O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog

STCW i budućnost pomoraca: analiza kadrova na tankerima i putničkim brodovima

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/UI

“Zvanje pomorca često se površno promatra kroz prizmu deviznih prihoda i smanjenja pritiska na nacionalni socijalni sustav. Međutim, uloga pomorca u suvremenom ekonomskom kontekstu mnogo je dublja. Unatoč percepciji o sigurnosti koju pružaju korporativne police osiguranja, put do pozicije stalnog zaposlenika unutar prestižnih brodarskih kompanija pun je profesionalnih izazova.  Zato „Očuvanje konkurentnosti hrvatskih pomoraca zahtijeva koordiniranu suradnju državnih institucija s međunarodnim i domaćim kompanijama” posredničkih tvrtki. Fokus mora biti na sustavnom zapošljavanju vježbenika palube i stroja, jer bez institucionalne podrške u obrazovanju i prvom zaposlenju, Hrvatskoj prijeti marginalizacija na globalnoj karti pružatelja kvalificirane pomorske radne snage.”

Sažetak

Globalna pomorska industrija suočava se s neprecedentnom krizom nedostatka pomoraca, s projekcijama koje ukazuju na manjak od 90.000 kvalificiranih pomoraca do 2026. godine. Istodobno, brza ekspanzija flota specijaliziranih brodova za prijevoz ukapljenih plinova (LNG, LPG, amonijak, vodik) te rast kruzerskog i kontejnerskog prometa zahtijevaju visoko specijalizirane kadrove s dodatnim STCW certifikatima. Ovaj rad analizira trenutne i buduće potrebe za posadom u kontekstu najvećeg projekta novogradnje LNG brodova u povijesti (128 brodova za QatarEnergy), te procjenjuje da će do sredine 2030-ih godina dodatnih više stotina tisuća pomoraca trebati osposobljavanje za rukovanje alternativnim gorivima. Istraživanje identificira ključne izazove u edukaciji i zadržavanju kadrova, posebice za pomorske časnike s tehničkim iskustvom i menadžerskim vještinama.

Uvod

Pomorska industrija prolazi kroz razdoblje transformacije bez presedana u svojoj povijesti. Dok se globalna trgovina nastavlja širiti, zahtijevajući sve veću flotu brodova, istodobno se odvijaju dva paralelna procesa: nedostatak kvalificiranih pomoraca i tranzicija prema alternativnim, niskougljičnim gorivima. U središtu ove transformacije nalazi se najveći projekt novogradnje LNG brodova u povijesti – QatarEnergy program s 128 naručenih LNG nosača za podršku proširenju Sjevernog polja (North Field Expansion), gdje se proizvodnja LNG-a u Kataru planira povećati s 77 milijuna tona godišnje na 126–142 milijuna tona do 2030. godine.

Ovaj ambiciozni projekt ilustrira šire trendove u pomorstvu: rast specijaliziranih brodova za prijevoz ukapljenih plinova (LNG, LPG), razvoj novih tipova nosača za amonijak i vodik kao energente budućnosti, te kontinuiranu ekspanziju kruzerske industrije i kontejnerskog prometa. Svaki od ovih segmenata zahtijeva visoko specijalizirane posade s dodatnim STCW certifikatima i osposobljavanjem koje nadilazi standardnu pomorsku edukaciju.

Prema izvješću International Chamber of Shipping (ICS) i Baltic and International Maritime Council (BIMCO) iz 2021. godine, globalna flota zapošljava oko 1,89 milijuna pomoraca (857.540 časnika i 1.035.180 članova posade). Međutim, projekcije ukazuju na manjak od približno 90.000–96.000 pomoraca do 2026. godine, s posebno akutnim nedostatkom časnika s tehničkim iskustvom i menadžerskim vještinama. Dodatno, procjenjuje se da će do sredine 2030-ih godina čak 800.000 pomoraca trebati dodatno osposobljavanje za sigurno rukovanje alternativnim gorivima poput amonijaka, vodika, metanola i naprednih LPG sustava.

STCW OKVIR I AKTUALNE IZMJENE 2025-2026

Međunarodna konvencija o standardima osposobljavanja, izdavanja svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW Convention), usvojena 1978. godine, predstavlja globalni okvir za osposobljavanje pomoraca. Značajne revizije provedene su 1995. i 2010. godine (Manila Amendments), a najnovije izmjene stupaju na snagu tijekom 2025. i 2026. godine.

Ključne izmjene 2025-2026

Od 1. siječnja 2026. godine stupaju na snagu značajne izmjene STCW Kodeksa (Rezolucija MSC.560(108)) koje uvode obavezno osposobljavanje o prevenciji i odgovoru na nasilje, uznemiravanje i zlostavljanje na moru. Sve nove STCW svjedodžbe o osobnoj sigurnosti i socijalnoj odgovornosti (PSSR – Table A-VI/1-4) moraju uključivati module o:

• prepoznavanju neprihvatljivog ponašanja (seksualno uznemiravanje, maltretiranje, nasilje)
• razumijevanju posljedica nasilja na žrtve, počinitelje i sigurnost broda
• postupcima prijavljivanja i mehanizmima zaštite

Dodatno, od 1. siječnja 2025. godine obavezno je osposobljavanje za visoki napon (High-Voltage, >1000V) za sve inženjere na brodovima s HV sustavima, što uključuje većinu novih kontejnerskih brodova, LNG nosača i kruzerskih brodova. Stara „HV familijarizacija” na brodu više nije prihvatljiva za nove ugovore.

Od 1. siječnja 2026. sve nove i revalidirane svjedodžbe moraju biti izdane u elektroničkom formatu od strane zastava koje su završile IMO whitelist proces. Papirne svjedodžbe izdane prije tog datuma ostaju važeće do isteka, ali pri obnovi ili revalidaciji pomorci će dobiti isključivo e-certifikat.

SPECIJALIZIRANI BRODOVI ZA TEKUĆE TERETE: ZAHTJEVI I PROJEKCIJE

LNG carrier

LNG industrija doživljava snažan rast. QatarEnergy program s 128 LNG nosača predstavlja samo dio ukupnog tržišta – globalno se LNG flota planira povećati za oko 50% do 2030. godine. Ova ekspanzija zahtijeva značajne kadrovske resurse s vrlo specifičnim kvalifikacijama.

Osnovna certifikacija prema STCW V/1-2 uključuje:

• Basic Training for Liquefied Gas Tanker Cargo Operations – potrebno je minimalno 3 mjeseca plovidbenog staža na gas tankerima ili odobreno osnovno osposobljavanje
• Advanced Training for Liquefied Gas Tanker Cargo Operations – potrebno za starije časnike (kapetana, prvog časnika, glavnog strojara, drugog strojara) s dodatnim zahtjevima za plovidbeni staž na LNG brodovima

Za brodove koji koriste LNG kao gorivo (dual-fuel), dodatno je potrebno osposobljavanje prema IGF Code (STCW A-V/3):

• Basic training za određene dužnosti na brodu
• Advanced training za časnike odgovorne za sustave goriva

Industrija procjenjuje da je trenutno više od 600 LNG-pogonskih brodova u upotrebi (2024-2025), s očekivanjem da će se taj broj udvostručiti do 2028. godine. LNG predstavlja oko 70% svih narudžbi alternativnih goriva.

LPG carrier

LPG (ukapljeni naftni plin) je zrela tehnologija s etabliranom flotom, ali i dalje predstavlja značajne zahtjeve za osposobljavanje. STCW certifikacija za LPG nosače prati sličan obrazac kao i za LNG:

• Basic Liquefied Gas Tanker Operations
• Advanced Liquefied Gas Tanker Operations (za starije časnike)

Trenutno LPG nosači koriste LPG kao gorivo isključivo na samim gas carrierima, ali postoji potencijal za širu upotrebu ovog goriva na drugim tipovima brodova, što bi dodatno povećalo potražnju za osposobljenom posadom. Prema podacima iz 2025. godine, naručeno je dodatnih 24 LPG-capable brodova.

Amonijak i Vodik: Goriva Budućnosti

Najznačajniji izazov u smislu osposobljavanja posade predstavljaju novi energenti – amonijak i vodik. Za razliku od LNG i LPG tehnologija koje imaju desetljeća operativnog iskustva, amonijak i vodik predstavljaju potpuno nove opasnosti:

• amonijak je visoko toksičan i korozivan
• vodik je ekstremno zapaljiv s niskom energijom paljenja i širokim rasponom zapaljivosti
• oba zahtijevaju kriogene temperature skladištenja ili visoke tlakove

IMO je u prosincu 2024. odobrio privremene smjernice (interim guidelines) za amonijak i vodik, a očekuje se da će konačne izmjene IGF i IGC kodeksa biti odobrene na MSC 112 krajem 2026. godine, s stupanjem na snagu 1. srpnja 2028. Maritime Just Transition Task Force (MJTTF) objavio je u rujnu 2025. prve trening okvire za pomorce koji će raditi na brodovima pogonjenim amonijakom, metanolom i vodikom.

Prema istraživanju DNV-a, procjenjuje se da će do sredine 2030-ih godina čak 800.000 pomoraca trebati dodatno osposobljavanje za alternativna goriva. Prema podacima iz 2024-2025. godine, naručeno je 45 brodova s mogućnošću amonijaka i 53 broda opremljenih za vodik. Iako je to još uvijek mali udio u ukupnoj floti, rast je eksponencijalan.

Kruzeri

Kruzerska industrija predstavlja jedan od najbrže rastućih segmenata pomorstva s jedinstvenim zahtjevima za posadom. Za razliku od teretnih brodova, kruzerski brodovi zapošljavaju tisuće ljudi različitih profila, od pomoraca i inženjera do ugostiteljskog osoblja i zabavljača.

Osnovni STCW zahtjevi za sve članove posade uključuju 5-dnevni STCW Basic Safety Training (BST) paket:

• Personal Survival Techniques (PST) – tehnike preživljavanja na moru
• Fire Prevention and Fire Fighting (FPFF) – prevencija i gašenje požara
• Elementary First Aid (EFA) – osnovna prva pomoć
• Personal Safety and Social Responsibilities (PSSR) – osobna sigurnost i socijalne odgovornosti (od 2026. uključuje prevenciju nasilja i uznemiravanja)
• Security Awareness (STCW A-VI/6-1) – sigurnosna osviještenost prema ISPS Code

Dodatni zahtjevi specifični za putničke brodove:

• Crowd Management (STCW A-V/2)
• Crisis Management and Human Behaviour (STCW A-V/2)
• Proficiency in Survival Craft and Rescue Boats

Kontejneraši

Kontejnerski brodovi predstavljaju kičmu globalne trgovine i zahtijevaju standardnu STCW certifikaciju za pomorce, ali s dodatnim zahtjevima za moderne brodove. Ključna specifikacija za nove kontejnerske brodove jest High-Voltage (HV) training.

Od 1. siječnja 2025. svaki inženjer na brodovima s HV sustavima (>1000V) – što uključuje većinu novih kontejnerskih brodova, LNG nosača i cruise brodova – mora posjedovati odobreno High-Voltage osposobljavanje na operativnoj ili menadžerskoj razini. Stara “HV familijalizacija” na brodu više nije prihvatljiva.

HV osposobljavanje obuhvaća:

• Rad s visokonaponskim sustavima (>1000V)

• Postupke sigurnosti i zaštite

• Emergency procedures specifične za HV sustave

Dodatni tehnički zahtjevi za kontejnerske brodove uključuju ECDIS (Electronic Chart Display and Information System) osposobljavanje, koje od kraja 2025. zahtijeva osvježavanje svakih 5 godina. Cyber Security Awareness također postaje sve važnija komponenta, budući da su moderni kontejnerski brodovi visoko digitalizirani i ranjivi na cyber napade.

GLOBALNA PROJEKCIJA POTREBE ZA KADROVIMA I GLAVNI IZAZOVI

Kvantitativna Projekcija

Prema BIMCO/ICS Seafarer Workforce Report 2021, globalna potražnja za STCW-certificiranim pomorcima iznosi približno 883.780 časnika i 997.540 članova posade – ukupno 1.881.320 pomoraca. Globalna ponuda iznosi 857.540 časnika i 1.035.180 članova posade, što stvara manjak od približno 26.240 časnika već u baznom scenariju.

Projekcije do 2026. godine ukazuju na:

• manjak od 89.510–96.000 časnika (različiti izvori daju različite procjene)
• posebno akutni nedostatak časnika s tehničkim iskustvom kombiniranim s menadžerskim vještinama
• najveću potražnju u sektorima: general cargo (26%), bulk carriers (19%), offshore vessels (13%)

Glavni izazovi u osposobljavanju i zapošljavanju

Nedostatak pomoraca nije samo kvantitativni problem – radi se o složenom skupu među povezanih izazova:

1. Nedostatak specijaliziranih trening centara: Za alternativna goriva poput amonijaka i vodika još ne postoje standardizirani IMO model courses. Privremene smjernice su tek nedavno objavljene (2024-2025), a obavezne regulations stupaju na snagu 2028.

2. Financijski teret osposobljavanja: STCW Basic Safety Training košta između 1.000-2.500 EUR, dodatne specijalizacije (LNG Advanced, IGF Code, HV) mogu koštati dodatnih 1.500-3.000 EUR po certifikatu. Za alternativna goriva troškovi su još viši zbog nedostatka konkurencije među trening providerima.

3. Retencija kadrova: Prema Danica Crewing Specialists anketi 2024-2025, gotovo 90% menadžera je povećalo plaće kako bi zadržalo posadu. Ipak, mlađe generacije sve manje percipiraju pomorstvo kao atraktivnu karijeru zbog:

   • Produžene razdvojenosti od obitelji (6-9 mjeseci na brodu)

  • Ograničene povezanosti s internetom (poboljšava se, ali još uvijek problem)

   • Percepcije o sigurnosti i mentalnom zdravlju

   • Posljedica COVID-19 krize (crew change crisis) koja je negativno utjecala na percepciju karijere

4. Geografska neravnoteža: Filipini, Rusija, Indonezija, Kina i Indija su najveći dobavljači pomoraca. Međutim, politički poremećaji (rat u Ukrajini, sankcije Rusiji) utječu na dostupnost ruskih i ukrajinskih pomoraca, koji su tradicionalno bili važan izvor kadrova.

5. Raznolikost i inkluzija: Samo 1,28% globalne pomorske radne snage čine žene (24.059 žena ukupno, uključujući 7.289 časnica). Iako je zabilježen porast od 45,8% u odnosu na 2015., žene su i dalje koncentrirane u cruise i ferry sektorima (gotovo 80%), dok je broj novih ženskih časnika čak pao u 2020. godini, vjerojatno zbog pandemije.

Specifične projekcije za specijalizirane brodove:

• LNG flota: rast od 50% do 2030. (trenutno oko 1.259 brodova u orderbooku)
• alternativna goriva ukupno: 800.000 pomoraca će trebati dodatno osposobljavanje do sredine 2030-ih
• amonijak: 45 brodova u orderbooku (2025)
• vodik: 53 broda u orderbooku (2025)
• metanol: 385 brodova u orderbooku (dominantan alternativni energent)

Inicijative za rješavanje problema

Global Maritime Forum je u suradnji s 12 glavnih brodskih kompanija objavio ‘9 Sustainable Crewing Guidelines’ u ožujku 2025. na Singapore Maritime Week. Smjernice se fokusiraju na:

• Poboljšanje uvjeta rada na brodu

• Prevenciju zlouporabe i uznemiravanja

• Promicanje work-life balance

• Psihološku sigurnost i bolje facilities na brodu

Maritime Just Transition Task Force objavio je u rujnu 2025. prve trening frameworks za amonijak, metanol i vodik, što predstavlja značajan korak prema standardizaciji osposobljavanja.

IMO kontinuirano radi na reviziji STCW Konvencije kako bi uključio zahtjeve za dekarbonizaciju, digitalizaciju i autonomne brodove (MASS – Maritime Autonomous Surface Ships). HTW 12 sesija u veljači 2026. razmatrat će fuel-specific interim guidelines.

ZAKLJUČAK

Globalna pomorska industrija suočava se s dvostrukim izazovom: s jedne strane, nedostatak od približno 90.000 kvalificiranih pomoraca do 2026. godine prijeti operativnoj učinkovitosti globalne trgovine, dok s druge strane tranzicija prema alternativnim gorivima zahtijeva masovno osposobljavanje postojeće radne snage. Projekcija od više stotina tisuća pomoraca koji će trebati dodatno osposobljavanje za alternativna goriva do sredine 2030-ih predstavlja neviđen edukacijski izazov.

Analiza specijaliziranih segmenata pokazuje značajne varijacije u zahtjevima:

• LNG nosači – etablirana tehnologija s jasnim STCW V/1-2 zahtjevima, ali s brzim rastom flote (50% do 2030.)
• amonijak i vodik – potpuno nove tehnologije s kompleksnim sigurnosnim izazovima, gdje se standardi tek razvijaju
• kruzerski brodovi – masovno zapošljavanje s kombinacijom pomorskih i ne-pomorskih profesija
• kontejnerski brodovi – sve veći zahtjevi za high-voltage kompetencijama i cyber sigurnošću

Ključne preporuke za industrijsku zajednicu:

  1. ulaganje u maritime education and training (MET) institucije mora se povećati, s fokusom na simulatore i praktično osposobljavanje za alternativna goriva
  2. industrija mora aktivnije promovirati pomorske karijere među mladima, naglašavajući tehnološki napredak, poboljšane uvjete rada i bolju povezanost
  3. potrebna je veća diversifikacija izvora pomoraca – samo oko 1% žena u industriji predstavlja ogroman neiskorišteni potencijal
  4. harmonizacija standarda između zemalja i ubrzanje IMO regulatornih procesa za alternativna goriva je ključno
  5. strategije zadržavanja kadrova moraju ići dalje od povećanja plaća – psihološka potpora, bolja povezanost i fleksibilnije rotacije su ključne

Slučaj QatarEnergy programa pokazuje da unatoč geopolitičkim poremećajima industrija može održati rast ako postoji dugoročna strategija. Međutim, globalni nedostatak pomoraca ostaje sistemski rizik koji zahtijeva koordinirani odgovor države, industrije i obrazovnih institucija.

Budućnost pomorstva ovisit će ne samo o tehnološkim inovacijama, već i o sposobnosti industrije da privuče, osposobi i zadrži kvalificirane pomorce. Bez toga, ambiciozni planovi dekarbonizacije i digitalizacije ostat će neostvareni.

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

LITERATURA

1. Baltic and International Maritime Council (BIMCO) & International Chamber of Shipping (ICS). (2021). Seafarer Workforce Report. London: ICS/BIMCO.

2. Ang, I. & Ma, H. (2026). World’s largest newbuilding project on track despite Middle East war, say shipyards. Tradewinds, 9. travnja 2026.

3. International Maritime Organization. (2024). Generic interim guidelines on training for seafarers on ships using alternative fuels and new technologies (STCW 7/ Circ. 25). London: IMO.

4. International Maritime Organization. (2024). Interim guidelines for the safety of ships using ammonia as fuel (MSC.1/Circ.1687). London: IMO.

5. International Maritime Organization. (2010). International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers (STCW), 1978, as amended. London: IMO.

6. International Maritime Organization. (2024). Resolution MSC.560(108) – Amendments to the Seafarers’ Training, Certification and Watchkeeping (STCW) Code. London: IMO.

7. DNV & Maritime Just Transition Task Force. (2022). Study on seafarer training needs for alternative fuels and technologies. Oslo: DNV.

8. Maritime Just Transition Task Force. (2025). Baseline Training Frameworks for Seafarers in Decarbonisation – Ammonia, Methanol and Hydrogen. London: MJTTF/Lloyd’s Register/World Maritime University.

9. Danica Crewing Specialists. (2025). Crew Managers’ Survey 2024. Copenhagen: Danica Crewing Services.

10. Global Maritime Forum. (2025). 9 Sustainable Crewing Guidelines. Presented at Singapore Maritime Week, March 2025.

11. Lloyd’s Register. (2026). Fuel for Thought: Hydrogen. London: Lloyd’s Register.

12. Lloyd’s Register. (2025). Alternative fuel review 2025. London: Lloyd’s Register.

13. Martide. (2026). LNG Fueled Ship Crew – Maritime Recruitment Guide. Updated January 25, 2026.

14. SAFETY4SEA. (2025). Regulatory focus: New STCW requirements effective from 2026. October 8, 2025.

15. SAFETY4SEA. (2025). Key trends in seafarer recruitment and retention. April 15, 2025.

16. International Chamber of Shipping. (2025). ICS Maritime Barometer Report 2024-2025. London: ICS.

17. Drewry Maritime Consultants. (2021). Manning Report 2021. London: Drewry.

18. Marine Public. (2026). STCW Guide: Certificates, Latest 2026 Amendments & Costs. January 1, 2026.

19. Intel Market Research. (2025). Maritime Crew Management Services Market Outlook 2025-2032. October 2025.

20. Al-Aboosi, F.Y., El-Halwagi, M.M., Moore, M., & Nielsen, R.B. (2021). Renewable ammonia as an alternative fuel for the shipping industry. Current Opinion in Chemical Engineering, 31, 100670.

21. ScienceDirect. (2024). Green ammonia adoption in shipping: Opportunities and challenges across the fuel supply chain. October 15, 2024.

22. Frontiers in Marine Science. (2025). Hydrogen-powered vessels in green maritime decarbonization: policy drivers, technological frontiers and challenges. Volume 12, April 22, 2025.

23. DNV. (2025). IMO CCC 11: Interim guidelines for hydrogen as fuel completed. September 17, 2025.

24. Suraksha Marine. (2025). Hydrogen-Ready Training: Equipping Offshore Professionals for a Hydrogen-Powered Future. November 11, 2025. 25. Marine Pro Academy. (2026). What STCW Certificates Do Cruise Ships Require? A Complete Guide for Cruise Ship Crew (2026 Update). January 11, 2026

Na današnji dan: Carpathia uplovila u New York, prevozeći 705 preživjelih s Titanica

By
-
0
Brod Carpathia u luci New York / Izvor: Wikimedia commons

Dana 18. travnja 1912. godine, u večernjim satima, njujorškom lukom zavladala je tišina. RMS Carpathia uplovila je na Pier 54, pristanište Cunard Linea, donoseći 705 preživjelih s potonulog Titanica.

Samo tri dana ranije, 15. travnja, luksuzni putnički brod Titanic udario je u santu leda i potonuo na svojoj prvoj plovidbi. S više od 2200 ljudi na brodu, više od 1500 ih je izgubilo život. U tim ranim satima, u hladnom i mračnom oceanu, preživjeli su plutali u čamcima za spašavanje – a nada im je stizala s jugoistoka.

Zanimljivo je da je Carpathia, prije nego što je primila poziv u pomoć, bila na putu prema luci Rijeka, koja je u to doba bila dio Austro-Ugarske. Bila je to uobičajena transatlantska linija Cunard Linea, no sve se promijenilo u jednom trenu.

Kapetan Carpathije, Arthur Rostron, nije dvojio ni sekunde. Čim je primio SOS poruku, zapovjedio je punu brzinu – iako brod nije bio građen za toliku snagu. Parni strojevi radili su do krajnjih granica, a posada je bez odmora pripremala brod: grijali su prostorije, pripremali zalihe i liječničku pomoć. Plovili su kroz opasna ledena polja, no strah nije bio opcija.

Kapetan A.H. Rostron i časnici s broda “Carpathia” / Izvor: Wikimedia commons

Carpathia je stigla na mjesto nesreće oko 4 sata ujutro, 15. travnja 1912. Titanic je već bio potonuo. Putnici koji su završili u ledenoj vodi nisu preživjeli – spašeni su samo oni koji su uspjeli ući u čamce za spašavanje. Na mjestu nesreće, Carpathia je satima ukrcavala preživjele – izmučene, pothlađene, izgubljene.

Kad su 18. travnja uplovili u New York, grad je stao. Čamci za spašavanje s Titanica prvi su spušteni na obalu – još uvijek blatnjavi, razbijeni i mokri, nosili su priču o tragediji. Za njima su kročili preživjeli, dočekani uz suze, tišinu i jecaje.

Čamci za spašavanje s Titanika / Izvor: Wikimedia commons

Kapetan Rostron proglašen je herojem. Dobio je Zlatnu medalju američkog Kongresa i vitešku titulu britanskog kralja. Posada je također pohvaljena za izvanrednu hrabrost i ljudskost.

Carpathia je nastavila ploviti do 1918. godine, kada je potopljena tijekom Prvog svjetskog rata. Ipak, njezina uloga u spašavanju preživjelih s Titanica ostaje trajno upisana u povijest pomorstva.​

Analiza: Flota u sjeni dijeli tankersko tržište na dva paralelna sustava

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/UI

Sažetak

Flota u sjeni (shadow fleet) predstavlja globalni sigurnosni i regulatorni izazov koji ugrožava pomorsku sigurnost, okoliš i učinkovitost međunarodnih sankcija. Ovaj rad analizira rastuću stopu zadržavanja sankcioniranih plovila u azijskim lukama, s posebnim fokusom na aktivnosti Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte. Istraživanje pokazuje dvostruki pristup ovih zemalja: s jedne strane nastavljaju kupovati rusku, iransku i venezuelansku naftu po diskontiranim cijenama, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda. Analiza obuhvaća razdoblje 2025.–2026. i koristi podatke o port state control inspekcijama, detention rates, te izvješća vodećih pomorskih osiguravatelja. Rezultati upućuju na strukturnu promjenu u globalnoj floti tankera koja će trajno podijeliti industriju na regulirani i shadow segment.

Uvod

Globalni pomorski promet suočava se s novim fenomenom – flotom u sjeni (shadow fleet) – mrežom starijih tankera koji prevoze sankcioniranu naftu iz Rusije, Irana i Venezuele. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, do veljače 2026. identificirano je 1.337 plovila koja djeluju u okviru shadow fleet sustava, pri čemu 96 plovila ima aktivne sankcije zapadnih zemalja. Ova flota nije samo geopolitički problem, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti, morskom okolišu i integritetu međunarodnog regulatornog sustava.

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, jednog od vodećih P&I (Protection & Indemnity) klubova, ističe kako povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete brodarstva u sjeni. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., otvara važno pitanje: jesu li Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, spremni podići standarde shadow fleet industrije ili je riječ o kratkoročnim mjerama za smanjenje vlastitih rizika?

Istraživačko pitanje i metodologija

Ovo istraživanje analizira tri ključna aspekta shadow fleet fenomena:

(1) karakteristike i operativne metode shadow fleet sustava,
(2) ulogu Kine i Indije kao glavnih kupaca sankcionirane nafte,
(3) implikacije rastuće port state control aktivnosti na buduću strukturu globalne flote tankera.

Istraživanje koristi kombinirani pristup analize javno dostupnih podataka port state control memoranduma (Paris MoU, Mediterranean MoU), izvješća nadzornih organizacija (Windward, Kpler, Vortexa), te izvješća pomorskih osiguravatelja i klasifikacijskih društava.

Shadow Fleet: Struktura i operativne metode

Definicija i opseg shadow fleet sustava

Shadow fleet (flota u sjeni) predstavlja mrežu tankera koji se koriste za transport sankcionirane nafte, zaobilazeći međunarodne restrikcije kroz niz tehnika prikrivanja. Ovaj sustav nije homogena flota, već kompleksna struktura koja uključuje nekoliko stotina do preko tisuću plovila, ovisno o kriterijima klasifikacije. Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) identificirao je krajem prosinca 2025. godine 93 aktivna shadow fleet tankera koji prevoze rusku naftu i naftne derivate, pri čemu 68% ukupnog ruskog izvoza nafte putuje tim plovilima.

Prema istraživanju Kyiv School of Economics iz veljače 2025., shadow fleet sustav obuhvaća približno 14.000 aktivnih tankera globalne flote, od čega je oko 3.000 tankera za sirovu naftu i 11.000 tankera za naftne derivate i kemikalije. Od tog broja, najmanje 500 plovila, prema Windward analizi iz veljače 2026., djeluje bez valjane zastave ili pod lažnom zastavom, što ih čini stateless vessels prema UN Convention on the Law of the Sea (UNCLOS), članak 110.

Operativne tehnike i taktike zaobilaženja

Shadow fleet sustav funkcionira kroz pet međusobno povezanih tehnika koje pojedinačno nisu sofisticirane, ali zajedno stvaraju sustav koji je teško demontirati bez kompromitiranja strukture globalnog brodarstva:

(a) AIS manipulacija: Automatic Identification System (AIS) predstavlja temelj pomorske sigurnosti i tracking sustava. Shadow fleet tankeri rutinski isključuju AIS transpondere (“going dark”), emitiraju lažne pozicije ili koriste AIS ID brojeve drugih plovila. Windward izvješće iz siječnja 2026. bilježi 18 ship-to-ship (STS) operacija u Japanskom moru i Južnom kineskom moru, izvedenih tijekom AIS dark perioda.

(b) Flag hopping: Plovila često mijenjaju svoju registracijsku zastavu kako bi izbjegla enforcement mjere. Kada su Panama, Marshallovi Otoci i Liberija pod pritiskom prestali registrirati shadow fleet plovila, tankeri su se prebacili na zastave Kameruna, Gabona, Palaua, Komorskih otoka i Džibutija. Tijekom 2025. godine više od 300 shadow fleet tankera prešlo je na lažne zastave nakon ponovljenih flag hopping postupaka. Kada su i te zastave deregirane pod pritiskom, približno 70 plovila počelo se ponovno registrirati pod rusku zastavu, što paradoksalno vraća pravnu zaštitu jer više nisu stateless vessels.

(c) Shell company ownership (vlasničke strukture preko shell kompanija): Vlasništvo plovila skriva se kroz mrežu offshore shell kompanija registriranih u jurisdikcijama s netransparentnim pravilima o beneficial ownershipu. Studija Macdonald-Laurier Institutea iz siječnja 2026. identificira kinesku shadow mrežu koja upravlja s više od 50 supertankera odgovornih za oko 10% svih dark vessel voyages koji prevoze sankcioniranu naftu. Vlasničke strukture često uključuju višestruke slojeve korporativnih entiteta, što otežava identifikaciju stvarnih vlasnika.

(d) Ship-to-ship (STS) operacije: Nakon utovara u ruskim, iranskim ili venezuelanskim lukama, shadow fleet tankeri često izvode ship-to-ship transfere u međunarodnim vodama ili u isključivim gospodarskim zonama (EEZ) država s labavijim nadzorom. Istočna obala Malezije postala je globalno središte za ove operacije – stateless tankeri natovareni ruskom naftom sidre u malezijskim vodama gdje se nafta prenosi na druge tankere kako bi se prikrilo porijeklo. Kpler tracking sustav bilježi konstantan promet u STS anchorage zonama blizu Kharg Islanda (Iran), Singapura i južne obale Grčke.

(e) Self-insurance ili dubious insurance: Nakon što su se glavni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine zbog usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, mnogi shadow fleet operateri sada se oslanjaju na niže rangirane ili državne ruske osiguravatelje. Ove police često ne pokrivaju velika izlijevanja ili složene salvage operacije. Analiza Kyiv School of Economics iz veljače 2025. pokazuje da shadow fleet plovila često imaju sumnjive ili potpuno nepostojeće osiguravajuće certifikate, što predstavlja velik rizik za obalne države u slučaju havarija ili izlijevanja.

Veličina i ekonomski značaj

Prema analizama iz kraja 2025. godine, shadow fleet sustav premješta približno 3,3 milijarde barela nafte godišnje, s blagim padom s 4,7 milijardi barela iz 2024. godine. Međutim, taj pad ne odražava smanjenje aktivnosti već restrukturiranje sustava koji se učvrstio kroz fragmentirano vlasništvo, brzo reflagovanje, sustavnu AIS manipulaciju i self-insurance. Vrijednost sankcionirane nafte koja se prevozi shadow fleet sustavom procjenjuje se na desetke milijardi dolara godišnje, što predstavlja kritičan izvor prihoda za Rusiju, Iran i Venezuelu.

Kina i Indija: Glavni Kupci Sankcionirane Nafte

Kina kao primarna destinacija

Kina je postala središnja točka shadow fleet trgovine. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe iz siječnja 2026., shadow fleet tankeri dostavili su Kini 4,99 milijuna tona nafte u 51 putovanju, što je povećanje od 0,398 milijuna tona u odnosu na prosinac 2025. Kina prima približno 33,8% svih ruskih izvoza, od čega je oko 75% nafta i plin, te je i dalje glavni trgovinski partner Rusije.

Ova nafta uglavnom ide u male nezavisne rafinerije – tzv. “teapot” rafinerije koncentrirane u provinciji Shandong, koje su optimizirane za diskontirane medium-sour iranske i ruske crude grades. Ove rafinerije obradile su do 1,2 milijuna barela dnevno iranskih barela u određenim periodima. Diskont – obično 8-10 dolara po barelu ispod benchmark cijena – štedi Kini milijarde godišnje, dok Teheranu i Moskvi osigurava prihod procijenjen na desetine milijardi godišnje.

Međutim, Kina nije pasivni primatelj. Od kraja 2025., kineske luke povećale su inspekcije shadow fleet plovila. U Dalianu je zabilježeno zadržavanje plovila za devet deficiencies prema Kpler izvješću iz siječnja 2026. To upućuje na promjenu pristupa: iako Kina nastavlja kupovati sankcioniranu naftu, istovremeno nameće strože standarde za plovila koja ulaze u njene luke.

Indija: Volatilnost i regulatorna akcija

Indija je tijekom 2024. i 2025. postala drugi najveći uvoznik ruske nafte u svijetu, ali s volatilnijim obrascem nego Kina. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe, u siječnju 2026. volumeni nafte koji stižu u Indiju pali su na 3,222 milijuna tona tijekom 29 putovanja, što je pad od 2,271 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec. Reuters podatci pokazuju da su indijski uvozi ruske nafte u prosincu pali na najnižu razinu u dvije godine.

Indija je učinila značajan korak 6. veljače 2026. kada je indijska obalna straža izvršila prvo zapljenjivanje shadow fleet plovila – tankera Al Jafzia, Asphalt Star i Stellar Ruby. Indijske vlasti identificirale su ova tri tankera kao dio krijumčarske mreže koja se oslanjala na nezakonite ship-to-ship transfere i česte promjene identiteta za premještanje sankcionirane iranske nafte. Sva tri su ranije bila sankcionirana od strane Sjedinjenih Država zbog veza s Iranom. Oni su dio flote od 30 tankera kojom upravlja Jugwinder Singh Brar, indijski državljanin sa sjedištem u UAE-u, kojeg je američki Treasury Department označio u travnju 2025. zbog djelovanja u iranskom naftnom sektoru.

Istovremeno, Kpler vessel tracking dijeli CNBC-ju pokazuje četiri tankera povezana s ruskom shadow fleet koji iskrcavaju ili su u procesu iskrcaja sankcionirane nafte u indijskim lukama početkom veljače 2026.: Giannis (iskrcava Urals crude u Chennai rafineriji), Nyxora (iskrcava Urals u Paradip rafineriji), Tiburon (iskrcava Urals u Vadinar rafineriji), i Seasons I (praćen izvan Vadinara). Ovaj paradoks – istovremeno zapljenjivanje iranskih tankera i prihvaćanje ruskih – upućuje na diplomatsku balansiranje Indije između ekonomskih potreba i geopolitičkih pritisaka.

Port State Control i rastuća stopa zadržavanja

Port State Control (PSC) predstavlja kritičan mehanizam za osiguranje pomorske sigurnosti. PSC inspektori u državnim lukama pregledavaju strana plovila radi provjere usklađenosti s međunarodnim konvencijama. Paris Memorandum of Understanding (Paris MoU), najznačajniji regionalni PSC režim koji pokriva europske vode, objavio je u lipnju 2025. godišnje izvješće za 2024. godinu koje pokazuje zadržavanje od 4,03%, u odnosu na 3,81% iz 2023. godine.

Ova stopa zadržavanja nije narasla jednoliko – određene kategorije plovila doživljavaju znatno veće stope zadržavanja nego druge. Mediteranski MoU izvještava o porastu zadržavanja od 20% u 2024., s ukupno 196 zadržavanja nakon 5.993 inspekcije na 4.907 pojedinačnih brodova. Shadow fleet plovila, koja često plove pod zastavama s lošim performansama (sivoj i crnoj list prema Paris MoU klasifikaciji), doživljavaju disproporcionalno visoke stope zadržavanja.

Azijske luke i enforcement pristup

Hans Christian Seim, izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, izjavio je da povećana zadržavanja plovila u azijskim lukama ukazuju na želju za poboljšanjem kvalitete shadow fleet brodarstva. Ova izjava, objavljena u travnju 2026., predstavlja značajan insight od strane vodećeg P&I klubova koji osigurava globalnu flotu.

Azijske zemlje, posebno Kina i Indija, pojačavaju inspekcijske aktivnosti iz nekoliko razloga. Prvo, loša shadow fleet plovila predstavljaju operativni rizik za luke – povećana vjerojatnost havarija, izlijevanja i drugih incidenata. Drugo, pod rastućim međunarodnim pritiskom, azijske zemlje ne mogu u potpunosti ignorirati provedbene standarde bez reputacijskog rizika. Treće, i najvažnije, povećanje standarda omogućava im da nastave kupovati diskontiranu naftu, ali kroz ‘kvalitetniji’ shadow fleet koji smanjuje njihove vlastite rizike.

Norwegian Hull Club i uloga P&I klubova

Norwegian Hull Club je jedna od vodećih Protection & Indemnity (P&I) mutual insurance kompanija sa sjedištem u Norveškoj, osnovana 2001. spajanjem Bergen Hull Cluba i UNITAS-a. Klub osigurava brodovlasnike za third-party liabilities koje tradicionalni marine osiguranje obično ne žele pokrivati. P&I klubovi posluju na principu mutual insurance – brodovlasnici plaćaju premije (tzv. “calls”) bazirane na tonaži broda i riziku profila, te ti fondovi stvaraju zajednički pool za pokrivanje claims.

Dvanaest glavnih P&I klubova organiziranih u International Group pokrivaju približno 90% svjetske ocean tonaže. Međutim, nakon što su se glavni zapadni P&I klubovi povukli iz ruske trgovine radi usklađenosti sa zapadnim restrikcijama, stvoren je ekosistem opskurnih operatera koji nude shadow fleet osiguranje. Kyiv School of Economics studija iz veljače 2025. identificira 141 P&I osiguravatelja priznate od strane flag states, ali mnogi shadow fleet operatori koriste sumnjivi ili certifikate samo osiguranja s minimalnom ili nikakvom stvarnom zaštitom.

Implikacije i buduća podjela globalne flote tankera

Dugoročna strukturalna podjela

Trenutni trendovi upućuju na trajnu podjelu globalne flote tankera na dva odvojena sustava: regulirani segment koji posluje u skladu s međunarodnim standardima, osiguran kod etabliranih P&I klubova i registriran pod zastavama s visokim performansama, te shadow segment koji koristi alternative ownership structures, dubious insurance, permissive ili false flags, te operira izvan glavnih sustava usklađenosti.

Ova podjela nije prolazna već strukturalna. Više od 50% plovila u shadow fleet sustavu stariji su od 15 godina, značajno premašujući prosječni životni vijek oil tankera. Kako ova plovila stare, njihova operativna rizičnost raste, ali istovremeno oni gube pristup mainstream tržištima što ih dodatno gura u shadow segment. Novi tankeri ne ulaze u shadow fleet jer bi to odmah kompromitiralo njihovu dugoročnu komercijalnu vrijednost – jednom kad plovilo bude klasificirano kao ‘shadow’, teško je vratiti povjerenje mainstream tržišta.

Pomorska sigurnost i ekološki rizici

Shadow fleet plovila predstavljaju ozbiljnu prijetnju pomorskoj sigurnosti i morskom okolišu. Broj incidenata koji pogađaju ove tankere porastao je na oko dva mjesečno, uključujući nasukavanja, sudare, požare i kvarove motora. Troškovi spašavanja ovih brodova su upitni zbog nepoznatih vlasnika i nejasnog ili nepostojećeg osiguranja.

U studenom 2025., ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) izvela je drone napade na shadow fleet tankere Virat i Kairos kod turske obale Crnog mora. U siječnju 2026., Arctic Metagaz, sankcionirani ruski LNG carrier, izgorio i plutao je  nakon navodnog ukrajinskog drone napada. Ovi incidenti, zajedno s konvencionalnim havarijski rizicima, stvaraju rastući pritisak na coastal states da poduzmu akcije provedbe.

Regulatorni odgovor i buduće mjere provedbe

“Regulatorni krajolik doživljava temeljnu promjenu od reaktivnog prema prediktivnom pristupu. Sankcioniranje više nije ograničeno na identifikaciju i stavljanje na crnu listu pojedinačnih plovila, već se širi na cijele ekosustave facilitacije – brokere koji strukturiraju poslove, osiguravatelje koji pružaju potporu te operativne ekosustave koji upravljaju flotama kroz fiktivne (shell) strukture, kao i posrednike koji omogućuju financijske tokove.

U 2025. godini, samo siječanjski paket sankcija označio je preko 180 shadow fleet tankera zajedno s glavnim ruskim proizvođačima poput Gazprom Nefta i Surgutneftegasa. Do svibnja, i SAD i EU koordinirali su akcije protiv iranskih mreža, a listopadski 19. paket EU-a uveo je fazne restrikcije na ruski LNG uz poštivanje financijskih i maritime kontrola.

Zaključak

Flota u sjeni predstavlja globalni sigurnosni izazov koji zahtijeva koordiniran multi-level odgovor. Analiza podataka iz 2025-2026 periode pokazuje da Kina i Indija, kao glavni kupci sankcionirane nafte, igraju dvostruku ulogu: s jedne strane omogućavaju funkcioniranje shadow fleet sustava kroz nastavak kupovine diskontiranih barela, dok s druge strane povećavaju inspekcijske mjere u svojim lukama radi podizanja standarda.

Ova paradoksalna pozicija – istovremeno korisnik i regulator shadow fleet sustava – upućuje na pragmatičan pristup azijskih sila. Kina i Indija nisu spremne odustati od ekonomskih prednosti diskontiranih barela, ali niti ne žele podnositi puni operativni rizik najlošijih shadow fleet plovila. Rezultat je postepeno podizanje standarda unutar shadow segmenta, što stvara multi-tier strukturu: vrhunski shadow fleet (bolji tankeri, vjerodostojnija osiguranja), srednji segment, te bottom-tier koji je sve više marginaliziran.

Izvršni direktor Norwegian Hull Cluba, ispravno identificira ovaj trend kao signal dugoročne podjele u globalnoj floti tankera. Ta podjela neće nestati sve dok postoje geopolitički motivi za sankcije i ekonomski poticaji za njihovo zaobilaženje. Regulatorni odgovor mora biti sveobuhvatan: od pooštravanja standarda kontrole države luke (port state control), preko enforcement mjera temeljenih na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), do ciljanog djelovanja na mreže facilitacije i financijske posrednike. Budućnost pomorske industrije obilježit će upravo ova podjela. Mainstream segment nastavit će operirati pod visokim standardima usklađenosti (compliance), osiguran kroz etablirane P&I klubove i reguliran rigoroznim sustavom kontrole države luke. Shadow segment evoluirat će prema paralelnom logističkom sustavu

Milo Miklaušić, kap.

Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.

Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!

Literatura

Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA). (2025). Shadow fleet operations: Russian crude oil and oil products transport analysis, December 2025.

Foundation for Defense of Democracies (FDD). (2026, February 11). Indian seizure of Iranian shadow fleet creates opening for U.S.-led sanctions enforcement coalition. https://www.fdd.org/analysis/2026/02/11/indian-seizure-of-iranian-shadow-fleet-creates-opening-for-u-s-led-sanctions-enforcement-coalition/

Kharon Brief. (2026, March 5). Why are so many countries now seizing shadow fleet ships? Four experts explain. https://www.kharon.com/brief/shadow-fleet-iran-news-russia-venezuela-oil-sanctions

Kpler. (2026, January 29). The maritime compliance landscape is shifting from reactive to predictive—and 2026 will test who’s prepared. https://www.kpler.com/blog/maritime-compliance-landscape-shifting-reactive-predictive-2026

Kyiv School of Economics. (2025, February). Oil spill insurance and the shadow fleet: A comprehensive analysis of P&I insurance arrangements. https://kse.ua/wp-content/uploads/2025/02/Shadow-Fleet-Insurance_Feb2025.pdf

Macdonald-Laurier Institute. (2026, January 8). Inside China’s shadow fleet: Sanctions evasion, surveillance, sabotage, and illegal fishing. McKendry, C., MacDonald, A., & Simpson, K. H. https://macdonaldlaurier.ca/inside-chinas-shadow-fleet-sanctions-evasion-surveillance-sabotage-and-illegal-fishing-clare-mckendry-adam-macdonald-and-kurtis-h-simpson-for-inside-policy/

Mediterranean MoU. (2025, November 25). Annual report on port state control for 2024. Safety4Sea. https://safety4sea.com/mediterranean-mou-annual-report-2024-1290-detainable-deficiencies-identified/

Middle East Institute. (2026, February 26). How Iran, China, and Russia use the shadow fleet to evade US sanctions. https://mei.edu/policymemo/how-iran-china-and-russia-use-the-shadow-fleet-to-evade-us-sanctions/

NL Times. (2026, February 12). Europe could stop over a third of oil smuggling, espionage ships: Report. https://nltimes.nl/2026/02/12/europe-stop-third-oil-smuggling-espionage-ships-report

Paris MoU. (2025, June 30). 2024 annual report: Progress and performance, highlights of the Paris MoU 2024. http://parismou.org/system/files/2025-06/Paris%20MoU%20-%20Press%20release%202024%20Annual%20Report%20(including%20performance%20lists)_1.pdf

Royal United Services Institute (RUSI). (2026). Countering shadow fleet activity through flag state reform. https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/insights-papers/countering-shadow-fleet-activity-through-flag-state-reform

The Ukrainian Review. (2026, February 18). China increased, while India decreased imports of Russian oil via the shadow fleet. https://theukrainianreview.info/china-increased-while-india-decreased-imports-of-russian-oil-via-the-shadow-fleet/

Ukrainian Intelligence Service. (2026, February). Shadow fleet catalogue. https://war-sanctions.gur.gov.ua/en/transport/shadow-fleet

VoxUkraine. (2026, March 3). Shadow fleet, sanctions, and the demand for Russian crude oil. https://voxukraine.org/en/shadow-fleet-sanctions-and-the-demand-for-russian-crude-oil

Washington Examiner. (2026, February 16). How Trump’s oil tanker seizures add to crackdown on ‘shadow fleet’. https://www.washingtonexaminer.com/policy/defense/4424296/trump-oil-tanker-seizures-crackdown-russia-shadow-fleet/

Windward. (2026, February 18). Enforcement shock accelerates Russia’s dark fleet reflagging. https://windward.ai/blog/enforcement-shock-accelerates-russias-dark-fleet-reflagging/

Windward. (2025, October 30). 2025 sanctions: Trends, evasion & compliance shifts. https://windward.ai/blog/sanctions-enforcement-is-evolving-are-you/

Svečano otvoren treći Dalmatia Boat Show: Dalmacija učvrstila status jedne od vodećih nautičkih destinacija

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Boris Kačan

Međunarodni nautički sajam u Segetu Donjem u tri je godine prerastao u ključni susret industrije i simbol nove snage dalmatinskog turizma

Sunce, more, više od 200 plovila među kojima i najluksuznije jahte, potvrđuju da je srednja Dalmacija postala nezaobilazna točka na karti nautičkog turizma. U Marini Baotić u Segetu Donjem svečano je otvoreno treće izdanje Dalmatia Boat Showa, međunarodnog sajma nautike.

Već na prvi pogled jasno je da se sajam profilirao kao ozbiljan regionalni događaj. Impresivna flota jahti i brodova te bogat popratni program do nedjelje, 19. travnja, privući će brojne posjetitelje, od profesionalaca iz industrije do zaljubljenika u more. 

„Zatvoreni zimski sajmovi u Europi stagniraju, dok oni uz more i sunce rastu, jer brodovi pripadaju moru, a ne halama. Dalmatia Boat Show je na pravom mjestu i u pravo vrijeme, što potvrđuje i rast sa 120 na 180 izlagača u samo tri godine. Ovaj je sajam danas jedno od ključnih okupljališta nautičke industrije i projekt koji ima jasnu budućnost. Ovo nije samo izložba, nego susret svih koji žive od mora: od proizvođača i servisera do chartera i kupaca. Sajmovi su i dalje potrebni, a ovakav koncept ima budućnost jer spaja posao i doživljaj. Pred nama je izazov daljnjeg rasta, ali i prilika da naš nautički sajam postane još važnija referentna točka nautike na Jadranu”, izjavio je vlasnik Marine Baotić i inicijator sajma Željko Baotić na svečanom otvorenju trećeg izdanja Dalmatia Boat Showa.

Hrvatska u svjetskom vrhu nautičkog turizma

„Hrvatska je u samom svjetskom vrhu nautičkog turizma, s flotom od 4.850 brodova, 86.500 charter bookinga, oko 590 tisuća nautičara i 3,8 milijuna noćenja godišnje. Taj sektor dodatno jača i gospodarstvo – u njemu djeluje 1.080 tvrtki, od čega je samo prošle godine otvorena 181 nova. Interes stranih gostiju također kontinuirano raste, što potvrđuje i više od 51 tisuće stranih plovila koja su lani uplovila u hrvatske marine.”, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. 

„Ovaj sajam vraća nas našim temeljima – moru kao ključu gospodarskog i turističkog razvoja – i već od prve godine pokazuje veliku vrijednost za cijelu županiju. Osim poslovnih rezultata, njegova najveća snaga je u povezivanju ljudi, znanja i institucija, što ćemo kao Županija nastaviti snažno podržavati“, poručio je zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja.

Nautički turizam generator gospodarskog razvoja

Predstavnica Hrvatske turističke zajednice, voditeljica proizvoda za nautički turizam Kruna Šolić Sutlović istaknula je kako je iznimno važno da se Dalmatia Boat Show kontinuirano organizira upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, budući da najveći broj dolazaka i noćenja u charteru upravo bilježi ova županija. 

„Također je važno da se sajam organizira baš u Marini Baotić, budući da je ovo jedna od najprometnijih marina, kako u županiji, tako i u Hrvatskoj. Riječ je o marini koja je visoko kategorizirana s četiri sidra. Nautičari su jedni od prvih gostiju koji otvaraju predsezonu i jedni su od zadnjih koji zatvaraju posezonu i zbog toga možemo reći da je nautički turizam jedan od glavnih generatora gospodarskog razvoja ovog kraja“, rekla je Šolić Sutlović.

Snažan pečat razvoju Dalmacije i Segeta

Da Dalmatia Boat Show ima važnu ulogu u turističkoj ponudi županije posebno u predsezoni, istaknuo je i Nikola Petričević, predstavnik Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Rekao je kako nas očekuje još jedna zahtjevna sezona, no kroz suradnju i razmjenu iskustava cilj nam je zadržati visoku kvalitetu i konkurentnost turizma. 

“Dalmatia Boat Show daje snažan pečat promociji i razvoju Općine Seget te otvara nove prilike za suradnju i rast. Ovakav nautički centar donosi novu dimenziju našoj turističkoj ponudi, koju od početka snažno podržavamo i nastavit ćemo je razvijati. Cilj nam je podizati standarde i kvalitetu prostora, kako bi Seget nastavio rasti kao moderna i poželjna destinacija”, rekao je načelnik Općine Seget Ivo Sorić, našalivši se kako se u Segetu Donjem ne pjeva „tata kupi mi auto“, nego „tata kupi mi jahtu“.

U Monfalconeu porinuta Norwegian Aura, najveći kruzer u povijesti Norwegian Cruise Linea

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Screenshot/X

S gotovo 170.000 GT, Norwegian Aura potvrđuje trend rasta kapaciteta u kruzerskoj industriji

Norwegian Cruise Line i talijanski Fincantieri obilježili su važnu brodograđevnu etapu za novi kruzer Norwegian Aura, koji je 16. travnja prvi put dotaknuo more u brodogradilištu Monfalcone u Italiji. “Float-out” označava završetak gradnje vanjskog trupa i prelazak projekta u novu fazu, u kojoj slijedi intenzivno opremanje interijera i završni radovi prije isporuke.

Riječ je o brodu koji će po ulasku u flotu postati najveći u povijesti Norwegian Cruise Linea. Prema podacima kompanije, Norwegian Aura duga je gotovo 1.130 stopa, odnosno oko 344 metra, a imat će bruto tonažu od približno 170.000 tona. Na brodu će biti više od 1.970 kabina, s kapacitetom od oko 3.880 putnika pri dvokrevetnom smještaju.

Foto: Screenshot/X

Prvo putovanje Norwegian Aura odradit će 21. svibnja 2027., kada će isploviti iz Trsta na sedmodnevnom mediteranskom kružnom putovanju s pristajanjima u Italiji i na Malti. Nakon toga slijedi 14-dnevna transatlantska plovidba prema SAD-u, a od 10. lipnja 2027. brod će bazirati u Miamiju, odakle će tijekom inauguracijske sezone ploviti na sedmodnevnim rutama po istočnim i zapadnim Karibima.

Za Fincantieri je ovo još jedna potvrda čvrste suradnje s Norwegian Cruise Lineom, dok za NCL Norwegian Aura predstavlja novi iskorak u segmentu suvremenih velikih kruzera.

Tanker iz ruske “flote iz sjene” kažnjen u Francuskoj zbog lažne zastave

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Screenshot/X

Francuske vlasti pustile su tanker Deyna, koji se povezuje s ruskom flotom iz sjene, nakon što je vlasnik plovila pristao platiti novčanu kaznu zbog nepravilnosti vezanih uz zastavu broda.

Brod je zaustavljen 20. ožujka kada su pripadnici Frencuske mornarice izvršili ukrcaj radi provjere zastave. Nakon kontrole, tanker je preusmjeren u područje Fos-sur-Mera kod Marseillea, gdje je pokrenuta istraga, navodi The Maritime Executive.

Tijekom postupka utvrđeno je da brod nije imao valjanu registraciju. Iako se formalno vodio pod zastavom Mozambika, vlasnik nije uspio dokazati nacionalnost broda, što je u suprotnosti s međunarodnim pomorskim pravilima.

Pred sudom u Marseilleu vlasnik je priznao nepravilnosti i pristao na nagodbu, čime je slučaj zaključen novčanom kaznom. Nedugo nakon toga tanker je napustio luku i nastavio plovidbu Sredozemljem, s kursom prema Kini.

Deyna je već treći tanker povezan s ruskim energetskim tokovima koji je zadržan od strane Francuske od prošle jeseni. Ranije su pod sličnim okolnostima zaustavljeni tankeri Boracay i Grinch, koji su također bili predmet inspekcija i sankcija.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je upozorio na ulogu ovakvih brodova u globalnoj trgovini energentima, ističući da flote iz sjene aktivno zaobilaze međunarodne sankcije i time posredno sudjeluju u financiranju ratnih aktivnosti.

Tanje bušte u 3. maju: nova uprava srezala plaće zbog gubitaka i pada proizvodnje

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Novi list

Zaposleni u riječkom brodogradilištu, njih blizu 450, na upravo isplaćenim plaćama za ožujak osjetili su dolazak novog vlasnika jer su gotovo svi, izuzev jednog odjela, dobili manje iznose nego inače.

Odluka o privremenom smanjenju varijabilnog dijela plaće u prosjeku za 15 posto jedna je od prvih koju je potpisao novi predsjednik Uprave 3. maja Roko Vuletić, koji ujedno vodi i brodogradilište Iskra u Šibeniku.

Prema dopisu koji je Vuletić uputio radnicima, kao i izjavi za Novi list, tanje bušte posljedica su izrazito loših poslovnih rezultata od početka godine, koje povezuje s niskom učinkovitošću i neostvarivanjem planirane proizvodne dinamike.

“U prvim mjesecima ove godine bilježimo gubitak od oko 500.000 eura mjesečno iz operativnog poslovanja, što znači da trošimo više nego što fakturiramo, unatoč postojećim ugovorenim poslovima“

Dodaje kako se pad proizvodnje krajem prošle i početkom ove godine ne može opravdati objektivnim razlozima, zbog čega je, nakon provedenih analiza, donesena odluka o smanjenju varijabilnog dijela plaća radi stabilizacije poslovanja.

Odluka je, kako ističe, provedena sukladno Pravilniku o radu kroz sustav ocjenjivanja, pri čemu su kriteriji bili jasno definirani i transparentni. Neispunjavanje plana proizvodnje i gubitak u poslovanju, tvrdi, bili su ključni razlozi za niže ocjene.

Plaće u brodogradilištu strukturirane su tako da 75 posto čini fiksni dio, dok 25 posto ovisi o rezultatima rada i realizaciji proizvodnje. Uprava naglašava kako se ne radi o proizvoljnom smanjenju, već o primjeni postojećeg modela nagrađivanja.

Istovremeno poručuju da više nema modela u kojem se gubici pokrivaju izvan poslovanja tvrtke. Iako su spremni ulagati u modernizaciju i opremu, budućnost škvera, ističu, ovisit će isključivo o produktivnosti i učinkovitom upravljanju resursima.

Kao pozitivan primjer navodi se odjel obrade, rezanja i savijanja, gdje je rad u dvije smjene doveo do povećanja realizacije za 50 posto. Taj odjel jedini nije bio obuhvaćen smanjenjem varijabilnog dijela plaće.

S druge strane, sindikati upozoravaju na manjak komunikacije. Predstavnici Sindikata metalaca navode kako su zatečeni odlukom jer se na prethodnim sastancima govorilo o mogućem povećanju plaća, a ne njihovom smanjenju.

Iako priznaju da Pravilnik o radu omogućuje ovakve mjere, ističu važnost pravovremenog dijaloga između uprave i radnika kako bi se izbjegle dodatne napetosti.

Uprava poručuje kako je riječ o privremenoj mjeri te da će se rezultati pratiti iz mjeseca u mjesec. U slučaju stabilizacije proizvodnje i pozitivnog poslovanja, radnici bi mogli dobiti kompenzaciju kroz bonuse na kraju godine.

Novi investicijski ciklus za hrvatsku obalu: 67 projekata dobiva državno sufinanciranje

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija / MMPI

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas, u petak 17. travnja, uručit će ugovore za sufinanciranje ukupno 67 projekata lučke infrastrukture i pomorskog dobra na području sedam obalno-otočnih županija.

Riječ je o projektima koji se odnose na Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju. Svečanost dodjele održat će se u Kongresnoj dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, s početkom u 11 sati.

Ugovori za sufinanciranje lučke infrastrukture bit će uručeni ravnateljima 14 županijskih lučkih uprava. Riječ je o projektima izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja.

Istodobno, ugovori za projekte izgradnje, sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi bit će dodijeljeni za 36 gradova i općina.

Ukupna vrijednost ugovora prelazi 16 milijuna eura, a sredstva su osigurana u Državnom proračunu. Ova sredstva dodjeljuju se svake godine u sklopu investicijskog ciklusa kojim se nastavlja obnova, izgradnja i modernizacija lučke infrastrukture duž hrvatske obale.

Novi posao za Transocean u Mediteranu vrijedan 158 milijuna dolara

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Damir Pavlovic/Marinetraffic

Novi posao za Transocean u istočnom Mediteranu donosi angažman za Deepwater Asgard

Riječ je o ugovoru za pet bušotina s neimenovanim naručiteljem, a kampanja bi trebala trajati oko 390 dana. Početak radova predviđen je u četvrtom kvartalu 2026., dok će posao u knjigu ugovora kompanije donijeti približno 158 milijuna dolara.

U navedeni iznos nisu uključene dodatne usluge, kao ni naknade za mobilizaciju i demobilizaciju jedinice, što znači da bi konačna vrijednost angažmana mogla biti i viša, navodi Offshore Energy.

Deepwater Asgard je drillship izgrađen 2014. godine. Riječ je o ultra-deepwater dual-activity jedinici tipa DSME 12000, projektiranoj za zahtjevne offshore kampanje u dubokim vodama. Može primiti do 200 ljudi, dok maksimalna dubina bušenja doseže 12.200 metara. Brod je sposoban raditi u vodenim dubinama do 3.700 metara.

Ovaj posao dodatno jača komercijalnu poziciju Transoceana u segmentu offshore bušenja. Kompanija je nedavno objavila i nove angažmane za platformu Transocean Barents u Norveškoj te za drillshipove Deepwater Orion, Deepwater Aquila i Deepwater Corcovado u Brazilu.

Zahvaljujući tim novim ugovorima, ukupni novi poslovi koje je Transocean ugovorio od početka travnja 2026. dosegnuli su približno 1,6 milijardi dolara.

CHIEF OFFICER – GUARD VESSEL

By
pomorac.hr
-
0

RANK: Chief Officer
VESSEL TYPE: Guard vessel
SALARY: TBC
JOINING DATE: 06.05.2026
TOUR OF DUTY: TBC
ADDITIONAL INFORMATION: N/A

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

123...530Page 1 of 530

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©