Prolaz trgovačkih brodova kroz Sueski kanal i dalje je snažno ispod uobičajenih razina, više od tri mjeseca nakon posljednjeg zabilježenog napada hutijskih snaga u Crvenom moru. Unatoč formalnom smirivanju sigurnosne situacije, brodari se sporo vraćaju na ovu ključnu pomorsku rutu između Europe i Azije.
Prema podacima organizacije BIMCO, prošlo je 100 dana od posljednjeg napada na trgovački brod, kada je 29. rujna pogođen brod Minervagracht. Iako su Huti 43 dana kasnije objavili prestanak napada, promet kroz Sueski kanal i dalje je oko 60 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, prije nego što su brodovi masovno počeli zaobilaziti Afriku i ploviti oko Rta dobre nade, piše Splash247.
Od studenoga 2023. gotovo 100 brodova bilo je napadnuto ili oteto, a stvarni pad prometa kroz kanal postao je izražen početkom 2024. godine. Od tada je ukupni deadweight kapacitet koji prolazi Sueskim kanalom kvartalno manji između 51 i 64 posto u usporedbi s predkriznom godinom.
Tijekom cijele 2025. situacija se nije bitno promijenila. Najveći pad bilježi kontejnerski segment, gdje su u posljednjem kvartalu 2025. prolazi bili čak 86 posto niži nego 2023. godine. Bulkeri su zabilježili pad od 55 posto, tankeri za sirovu naftu 32 posto, dok su product tankeri pali svega 19 posto.
Upravo su product tankeri iznimka. Povećane vozarine i premije potaknule su dio flote da se ranije vrati na rutu kroz Suez, pa je njihov pad značajno manji nego tijekom 2024. godine.
Kontejnerski brodari i dalje su oprezni. Ipak, CMA CGM najavio je povratak svojih servisa MEDEX i INDAMEX na rutu kroz Suez od siječnja 2026. godine. Sličan, ali oprezniji korak napravio je i Maersk, čiji je brod Maersk Sebarok u prosincu postao prvi njihov brod koji je ponovno prošao kanalom nakon gotovo godinu dana.
Smanjenje ratnih premija dodatno ide u prilog normalizaciji. Prema podacima S&P Globala, premije osiguranja za Crveno more pale su na oko 0,2 posto vrijednosti trupa, najnižu razinu od studenoga 2023.
Ipak, povratak na Suez ima i drugu stranu. Iako smanjuje troškove goriva i trajanja putovanja, normalizacija bi istovremeno smanjila potražnju za tonažom, što bi se posebno osjetilo u kontejnerskom segmentu.
