Ove katastrofe često imaju dugoročne posljedice na ekosisteme i mogu trajati desetljećima. Neka od najvećih naftnih izlijevanja u povijesti imala su dalekosežne posljedice koje osjećamo i danas.
1. Deepwater Horizon (2010)
Lokacija: Meksički zaljev
Količina: 790 milijuna litara
Uzrok: Eksplozija i nekontrolirano izlijevanje
Utjecaj: Izlijevanje Deepwater Horizon, poznato i kao BP-ova naftna mrlja, najveće je u povijesti. Nekontrolirano izlijevanje iz Macondo naftne bušotine, uzrokovano nizom kvarova opreme i propustima u sigurnosnim mjerama, dovelo je do izlijevanja približno 790 milijuna litara sirove nafte u Meksički zaljev. Izlijevanje je imalo razoran utjecaj na morski svijet, uključujući smrt tisuća morskih sisavaca, morskih kornjača i ptica. Opsežna šteta na okolišu potaknula je masivnu akciju čišćenja i dovela do značajnih promjena u propisima o bušenju na otvorenom moru.
Dugoročne posljedice: Ekološki učinci još se proučavaju, a populacije nekih vrsta sporo se oporavljaju. Ekonomska šteta bila je ogromna, utječući na turizam i ribarstvo u državama oko zaljeva. Katastrofa je također potaknula preispitivanje sigurnosnih mjera u dubokomorskom bušenju na globalnoj razini.
2. Ixtoc I izlijevanje nafte (1979.)
Lokacija: Zaljev Campeche, Meksiko
Količina: 530 milijuna litara
Uzrok: Nekontrolirano izlijevanje
Utjecaj: Izlijevanje nafte Ixtoc I dogodilo se kada je polupotopna bušaća platforma doživjela nekontrolirano izlijevanje, što je dovelo do izlijevanja približno 530 milijuna litara nafte. Izlijevanje je trajalo gotovo 10 mjeseci prije nego što je bušotina konačno zatvorena, što ga čini drugim najvećim izlijevanjem nafte u povijesti. Nafta je dospjela do obale Teksasa, uzrokujući značajnu štetu morskom svijetu i obalnim ekosustavima. Ovo izlijevanje ukazalo je na izazove dubokomorskog bušenja i potrebu za poboljšanjem tehnologije za prevenciju nekontroliranih izlijevanja.
Tehnološki izazovi: Poteškoće u zatvaranju bušotine bile su ključna lekcija, što je dovelo do napretka u tehnologijama za sprječavanje nekontroliranih izlijevanja i drugim sigurnosnim mehanizmima u operacijama bušenja na otvorenom moru.
3. Atlantic Empress (1979.)
Lokacija: Kraj obale Trinidada i Tobaga
Količina: 340 milijuna litara
Uzrok: Sudar
Utjecaj: Izlijevanje nafte s tankera Atlantic Empress jedno je od najvećih izlijevanja nafte uzrokovanih sudarom brodova. Grčki tanker sudario se s drugim plovilom, Aegean Captain, tijekom tropske oluje. Sudar je izazvao veliki požar, što je dovelo do izlijevanja oko 340 milijuna litara nafte u Karipsko more. Iako je volumen izlijevanja bio značajan, udaljena lokacija ublažila je ekološki utjecaj, ali ono ostaje jedno od najvećih pomorskih naftnih katastrofa.
Odgovor i čišćenje: Zbog nemirnog mora i trajnog požara, akcije čišćenja bile su ozbiljno otežane, što ukazuje na rizike prijevoza nafte u teškim vremenskim uvjetima.
4. Nowruz izlijevanje nafte (1983.)
Lokacija: Perzijski zaljev, Iran
Količina: 300 milijuna litara
Uzrok: Uništenje naftne platforme tijekom Iransko-iračkog rata
Utjecaj: Izlijevanje nafte na naftnom polju Nowruz bilo je izravna posljedica Iransko-iračkog rata. Iračke snage napale su naftnu platformu, uzrokujući veliku štetu koja je dovela do izlijevanja oko 300 milijuna litara nafte. Zbog trajnog sukoba bilo je teško kontrolirati izlijevanje, koje je trajalo mjesecima. Ekološki utjecaj bio je ozbiljan, zahvativši morski svijet u Perzijskom zaljevu i uzrokujući dugoročnu ekološku štetu.
Rat i uništavanje okoliša: Ovaj incident je oštar podsjetnik na to kako oružani sukobi mogu pogoršati ekološke katastrofe, čineći gotovo nemogućim provođenje učinkovite reakcije.
5. ABT Summer izlijevanje (1991.)
Lokacija: Kraj obale Angole
Količina: 193-303 milijuna litara
Uzrok: Eksplozija i požar
Utjecaj: ABT Summer bio je tanker koji je pretrpio eksploziju i zapalio se kraj obale Angole. Tanker, natovaren iranskom sirovom naftom, ispustio je između 193 i 303 milijuna litara nafte u Atlantski ocean. Izlijevanje se dogodilo u dubokoj vodi, što je ograničilo neposredni utjecaj na obalu, ali su gubitak života i šteta na okolišu bili značajni.
Ekonomski utjecaj: Gubitak broda i njegovog tereta rezultirao je značajnim ekonomskim gubicima, ali je udaljena lokacija ublažila najgore potencijalne ekološke posljedice.
6. Castillo de Bellver (1983.)
Lokacija: Kraj obale Južne Afrike
Količina: 299 milijuna litara
Uzrok: Požar i potonuće
Utjecaj: Španjolski tanker Castillo de Bellver zapalio se kraj obale Južne Afrike, na kraju se prepolovio i izlijevao približno 299 milijuna litara nafte. Izlijevanje je imalo ozbiljan utjecaj na morski život, s velikim količinama nafte koje su dospjele na obalu. Međutim, brza reakcija i povoljni morski strujanja pomogli su u smanjenju dugoročne štete na okolišu.
Strategija odgovora: Južnoafričke vlasti, poučene prijašnjim izlijevanjima, provele su brze mjere reakcije, što je pomoglo u ograničavanju ekološke štete.
7. Amoco Cadiz (1978.)
Lokacija: Kraj obale Bretanje, Francuska
Količina: 261 milijun litara
Uzrok: Nasukavanje
Utjecaj: Katastrofa Amoco Cadiz dogodila se kada se tanker nasukao na obalu Bretanje, Francuska, nakon kvara na upravljačkom mehanizmu. Cijeli teret od 261 milijun litara lake sirove nafte izlio se, devastirajući obalu Bretanje. Izlijevanje je rezultiralo masovnim uništavanjem morskog života, posebno školjkaša, riba i morskih ptica. Katastrofa je dovela do strožih međunarodnih propisa o gradnji tankera i sigurnosti plovidbe.
Međunarodno pomorsko pravo: Posljedice izlijevanja Amoco Cadiz, jednog od najvećih izlijevanja nafte, bile su ključne u oblikovanju modernih pomorskih ekoloških zakona, posebno u uspostavi fondova za naknadu štete uzrokovane izlijevanjem nafte.
8. MT Haven izlijevanje nafte (1991.)
Lokacija: Sredozemno more, kraj obale Italije
Količina: 170 milijuna litara
Uzrok: Eksplozija i potonuće
Utjecaj: Tanker MT Haven, natovaren sirovom naftom, eksplodirao je i potonuo kraj obale Genove, Italija, izlijevajući oko 170 milijuna litara nafte u Sredozemno more. Izlijevanje nafte imalo je značajan utjecaj na morski okoliš, posebno na ribarstvo i turističku industriju u regiji. Olupina MT Haven ostaje jedna od najvećih podvodnih brodoloma u Sredozemnom moru, a izlijevanje je dovelo do povećanog fokusa na pomorsku sigurnost i hitne reakcije.
Nasljeđe i očuvanje: Lokacija olupine MT Haven postala je zanimljiva za zaštitare i ronioce, iako služi kao oštar podsjetnik na rizike povezane s pomorskim prijevozom nafte.
9. Odyssey izlijevanje nafte (1988.)
Lokacija: Kraj obale Nove Škotske, Kanada
Količina: 163 milijuna litara
Uzrok: Eksplozija i potonuće
Utjecaj: Izlijevanje nafte Odyssey dogodilo se kada se tanker prepolovio nakon eksplozije kraj obale Nove Škotske, Kanada. Izlijevanje je ispustilo približno 163 milijuna litara nafte u Atlantski ocean. Udaljena lokacija izlijevanja i nepovoljni vremenski uvjeti otežali su akcije čišćenja, a većina nafte raspršena je u oceanu. Iako je ekološki utjecaj bio manje vidljiv zbog udaljenosti izlijevanja, ono je ipak rezultiralo značajnim onečišćenjem mora.
Utjecaj na ekosustave hladnih voda: Izlijevanje Odyssey naglasilo je posebne izazove u odgovoru na izlijevanje nafte u hladnim vodenim okruženjima, gdje se nafta drukčije raspršuje, a čišćenje je teže.
10. Ekofisk Bravo izlijevanje (1977.)
Lokacija: Sjeverno more, Norveška
Količina: 117 milijuna litara
Uzrok: Nekontrolirano izlijevanje
Utjecaj: Nekontrolirano izlijevanje Ekofisk Bravo bilo je prvo veliko izlijevanje nafte u Sjevernom moru, deseto najveće izlijevanje nafte, koje se dogodilo na naftnom polju Ekofisk kraj obale Norveške. Izlijevanje je rezultiralo ispuštanjem oko 117 milijuna litara nafte tijekom 10 dana, prije nego što je bušotina stavljena pod kontrolu. Izlijevanje je imalo dubok utjecaj na morski okoliš Sjevernog mora i dovelo do značajnih promjena u sigurnosnim propisima za bušenje na otvorenom moru u Norveškoj i diljem svijeta.
Regulatorni utjecaj: Ovo izlijevanje igralo je ključnu ulogu u oblikovanju strogih norveških propisa za bušenje na otvorenom moru, koji se danas smatraju među najstrožima u svijetu.