspekcije na 4.907 pojedinačnih brodova. Shadow fleet plovila, koja često plove pod zastavama s lošim performansama (sivoj i crnoj list prema Paris MoU klasifikaciji), doživljavaju disproporcionalno visoke stope zadržavanja.

Azijske luke i enforcement pristup

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, izjavio je da povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete shadow fleet brodarstva. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., predstavlja značajan insight od strane vodećeg P&I klubova koji osigurava globalnu flotu.

Azijske zemlje, posebno Kina i Indija, pojačavaju inspekcijske aktivnosti iz nekoliko razloga. Prvo, loša shadow fleet plovila predstavljaju operativni rizik za luke – povećana vjerojatnost havarija, izlijevanja i drugih incidenata. Drugo, pod rastućim međunarodnim pritiskom, azijske zemlje ne mogu u potpunosti ignorirati provedbene standarde bez reputacijskog rizika. Treće, i najvažnije, povećanje standarda omogućava im da nastave kupovati diskontiranu naftu, ali kroz ‘kvalitetniji’ shadow fleet koji smanjuje njihove vlastite rizike.

Norwegian Hull Club i uloga P&I klubova

Norwegian Hull Club je jedna od vodećih Protection & Indemnity (P&I) mutual insurance kompanija sa sjedištem u Norveškoj, osnovana 2001. spajanjem Bergen Hull Cluba i UNITAS-a. Klub osigurava brodovlasnike za third-party liabilities koje tradicionalni marine osiguranje obično ne žele pokrivati. P&I klubovi posluju na principu mutual insurance – brodovlasnici plaćaju premije (tzv. “calls”) bazirane na tonaži broda i riziku profila, te ti fondovi stvaraju zajednički pool za pokrivanje claims.

Dvanaest glavnih P&I klubova organiziranih u International Group pokrivaju približno 90% svjetske ocean tonaže. Međutim, nakon što su se glavni zapadni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine radi usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, stvoren je ekosistem opskurnih operatera koji nude shadow fleet osiguranje. Kyiv School of Economics studija iz veljače 2025. identificira 141 P&I osiguravatelja priznate od strane flag states, ali mnogi shadow fleet operatori koriste sumnjivi ili certifikate samo osiguranja s minimalnom ili nikakvom stvarnom zaštitom.

Implikacije i buduća podjela globalne flote tankera

Dugoročna strukturalna podjela

Trenutni trendovi upućuju na trajnu podjelu globalne flote tankera na dva odvojena sustava: regulirani segment koji posluje u skladu s međunarodnim standardima, osiguran kod etabliranih P&I klubova i registriran pod zastavama s visokim performansama, te shadow segment koji koristi alternative ownership structures, dubious insurance, permissive ili false flags, te operira izvan glavnih sustava usklađenosti.

Ova podjela nije prolazna već strukturalna. Više od 50% plovila u shadow fleet sustavu stariji su od 15 godina, značajno premašujući prosječni životni vijek oil tankera. Kako ova plovila stare, njihova operativna rizičnost raste, ali istovremeno oni gube pristup mainstream tržištima što ih dodatno gura u shadow segment. Novi tankeri ne ulaze u shadow fleet jer bi to odmah kompromitiralo njihovu dugoročnu komercijalnu vrijednost – jednom kad plovilo bude klasificirano kao ‘shadow’, teško je vratiti povjerenje mainstream tržišta.

Pomorska sigurnost i ekološki rizici

Shadow fleet plovila predstavljaju ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti i morskom okolišu. Broj incidenata koji pogađaju ove tankere porastao je na oko dva mjesečno, uključujući nasukavanja, sudare, požare i kvarove motora. Troškovi spašavanja ovih brodova su upitni zbog nepoznatih vlasnika i nejasnog ili nepostojećeg osiguranja.

U studenom 2025., ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) izvela je drone napade na shadow fleet tankere Virat i Kairos kod turske obale Crnog mora. U siječnju 2026., Arctic Metagaz, sankcionirani ruski LNG carrier, izgorio i plutao je  nakon navodnog ukrajinskog drone napada. Ovi incidenti, zajedno s konvencionalnim havarijski rizicima, stvaraju rastući pritisak na coastal states da poduzmu akcije provedbe.

Regulatorni odgovor i buduće mjere provedbe

“Regulatorni krajolik doživljava temeljnu promjenu od reaktivnog prema prediktivnom pristupu. Sankcioniranje više nije ograničeno na identifikaciju i stavljanje na crnu listu pojedinačnih plovila, već se širi na cijele ekosustave facilitacije – brokere koji strukturiraju poslove, osiguravatelje koji pružaju potporu te operativne ekosustave koji upravljaju flotama kroz fiktivne (shell) strukture, kao i posrednike koji omogućuju financijske tokove.

U 2025. godini, samo siječanjski paket sankcija označio je preko 180 shadow fleet tankera zajedno s glavnim ruskim proizvođačima poput Gazprom Nefta i Surgutneftegasa. Do svibnja, i SAD i EU koordinirali su akcije protiv iranskih mreža, a listopadski 19. paket EU-a uveo je fazne restrikcije na ruski LNG uz poštivanje financijskih i maritime kontrola.

Zaključak

Flota u sjeni predstavlja globalni sigurnosni izazov koji zahtijeva koordiniran multi-level odgovor. Analiza podataka iz 2025-2026 periode pokazuje da Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, igraju dvostruku ulogu: s jedne strane omogućavaju funkcioniranje shadow fleet sustava kroz nastavak kupovine diskontiranih barela, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda.

Ova paradoksalna pozicija – istovremeno korisnik i regulator shadow fleet sustava – upućuje na pragmatičan pristup azijskih sila. Kina i Indija nisu spremne odustati od ekonomskih prednosti diskontiranih barela, ali niti ne žele podnositi puni operativni rizik najlošijih shadow fleet plovila. Rezultat je postepeno podizanje standarda unutar shadow segmenta, što stvara multi-tier strukturu: vrhunski shadow fleet (bolji tankeri, vjerodostojnija osiguranja), srednji segment, te bottom-tier koji je sve više marginaliziran.

Izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, ispravno identificira ovaj trend kao signal dugoročne podjele u globalnoj floti tankera. Ta podjela neće nestati sve dok postoje geopolitički motivi za sankcije i ekonomski poticaji za njihovo zaobilaženje. Regulatorni odgovor mora biti sveobuhvatan: od pooštravanja standarda kontrole države luke (port state control), preko enforcement mjera temeljenih na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), do ciljanog djelovanja na mreže facilitacije i financijske posrednike. Budućnost pomorske industrije obilježit će upravo ova podjela. Mainstream segment nastavit će operirati pod visokim standardima usklađenosti (compliance), osiguran kroz etablirane P&I klubove i reguliran rigoroznim sustavom kontrole države luke. Shadow segment evoluirat će prema paralelnom logističkom sustavu

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA). (2025). Shadow fleet operations: Russian crude oil and oil products transport analysis, December 2025.

Foundation for Defense of Democracies (FDD). (2026, February 11). Indian seizure of Iranian shadow fleet creates opening for U.S.-led sanctions enforcement coalition. https://www.fdd.org/analysis/2026/02/11/indian-seizure-of-iranian-shadow-fleet-creates-opening-for-u-s-led-sanctions-enforcement-coalition/

Kharon Brief. (2026, March 5). Why are so many countries now seizing shadow fleet ships? Four experts explain. https://www.kharon.com/brief/shadow-fleet-iran-news-russia-venezuela-oil-sanctions

Kpler. (2026, January 29). The maritime compliance landscape is shifting from reactive to predictive—and 2026 will test who’s prepared. https://www.kpler.com/blog/maritime-compliance-landscape-shifting-reactive-predictive-2026

Kyiv School of Economics. (2025, February). Oil spill insurance and the shadow fleet: A comprehensive analysis of P&I insurance arrangements. https://kse.ua/wp-content/uploads/2025/02/Shadow-Fleet-Insurance_Feb2025.pdf

Macdonald-Laurier Institute. (2026, January 8). Inside China’s shadow fleet: Sanctions evasion, surveillance, sabotage, and illegal fishing. McKendry, C., MacDonald, A., & Simpson, K. H. https://macdonaldlaurier.ca/inside-chinas-shadow-fleet-sanctions-evasion-surveillance-sabotage-and-illegal-fishing-clare-mckendry-adam-macdonald-and-kurtis-h-simpson-for-inside-policy/

Mediterranean MoU. (2025, November 25). Annual report on port state control for 2024. Safety4Sea. https://safety4sea.com/mediterranean-mou-annual-report-2024-1290-detainable-deficiencies-identified/

Middle East Institute. (2026, February 26). How Iran, China, and Russia use the shadow fleet to evade US sanctions. https://mei.edu/policymemo/how-iran-china-and-russia-use-the-shadow-fleet-to-evade-us-sanctions/

NL Times. (2026, February 12). Europe could stop over a third of oil smuggling, espionage ships: Report. https://nltimes.nl/2026/02/12/europe-stop-third-oil-smuggling-espionage-ships-report

Paris MoU. (2025, June 30). 2024 annual report: Progress and performance, highlights of the Paris MoU 2024. http://parismou.org/system/files/2025-06/Paris%20MoU%20-%20Press%20release%202024%20Annual%20Report%20(including%20performance%20lists)_1.pdf

Royal United Services Institute (RUSI). (2026). Countering shadow fleet activity through flag state reform. https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/insights-papers/countering-shadow-fleet-activity-through-flag-state-reform

The Ukrainian Review. (2026, February 18). China increased, while India decreased imports of Russian oil via the shadow fleet. https://theukrainianreview.info/china-increased-while-india-decreased-imports-of-russian-oil-via-the-shadow-fleet/

Ukrainian Intelligence Service. (2026, February). Shadow fleet catalogue. https://war-sanctions.gur.gov.ua/en/transport/shadow-fleet

VoxUkraine. (2026, March 3). Shadow fleet, sanctions, and the demand for Russian crude oil. https://voxukraine.org/en/shadow-fleet-sanctions-and-the-demand-for-russian-crude-oil

Washington Examiner. (2026, February 16). How Trump’s oil tanker seizures add to crackdown on ‘shadow fleet’. https://www.washingtonexaminer.com/policy/defense/4424296/trump-oil-tanker-seizures-crackdown-russia-shadow-fleet/

Windward. (2026, February 18). Enforcement shock accelerates Russia’s dark fleet reflagging. https://windward.ai/blog/enforcement-shock-accelerates-russias-dark-fleet-reflagging/

Windward. (2025, October 30). 2025 sanctions: Trends, evasion & compliance shifts. https://windward.ai/blog/sanctions-enforcement-is-evolving-are-you/

OTP banka

MOŽE VAS ZANIMATI

OTP banka