29. prosinca bulk carrier Christos Theo pretrpio je oštećenja na kormilu i propelerima u Sueskom kanalu dok je pokušavao izbjeći sudar, ploveći u smjeru sjevera.
Brod je tad otegljen i usidren u Velikom gorkom jezeru te je do današnjeg dana u istom položaju. Čeka tegljenje do odredišne luke Koper (Slovenija), a nakon toga ga čeka popravak u brodogradilištu.
Njemački jedriličar Boris Herrmann je prvi Nijemac koji na krstašu Seaexplorer – Yacht Club de Monaco sudjeluje na Vendee Globe, izuzetno zahtjevnoj regati oko svijeta. Međutim, ovaj 39-godišnji solo jedriličar, osim što boljeg plasmana, želi pomoći znanstvenicima da dobiju podatke o Južnom Oceanu, kako bi mogli utvrditi utjecaj klimatskih promjena; piše Otvoreno more.
Naime, u suradnji s glavnim sponzorima – Yacht Club de Monaco i tvrtkom Kuehne & Nagel, njemački skiper se složio da na svojoj jedrilici ima SubCtech Ocean laboratorij, sličan onima na velikim istraživačkim brodovima.
Taj uređaj automatski pumpa morsku vodu i analizira brojne parametre od kojih su tri najvažnija – salinitet, temperatura i količina CO2 na površini.
Do sada je bilo vrlo malo takvih podataka o Južnom Oceanu, pa je zajednica svjetskih znanstvenika oduševljena obećanjem kako će uz pomoć napredne tehnologije dobiti relevantne informacije koje će im pomoći da utvrde na kakav način klimatske promjene utječu na Južni Ocean.
Dr. Stefan Raimund, glavni znanstveni savjetnik projekta prikupljanja podataka sa regatne jedrilice Seaexplorer, kazao je medijima kako je Južni Ocean bilo slabo pokriveno područje po pitanju CO2 promatranja, pa su podaci sa Borisove jedrilice izuzetno važni za stjecanje novih saznanja.
Dr. Peter Landschützer sa Max Planck instituta za meteorologiju i dr. Toste Tanhua iz Geomara u gradu Kielu će dobivene podatke uskoro ubaciti u SOCAT bazu podataka kako bi bili dostupni znanstvenicima širom svijeta.
Radovi uređenja pristaništa na pomorskom dobru kojim upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ temeljem Ugovora o koncesiji u Skradinu počinju 15. siječnja 2021.
Predviđeni rok završetka radova je pet mjeseci unutar kojih će biti postavljena četiri nova gata za prihvat do osam turističkih brodova te će biti uređeno 145 m obale čime će se osigurati dodatna stabilnost gradske rive te znatno poboljšati današnji uvjeti korištenja obale, piše Morski.hr.
Kako bi se zaštitila i očuvala prepoznatljiva i autentična vizura grada Skradina, za izgradnju novog pristaništa, u potpunosti uklopljenog u okoliš, koristit će se najsuvremenije tehnike gradnje. Projekt se u cijelosti realizira sredstvima JU „NP Krka“ u cilju dodatnog gospodarskog razvoja u skladu s tradicijskom vrijednosti ovog pitoresknog gradića na rijeci Krki s kojim nas veže dugogodišnja suradnja i brojni uspješni zajednički projekti.
– Uređenje pristaništa u Skradinu jedan je od izuzetno važnih projekata za JU ‘Nacionalni park Krka’ kojim će se smanjiti stvaranje gužve prilikom ukrcaja i iskrcaja za ulazak u NP ‘Krka’ te će se posjetitelji vremenski rasporediti kako bi vrijeme do sada utrošeno na čekanje u redu mogli koristiti za kvalitetan obilazak Skradina.
Uz mogućnost kupnje online ulaznica za Park posjetitelji će moći rezervirati i termin polaska broda iz Skradina te povratka sa Skradinskog buka čime će se povećati kvaliteta usluge i njihovo zadovoljstvo te tako izravno utjecati na vrijeme zadržavanja i obilaska posjetiteljske ponude u gradu Skradinu i Šibensko-kninskoj županiji – istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Antička luka Scardona sačuvala je svoju tisućljetnu tradiciju. Danas ima modernu marinu za brodove koji pristižu preko Prukljanskoga jezera i uživa svjetsku reputaciju kao sigurno utočište, a od ovog ljeta bit će bogatija za uređeno pristanište i glavni vodeni ulaz za Skradinski buk, najpoznatiji i najposjećeniji slap na rijeci Krki.
Višestoljetna gradska aleja murvi dodatno će se istaknuti uz postojeće sadržaje koji stanovnicima i njihovim gostima pružaju nezaboravno iskustvo ugodnih šetnji kroz stari grad.
Velike linije za krstarenja planiraju ponovno pokretanje krstarenja tijekom 2021. godine. Evo najnovijih podataka:
Carnival Cruise Line
Carnival Cruise Line produžio je obustavu svih krstarenja u SAD-u do 31. ožujka. Pet različitih kruzera također je imalo dodatna otkazivanja, vezano uz radove u luci ili na suhom vezu.
Nedavno isporučeni Mardi Gras također je odgodio prve plovidbe, kao što je ranije najavljeno. Trenutno je u Barceloni, a trebao bi isploviti iz Por Canaverala na svom prvom krstarenju u travnju.
Royal Caribbean International
Royal Caribbean ponovno je u Aziji, s lokalnim programom posvećenim isključivo stanovnicima Singapura. U prosincu je bilo nekoliko kratkih krstarenja kruzerom Quantum of the Seas, koji bi trebao nastaviti s radom u sljedećih nekoliko mjeseci.
Ostala svjetska krstarenja su i dalje zaustavljena. Još je u prosincu tvrtka objavila da je produžena obustava plovidbe do 28. veljače.
Otkazivanja krstarenja u Australiji produžena su do 30. travnja. Do više otkazivanja je došlo i zbog prodaje Empress of the Seas i Majesty of the Seas, koji su flotu napustili u prosincu.
MSC Cruises
Nakon odluke talijanske vlade, MSC je bio prisiljen privremeno zaustaviti mediteranske plovidbe tijekom blagdana.
MSC Grandiosa, koji je plovio u regiji od 16. kolovoza, sada bi trebao ponovno početi ploviti 24. siječnja. Još jedan brod koji plovi u regiji, MSC Magnifica, odgodio je povratak za 14. veljače.
Privremena stanka plovidbi u SAD-u dodatno je produžena, otkazujući sva krstarenja do 28. veljače.
Norwegian Cruise Line
Norwegian Cruise Line je 1. prosinca najavio još jedno produženje stanke u krstarenjima, utječući na sva krstarenja predviđena do kraja veljače i neka krstarenja u ožujku.
Nedavno je tvrtka otkazala plovidbe za ožujak, zbog zahtjeva američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Norwegian bi mogao biti spreman za ponovno pokretanje krstarenja u Europi, s dva broda u Crnoj Gori.
Costa Cruises
U prosincu je Costa Smeralda, bio jedini aktivni kruzer kompanije i plovio je talijanskim vodama. Krstarenje je, međutim, prekinuto tijekom blagdana na zahtjev talijanske vlade. Sada je ponovno zakazano za 31. siječnja, no ovaj puta Costa Deliziosom.
Disney Cruise Line
Disney Cruise Line je produžio pauzu do 28. veljače i trenutno planira ponovno pokretanje krstarenja u ožujku.
Princess Cruises
Princess Cruises nedavno je produžio stanku do 14. svibnja.
Osim toga, krstarenja s više od sedam noćenja plovidbom iz i u Sjedinjene Države već su sada otkazana do 1. studenog.
Također su najavili da prodaju Sea Princess i Sun Princess; što je rezultiralo dodatnim otkazivanjima krstarenja.
Genting Cruise Lines
Dream Cruises ponovno plovi, ovaj puta kruzerom Explorer Dream na Tajvanu. World Dream u međuvremenu ima u ponudi kratka krstarenja iz Singapura.
AIDA Cruises
AIDA je ponovno krenula s krstarenjem 5. prosinca. AIDAperla je započeo s krstarenjima prema Kanarima. Kasnije tijekom prosinca je i AIDAmar započeo s krstarenjem. No, prije nekoliko tjedana, krstarenja su ponovno morala biti obustavljena nakon nekih IT problema.
Sada planiraju nastaviti s radom 23. siječnja.
Celebrity Cruises
U prosincu su Celebrity Cruises produžili obustavu plovidbe za svoju globalnu flotu. Trenutno su otkazana sva krstarenja do 28. veljače.
Uz to, Celebrity je obustavio svoj zimski program 2020. – 2021. u Australiji, Aziji i Južnoj Americi.
Holland America Line
Holland America Line produžio je pauzu do 30. ožujka.
Neka krstarenja Aljaskom i mediteranska krstarenja su obustavljeni do početka lipnja, a krstarenja Kanadom i Novom Engleskom se neće održati do kolovoza.
TUI Cruises
TUI Cruises je bila jedna od prvih linija za krstarenja koja je započela plovidbu, 23. srpnja.
Trenutno plove Kanarima, kruzerima Mein Schiff 2 i Mein Schiff 1.
Windstar Cruises
U prosincu su Windstar Cruises donijeli odluku da se sva plovidba odgodi za svibanj. Sada je zakazan nastavak plovidbe za 15. svibnja sa Star Breezeom.
Tvrtka je također otkazala sva krstarenja Aljaskom za 2021. godinu.
Azamara
Azamara je otkazala krstarenja Južnom Amerikom, Afrikom i Australijom. Planiraju krenuti 20. ožujka s europskim krstarenjima na kruzeru Azamara Quest.
Silversea Cruises
Silversea Cruises otkazuje sva svoja krstarenja do početka travnja.
Silver Cloud započinje plovidbu 5. svibnja, Silver Wind 14. lipnja, Silver Shadow 28. travnja, Silver Spirit 20. travnja, Silver Muse 20. svibnja, Silver Whisper 20. lipnja, Silver Explorer 28. svibnja, Silver Moon 1. travnja i Silver Origin 3. travnja.
Virgin Voyages
Prvo krstarenje Virginom zakazano je za svibanj. Kruzer Scarlet Lady s 2.770 gostiju krenut će iz Miamija prema Karibima.
Valiant Lady je svoja mediteranska krstarenja odgodio do 2022. godine.
Najveći prekooceanski putnički brod na svijetu – Queen Mary 2 – krenuo je na današnji dan, 12. siječnja 2004. godine, na svoju prvu plovidbu, iz Southamptona u Engleskoj prema Fort Lauderdaleu na Floridi; piše Povijest.hr.
Brod ima ukupno 17 paluba, dug je 345 m, a visok 72 m. Pokreće je kombinirani pogon sastavljen od četiri šesnaestocilindrična dizel-motora i dvije plinske turbine izrađene na osnovu avionskih mlaznih motora. Vršna snaga cijelog sustava je 182,300 konjskih snaga, što omogućuje maksimalnu brzinu od 30 čvorova (56 km/h).
Queen Mary 2 trenutno je jedini brod koji obavlja redoviti prekooceanski prijevoz na Atlantskom oceanu. Osim te uloge, služi i kao kruzer, a svake godine obavlja i jedno putovanje oko svijeta. Na brod se može ukrcati preko 3000 putnika, a opslužuju ih 1253 člana posade. Brod sadrži 15 restorana i barova, pet bazena, kasino, kazalište, dvoranu za balove i prvi planetarij na moru.
Potrebno je naglasiti da danas postoje i veći putnički brodovi od QM 2, ali oni nisu namijenjeni redovitoj prekooceanskoj plovidbi, tako da QM2 sa sigurnošću drži titulu najvećeg prekooceanskog putničkog broda u povijesti. Čak je 3.2 puta veće tonaže od slavnog Titanica.
Potraga za nestalom posadom tajvanskog ribarskog broda Yong Yu Sing No. 18 nastavlja se na udaljenom dijelu srednjeg Tihog oceana.
30. prosinca izgubljen je kontakt s tajvanskim brodom Yong Yu Sing No 18., baš kad su se približili području velikih oluja. Nisu poslali poziv u pomoć; a AIS je pokazao posljednji poznati položaj broda na oko 530 nm sjeveroistočno od Midway Atolla, bivše zračne baze američke mornarice (oko 1100 nm sjeverozapadno od Honolulua).
Zrakoplov Hercules Obalne straže locirao je brod 2. siječnja. Jedan splav za spašavanje je nedostajao, a na brodu su bili znakovi oštećenja. Loši vremenski uvjeti ometali su traganje i spašavanje te se ekipa Obalne straže vratila u bazu.
Američka Obalna straža, mornarica i nekoliko ribarskih brodova još uvijek rade s Tajvanskim Spasilačkim Koordinacijskim Centrom Taipei u potrazi za 10 članova posade broda.
“Partnerstva su ključna kada je riječ o izazovima poput dugotrajnog traganja i spašavanja,” rekao je Scott Higbee, koordinator Spasilačkog Koordinacijskog Centra Honolulua, koordinator misije traganja i spašavanja. „Uz pomoć naših međunarodnih partnera i mornarice, uspjeli smo svakodnevno održavati potrage i pokrivati puno veće područje nego da se oslanjamo samo na posadu Obalne straže. To je posebno važno na Tihom oceanu.”
PU splitsko-dalmatinska izvijestila je kako su policijski službenici Postaje pomorske policije Split proveli kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjakom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra, te prekršaj iz Zakona o zaštiti prirode.
Naime, 8. siječnja 2021. zatečen je u osobnom vozilo na području Poljica, te je kod njega pronađeno i oduzeto 69 kilograma zaštićenih morskih organizama (trpova) i dio kulturnog dobra – jedna amfora.
Po dovršenom kriminalističkom istraživanju protiv njega su podnesene prijave zbog sumnje da je počinio navedeno kazneno djelo i prekršaj.
Još početkom studenoga, njemački je Parlament – popularni Bundestag, donio odluku, odnosno izglasao odobrenje izmjena u zakonu kako bi se ostvarila što brža gradnja vjetroelektrana na moru.
Nijemci tako s Baltičkoga i Sjevernoga mora planiraju već 2030. godine „vući“ 20 GW električne energije, a s krajem tridesetih godina, to jest početkom 2040. godine imati proizvodnju od 40 GW električne energije samo na morima.
Cijeli projekt pozdravile su zelene organizacije, kao i njemačko nastojanje da se 2050. približe impresivnoj brojci od 60 GW. Nakon izmjena zakona krenut će se u raspisivanje natječaja, a predviđeni početak radova je jesen 2021. godine.
Usporedbe radi, snaga svih vjetroelektrana u Hrvatskoj je 570 MW, a njemačka offshore vjetroelektrana će 2030. imati snagu od 20 000 MW.
Da Jadran ne bi zjapio prazan, pobrinut će se Talijani. Tvrtka Saipem u suradnji s još dva talijanska poslovna igrača postavit će vjetroelektranu nedaleko od Ravenne. Na dvije lokacije bit će postavljeno 56 turbina ukupne snage 450 MW. Zanimljivo je i kako hrvatskih 570 MW iz vjetroelektrana dolazi s čak 254 turbine (podaci iz 2018. godine) uz napomenu da je iskoristivost snage vjetra na moru dvostruko veća od iste na kopnu. Osim samoga postrojenja, na desetak nautičkih milja od Ravenne, bit će prisutna i plutajuća solarna farma, te postrojenje za „zeleni vodik“.
Ideja o hrvatskim vjetroelektranama na moru rodila se još u zimu 2012. kada je Nenad Končar te hladne veljače uplovio u Kraljevicu, Brodotrogir i 3.maj. Ideja se, naravno, nije realizirala, jer je put od ideje do realizacije u Republici Hrvatskoj dulji od puta kojega Djed Božićnjak prevali u samo jednu noć u pričama za djecu. Izgleda da su građani Hrvatske, većinski, još uvijek zarobljenici vlastita djetinjstva, naivnosti, nesigurnosti i svega onoga lošega što djetinjstvo nosi i s čime se valja rastati u adolescentskoj dobi da jedna jedinka kasnije ne bi doživjela kolaps u bilo kakvom smislu. Republika Hrvatska, kao država, sklona je kolapsima, usprkos činjenici da njen većinski narod, Hrvati, na ovom komadu planete prebiva već više od tisuću godina.
Sukladno turističkim potrebama, ambicijama i nastojanjima, hrvatske vjetroelektrane na moru ne bi mogle biti u pličinama, već bi se, umjesto ukopavanja, pristupilo na model vjetrenjača na plutačama u zonama dubokoga mora, a što dalje od obale. Čak su iznijeta i neka promišljanja, pa se zaključilo da bi morske vjetroelektrane otvorile dodatnih 3000 radnih mjesta. Prema službenoj statistici, u Hrvatskoj je upravo sad 160 000 nezaposlenih, a prema analizama stručnjaka, ta brojka u stvarnosti vrluda oko 300 000. Dakle, kada otvorimo famoznu vjetroelektranu na moru, imat ćemo još samo 297 000 nezaposlenih i zamijeniti, primjerice, hidroelektranu ponad Omiša.
Kada će se to dogoditi, još se ne zna jer se Hrvatska, kao država i pravni subjekt, još uvijek nije oporavila od afere „Vjetroelektrane“ čija vrijednost iznosi smiješnih 1,8 milijardi kuna u usporedbi sa svim aferama do sad.
Smatra se da su offshore vjetroelektrane veoma isplative. Najisplativije bi zapravo bile kada bi se oko njih napravili zaštitni bedemi od valova. Tada bi ta područja postala zlatna koka Republike Hrvatske s obzirom na čisto more, njegovu temperaturu i potencijal uzgoja ribe. Dakle, u izvedbi s takozvanim valobranima, došlo bi se do jedne odlične prilike u kojoj bi iskoristivost bila blizu stopostotnoj.
Kada će Republika Hrvatska promišljati na način iskoristivosti i nacionalne dobiti, jedno je od ključnih pitanja razvoja, odnosno propasti države, a dosadašnja praksa pomaganja sebi i svomu pokazala se kao potpuni promašaj za sve, osim za one koji su postkomunistička aristokracija jedne male zemlje na istočnoj obali Jadrana koja svoju viziju budućnosti temelji, za sada, isključivo na nadanju.
Singapurska kompanija Pacific International Lines (PIL) dogovorila se da će platiti 3 milijuna dolara za kaznena djela zbog ilegalnog izlijevanja nafte u ocean u guamskoj luci Apra i pokušaja zataškavanja zločina.
Izlijevanje se dogodilo na PIL-ovom 1.080 teu Kota Harumu, prije 15 mjeseci.
4. listopada 2019., upravitelj stroja i drugi časnik stroja protuzakonito su ispustili otpadnu vodu.
Maung Maung Soe, upravitelj stroja priznao je krivnju te mu se predviđa maksimalna kazna od šest godina zatvora.
Peng Luo Hai, drugi časnik stroja, izjasnio se krivim za svjesno ispuštanje nafte – optužbe za koju je predviđena maksimalna kazna od tri godine zatvora.
PIL je u financijskoj krizi posljednje dvije godine.
Kruzer Costa prodan je tijekom pandemije COVID-19, a Carnival Corporation prodao ga je tvrtki Genova Industrie Navali Srl., koja pod GIN Grupom posjeduje niz suhih vezova i brodogradilišta u Europi, uključujući Mariotti, specijaliziran za luksuzne novogradnje, kao i Chantier Naval de Marseille koji nudi najveći suhi vez na Mediteranu; piše Cruise Industry News.
Brod izgrađen 1996. godine bit će otegljen u Tursku kasnije ovog mjeseca, gdje će biti uništen.
