Administracija je pogriješila, a dubrovačkom pomorcu, kojemu zbog neodgovarajuće srednjoškolske svjedodžbe Lučka Kapetanija Dubrovnik nije omogućila pristup završnom ispitu programa za stjecanje višeg časničkog zvanja na Sveučilištu u Dubrovniku, ne mogu biti oduzeta dosadašnja zvanja i breveti koje je stekao kroz 11 godina plovidbe!
Ipak, za napredovanje u pomoračkoj karijeri morat će polagati predmete koji se odnose na osposobljenosti prema STCW konvenciji. No, i sustav će morati bolje funkcionirati, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, očitujući se o ovom slučaju o kojemu je izvijestio portal Pomorac.hr.
Pročitajte i odgovor Sveučilišta: Sveučilište u Dubrovniku: “Nema osnove za povrat novca pomorcu. Po kojoj bi osnovi Sveučilište moglo provjeravati adekvatnost svjedodžbi?”
Propusti su učinjeni, no neće se ipak prelomiti samo preko leđa pomorca
Božica Đurđević, urednica emisije HRT Radija “Moreplovi”, razgovarala je s ravnateljem Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, kapetanom Sinišom Orlićem.
Propust se dogodio prije 11 godina. Koliko retroaktivno može djelovati sva zakonska procedura i dolazi li uopće u obzir oduzimanje dokumenata, breveta, odnosno svega što je pomorac stekao kroz proteklih jedanaest godina dok je plovio sa svim, de facto potvrđenim, dokumentima?
“Točno. Propust, koji su napravili djelatnici Lučke kapetanije kod pregledavanja dokumenata i ukrcaja na brod, dogodio se prije 11 godina. Bilo je svakakvih informacija po medijima, ali sigurno je da se pomorcu neće oduzimati stečene svjedodžbe. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, obnova postupka po službenoj dužnosti može se pokrenuti samo u roku od tri godine. Kako su te tri godine odavno prošle, pomorcu će ostati svjedodžbe koje je stekao.
Što bi, po preporuci Ministarstva, pomorac trebao napraviti da se riješi ovaj slučaj? Što će Ministarstvo mora, ali i Uprava za sigurnost plovidbe, učiniti da se ovakve stvari ubuduće ne događaju?
“Jedan od uvjeta za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti časnika stroja je završeno srednjoškolsko obrazovanje brodostrojarskog ili drugog odgovarajućeg smjera, ili preddiplomski i diplomski studij, u kojem su obuhvaćeni sadržaji propisani STCW Konvencijom. Ono što mi možemo preporučiti u ovom trenutku je polaganje razlika ispita koje propisuje STCW Konvencija. Time bi pomorac stekao uvjete za redovno polaganje ispita.
No, imamo slučajeva kada gimnazijalci normalno upisuju Pomorski fakultet i stiču zvanja koja se tim stupnjem obrazovanja stiču na brodu. Kako onda objašnjavate ovaj problem koji je nastao s ovim pomorcem? Što je stekao srednjoškolskim obrazovanjem?
“Dogodio se propust djelatnika Kapetanije. Ali prije svega, taj pomorac, ili tada đak, ako je mislio ići na brod, onda je upisao krivi smjer. Kada se gimnazijalci upisuju na Pomorski fakultet, moraju na prvoj godini položiti određeni dodatan broj ispita po STCW Konvenciji kojima se nadoknađuje ono što su propustili nepohađanjem srednje pomorske škole. To je način školovanja naših pomoraca. Ovo je zaista rijedak slučaj.
I Vama je jasno da se istragom ovog slučaja došlo do informacije da to i nije jedinstveni primjer.
“Da, u principu, je. Trenutno provodimo analizu po svim kapetanijama kako bismo ustanovili ima li još ovakvih slučajeva. Preliminarni rezultati nam pokazuju da je ovo izuzetno rijetka pojava.
Isto tako, morate znati da srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje pomorskog smjera u Hrvatskoj na godišnjoj razini završava oko 500 đaka i studenata, od kojih se preko 80 posto ukrcava na brod.
Ono što možemo reći pomorcima je da ovakvi izolirani slučajevi sigurno neće utjecati na sustav školovanja pomoraca u Republici Hrvatskoj, koja se nalazi na Bijeloj listi IMO-a, i koja je prije svega kod brodara prepoznata kao sustav koji osigurava vrhunske pomorce.
Što ćete u smislu nadzora funkcioniranja sustava napraviti da se ovakvi slučajevi ne bi događali u budućnosti?
“Naravno, kad napravimo kompletnu analizu čitavog slučaja, izmijenit ćemo neke pravilnike i poslati uputu Kapetanijama o proceduri izdavanja pomorskih knjižica i ovjeravanja brodskih dnevnika. Mada, u principu, sve je to već propisano. Da su se djelatnici u Kapetaniji toga pridržavali, do ovoga ionako ne bi došlo. Ovo je upozorenje da se događaju i slučajevi koji se čine nevjerojatni”, kazao je ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, kapetan Siniša Orlić za emisiju HRT Radija “Moreplovi”.
Božica Đurđević
