O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 126

EU produžila operaciju ATALANTA i misije u Somaliji do 2027.

By
dpredovan
-
0
Foto: Safety4Sea

Fokus EU-a ostaje na jačanju sigurnosti ključnih pomorskih ruta u Adenskom zaljevu i zapadnom Indijskom oceanu

Europsko vijeće je 16. prosinca odlučilo produžiti mandat pomorske operacije ATALANTA te vojno-trenažne misije EU-a u Somaliji (EUTM Somalia) do 28. veljače 2027. Odluka dolazi nakon ranijeg produženja civilne misije EUCAP Somalia, donesene 5. prosinca.

Ove odluke rezultat su strateškog pregleda Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) s ciljem jačanja odgovora Europske unije na promjenjive sigurnosne uvjete u Somaliji i regiji Roga Afrike, piše Safety4Sea.

Operacija ATALANTA dobila je prošireni mandat kako bi dodatno osigurala pomorsku sigurnost uz obalu Somalije, u Adenskom zaljevu, zapadnom Indijskom oceanu i dijelovima Crvenog mora. Fokus će ostati na borbi protiv piratstva i smanjenju ilegalne trgovine morem, uz podršku izgradnji regionalne pomorske sigurnosne arhitekture. Također, operacija će uspostaviti sinergiju s misijom ASPIDES, koja štiti trgovačke brodove u Crvenom moru.

Istovremeno, pomorski sigurnosni centar (MSC) Rog Afrike preimenovan je u MSC Indijski ocean, čime mu se jača uloga u koordinaciji sigurnosnih operacija.

U Somaliji, misije EU-a (EUCAP Somalia i EUTM Somalia) nastavit će s izgradnjom održivih i odgovornih sigurnosnih institucija. To uključuje strateško savjetovanje, obuku i podršku opremom kroz Europski mirovni fond. Dodatno, misije će jačati kapacitete regionalnih sigurnosnih snaga, posebno u Džibutiju.

Prema izjavama Vijeća, aktivnosti će poštovati međunarodno humanitarno pravo, ljudska prava i posebnu pažnju posvetiti sprječavanju nasilja nad ženama, zaštiti djece u sukobima te promoviranju ženskih prava i sigurnosne agende.

Novi Zeland na čelu borbe protiv krijumčarenja narkotika u Indijskom oceanu

By
dpredovan
-
0
Foto: NZ Defence Force

Pod vodstvom Novog Zelanda, CTF 150 će pojačati napore protiv krijumčarenja droga i terorizma u Indijskom oceanu

Novi Zeland će sljedeće godine preuzeti vodstvo u borbi protiv krijumčarenja narkotika u Indijskom oceanu, predvodeći Combined Task Force 150 (CTF 150). Misija je dio koalicije Combined Maritime Forces (CMF), koja osigurava pomorsku sigurnost u međunarodnim vodama Bliskog istoka i sjevernog Indijskog oceana, piše Baird Maritime.

Ova misija, fokusirana na presretanje plovila pod sumnjom krijumčarenja droga, ima ključnu ulogu u smanjenju financiranja terorističkih organizacija koje se često oslanjaju na ilegalne aktivnosti.

Frigata HMNZS Te Kaha pridružit će se operaciji kao dio Novozelandske kraljevske mornarice, što predstavlja prvo sudjelovanje novozelandske fregate u ovoj ulozi nakon 2015. godine. Tada je Te Kaha djelovala pod francuskim vodstvom iste misije.

Uz frigatu, protuminska jedinica HMNZS Matataua također će biti raspoređena. Ova specijalizirana ekipa, sastavljena od ronioca za uklanjanje mina, hidrografa i autonomnih sustava, provodit će operacije uklanjanja mina od svibnja do prosinca.

Drugi put na čelu CTF 150, Novi Zeland nastavlja aktivno djelovati u borbi protiv pomorskog kriminala i krijumčarenja, jačajući stabilnost globalnih ruta.

Hutisti na meti: Američki vojni odgovor zbog napada na brodove

By
dpredovan
-
0
Foto: US Navy/gCaptain

Precizni napad na ključni zapovjedni centar hutista još je jedan korak u suzbijanju prijetnji međunarodnoj pomorskoj sigurnosti

Američka vojska izvela je precizni zračni napad na ključno zapovjedno i koordinacijsko središte koje su koristili Hutisti, skupina podržana od Irana, u glavnom gradu Jemena, Sani, priopćio je Američki Središnji zapovjedni centar (CENTCOM).

Napadnuti objekt, smješten na teritoriju pod kontrolom Hutista, služio je kao baza za koordinaciju napada na američke ratne brodove i trgovačka plovila koja prolaze kroz južni dio Crvenog mora i Adenski zaljev, piše gCaptain.

“Ovaj napad odražava kontinuiranu predanost CENTCOM-a zaštiti američkog i savezničkog osoblja, regionalnih partnera i međunarodne plovidbe,” objavio je CENTCOM.

Ova akcija dolazi nakon intervencije američkih razarača USS Stockdale i USS O’Kane, koji su 9. i 10. prosinca u Adenskom zaljevu oborili nekoliko hutističkih dronova i krstareću raketu tijekom pratnje tri američka trgovačka broda.

Hutisti su tijekom prošle godine intenzivirali napade dronovima i raketama na trgovačke i vojne brodove u Crvenom moru, tjesnacu Bab el-Mandeb i Adenskom zaljevu, djelujući u znak solidarnosti s Palestincima u sukobu Izraela i Hamasa.

Paralelno s ovim operacijama, Pentagon je potvrdio dolazak borbene grupe nosača zrakoplova USS Harry S. Truman u područje pod odgovornošću CENTCOM-a. Grupa uključuje nosač aviona USS Harry S. Truman, devet eskadrila borbenih zrakoplova, krstaricu USS Gettysburg te razarače USS Stout i USS Jason Dunham.

Siva flota širi se bez kontrole, demontaže tankera na povijesnom minimumu

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Siva flota tankera doseže alarmantnu veličinu od 850 brodova, povećavajući globalni rizik za sigurnost i okoliš

Brokerska kuća BRS objavila je novo izvješće o veličini tzv. sive flote tankera – brodova za koje se sumnja da prevoze naftu povezanu s Iranom, Venezuelom, Sirijom, Sjevernom Korejom ili Rusijom.

Prema podacima BRS-a, siva flota i dalje raste za oko 10 tankera mjesečno, unatoč usporavanju trenda. Trenutno broji 850 brodova, što čini 9,1 posto ukupne svjetske flote tankera. Posebno je zabrinjavajući segment tankera iznad 34.000 dwt, gdje siva flota sada broji 764 broda, što predstavlja iznimnih 13,8 posto globalne flote u toj kategoriji, piše Splash247.com.

Problem postaje izraženiji s obzirom na gotovo nepostojeće demoliranje. Ove godine su s radom prestala samo četiri velika tankera, što 2024. čini godinom s najmanjim brojem rashodovanih brodova od 1990. godine. Kupci koji otkupljuju tankere za rezalište u brodogradilištima na indijskom potkontinentu izgleda nerado prihvaćaju tankere iz sive flote, napominje BRS. Razlog tome leži u nejasnom statusu ovih brodova, što dodatno otežava njihovu reciklažu i povlačenje iz upotrebe.

BRS ističe da bi eventualna nesreća, poput značajne ekološke katastrofe ili napuštanja sivih tankera, mogla dovesti do strožih regulacija koje bi drastično utjecale na tržište. Kao dokaz povećanog rizika, nedavni incidenti dvaju ruskih tankera starijih od 50 godina prouzročili su ozbiljna izlijevanja nafte u Kerčkom tjesnacu. Više o tome pročitajte OVDJE.

Siva flota tankera predstavlja sve veću prijetnju za sigurnost pomorskog prometa i okoliš. BRS zaključuje da nastavak rasta sive flote, bez rješenja za njeno smanjenje, povećava vjerojatnost strože regulacije, što bi moglo dramatično promijeniti tržišne uvjete u nadolazećim godinama.

(VIDEO) Nafta iz tankera uništava Crno more: Ekološka katastrofa devastirala 35 km obale

By
dpredovan
-
0
Foto: Screenshot/X

Velika ekološka katastrofa pogodila je sjeveroistočnu obalu Crnog mora nakon sudara dva ruska tankera tijekom snažne zimske oluje. U incidentu je došlo do masivnog izlijevanja nafte, koja je prekrila 35 kilometara netaknute obale i bogate ekosustave močvara.

Oko devet tisuća tona naftnih derivata izliveno je u more kada se tanker Volgoneft 212, koji je prevozio naftu iz Azovskog mora, prepolovio i potonuo osam kilometara od obale. Istovremeno, Volgoneft 239 pretrpio je ozbiljna oštećenja i nasukao se, a još uvijek predstavlja prijetnju zbog mogućeg daljnjeg curenja nafte.

Šokantne snimke s terena prikazuju plaže prekrivene debelim slojem crne nafte, dok su mnoge ptice močvarice, poput pelikana, ostale zarobljene u zagađenju. Ptice ne mogu letjeti ni plivati, prisiljene su tražiti sklonište na obali gdje postaju laka meta grabežljivcima i nemaju pristup hrani. Stanovnici obližnjih sela izvijestili su o prizorima stotina pogođenih ptica, dok spasilačke službe pokušavaju sanirati posljedice katastrofe.

Ruske vlasti mobilizirale su timove za čišćenje obale. Guverner Krasnodarske regije podijelio je fotografije hitnih službi koje ručno uklanjaju katran s plaža pomoću lopata i vreća, no posao je izrazito zahtjevan zbog ogromne površine pogođenog područja.

Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice izlijevanja nafte mogle biti dugotrajne, posebice za osjetljive ekosustave močvara i obalnog područja Crnog mora. Ugrožene su ne samo ptice nego i morski život te lokalne ribarske zajednice koje ovise o čistim vodama.

Podsjetimo, incident se dogodio tijekom nedjeljne oluje, kada su oba tankera pokušala proći iz Azovskog mora prema otvorenim vodama Crnog mora. Olujno more je Volgoneft 212 prepolovilo i potopilo, dok se Volgoneft 239 nasukao na obalu.

Sanacija štete mogla bi trajati mjesecima, a lokalne zajednice i ekolozi pozivaju na hitnu akciju kako bi se spriječila još veća ekološka katastrofa.

Nakon duge pauze, HMM se vraća na tržište između Europe i SAD-a

By
dpredovan
-
0
Foto: Ivan Meshkov/Marine traffic

Nakon sedam godina pauze, HMM, najveći južnokorejski kontejnerski prijevoznik, najavio je povratak na transatlantske rute. Nova usluga pod nazivom Transatlantic 1 (TA1) započet će u veljači sljedeće godine.

Linija će povezivati sjevernu Europu i zapadnu obalu SAD-a preko Panamskog kanala, s lukama poput Miamija. HMM će ovu rutu upravljati u partnerstvu s japanskom kompanijom Ocean Network Express (ONE), koja je također dio Premier Alliancea koji će uskoro biti pokrenut, piše Splash247.com.

Predstavnik HMM-a izjavio je: “S pokretanjem nove transatlantske usluge, HMM-ova mreža će dodatno proširiti pokrivenost na globalnoj razini.”

Ovim potezom, HMM se ponovno pozicionira na važnom transatlantskom tržištu, dok istovremeno osigurava stratešku povezanost između ključnih svjetskih luka. Širenje globalnih pomorskih usluga signalizira rast kompanije i jačanje njezine konkurentnosti u međunarodnom pomorskom prometu.

Platforma čarter.hr istražila ključne izazove čarter industrije u Hrvatskoj: Nautički turizam zanemaren na lokalnoj razini

By
dpredovan
-
0
Foto: čarter.hr

Hrvatska, kao vodeća destinacija u nautičkom turizmu na Mediteranu, posljednjih godina sve češće svjedoči nezadovoljstvu čarter tvrtki načinom na koji se ovaj iznimno važan sektor percipira i podržava na lokalnim razinama. Platforma čarter.hr, vodeći digitalni alat za čarter profesionalce, provela je istraživanje ključnih izazova među čarter tvrtkama u Hrvatskoj, otkrivši niz problema s kojima se suočavaju pružatelji ovih usluga.

Rezultati ankete: Promocija nautike nije prioritet

Jedan od ključnih nalaza ankete, koja je uključila preko stotinu čarter tvrtki iz svih županija na Jadranu, od Istre do Dubrovnika, ukazuje na nedovoljnu promociju nautičkog turizma od strane županijskih turističkih zajednica (TZ). Čarter tvrtke često osjećaju da nautika nije u fokusu lokalnih institucija, unatoč njenom značajnom doprinosu gospodarstvu i imidžu Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije.

Jedan od ispitanika komentirao je:
“Turističke zajednice trebale bi ozbiljnije shvatiti potencijal nautike, posebno u izvansezonskim mjesecima. Većina naših gostiju dolazi zbog ljepote Jadrana, no ne osjećamo da lokalne institucije to prepoznaju ili promoviraju na pravi način.”

Čarter industrija suočena s nizom izazova

Uz nedostatak promocije, čarter tvrtke ukazale su na brojne druge izazove, uključujući:

  • Visoke troškove marina i vezova, koji ne prate kvalitetu usluga.
  • Dumping cijena i nelojalnu konkurenciju, koja destabilizira tržište.
  • Manjak strategije za održivi razvoj i nedovoljno ulaganje u ekološku promociju.

Rezultati ankete jasno pokazuju potrebu za boljom suradnjom između čarter sektora i lokalnih turističkih zajednica kako bi se osigurala održivost i daljnji razvoj ovog ključnog dijela hrvatskog turizma.

Prostor za dijalog i suradnju

Platforma čarter.hr vjeruje da ovi rezultati mogu poslužiti kao osnova za otvoreniji dijalog s lokalnim i državnim institucijama. “Hrvatska ima ogroman potencijal u nautičkom turizmu, no za ostvarenje tog potencijala potrebna je proaktivnija promocija i jasna strategija koja uključuje sve dionike, na prvom mjestu čarter tvrtke,” poručuju iz čarter.hr-a.

Dodaju kako je zajednički cilj svih sudionika u industriji stvoriti okruženje koje podržava inovacije, održivost i promociju Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.

Cjelokupni rezultati ankete dostupni su OVDJE.

(VIDEO) Zero Harm: Kako RightShip pomaže industriji postići ciljeve održivosti

By
dpredovan
-
0
Foto: Youtube screenshot

RightShip je predstavio novi film u suradnji s Ocean Titans, ističući važnost digitalnih inovacija koje omogućuju održivo donošenje odluka u pomorskoj industriji. S misijom „Zero Harm“, RightShip se zalaže ne samo za sigurnost nego i za stvaranje zelenije i ekološki odgovornije budućnosti za pomorski sektor.

U središtu ovog filma nalaze se napredni alati poput Greenhouse Gas (GHG) sustava za ocjenu emisija stakleničkih plinova i Maritime Emissions Portal (MEP) – platforme za praćenje emisija. Ovi alati omogućuju dionicima u industriji:

  • procjenu učinkovitosti brodova,
  • praćenje ekoloških performansi,
  • donošenje odluka temeljenih na podacima.

GHG Rating sustav ocjenjuje učinkovitost broda po emisijama, dok MEP identificira žarišta emisija u lukama, omogućujući ciljane akcije za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje ugljičnog otiska, piše Rightship.

Vizija RightShipa „Zero Harm“ temelji se na suradnji, inovativnim alatima i zajedničkoj odgovornosti svih sudionika industrije. Ovim pristupom tvrtka postavlja standarde za održiviju, sigurniju i ekološki prihvatljiviju budućnost pomorskog sektora.

Kina nezaustavljiva: Lider u brodovlasništvu i brodogradnji

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247.com

U posljednjem desetljeću kineski brodari ostvarili su dvostruki rast i preuzeli globalno vodstvo

Kina je zauzela čvrsto prvo mjesto kao najveća brodovlasnička nacija na svijetu, s razlikom koja sada iznosi gotovo 30 milijuna bruto tona (gt) u odnosu na Grčku, prema najnovijim podacima Clarksons Researcha.

U kolovozu prošle godine Kina je prvi put nadmašila Grčku po veličini trgovačke flote u bruto tonaži, a od tada kineski brodovlasnici prednjače u akvizicijama brodova te su glavni klijenti brodogradilišta, piše Splash247.com.

Trenutno kineska trgovačka flota iznosi 282,9 milijuna gt, dok je grčka flota na drugom mjestu s 254 milijuna gt. Uz to, kineski vlasnici brodova imaju veću ukupnu knjigu narudžbi – 46,7 milijuna gt, u usporedbi s grčkim vlasnicima koji imaju 35,4 milijuna gt.

Kineska trgovačka flota u vlasništvu bilježi nevjerojatan rast tijekom posljednja dva desetljeća. Početkom 2000-ih činila je tek dvadesetinu svjetske trgovačke flote, dok danas predstavlja više od jedne sedmine. U posljednjih deset godina kapacitet kineske trgovačke flote više se nego udvostručio.

No, kineska dominacija u pomorskom sektoru ne završava s brodovlasništvom. Kineska brodogradilišta zauzela su prvo mjesto ispred Južne Koreje, kineski operateri luka proširili su svoj globalni utjecaj, a Narodna Republika postala je ključni izvor financiranja za pomorsku industriju u posljednjem desetljeću. Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.

Dva renomirana njemačka brodogradilišta u stečaju

By
dpredovan
-
0
Foto: Wikimedia commons

Dva renomirana njemačka brodogradilišta, Flensburger Schiffbau-Gesellschaft (FSG) i Nobiskrug, suočila su se s financijskim problemima te podnijela zahtjeve za stečaj. Posebno je upečatljiv slučaj Nobiskruga, poznatog po gradnji luksuznih superjahti, uključujući spektakularni jedrenjak “A”, vrijedan 580 milijuna dolara.

Nobiskrug, osnovan prije 119 godina, našao se u ozbiljnoj financijskoj krizi nakon mjeseci lošeg upravljanja i nepredviđenih okolnosti. Stečaj je otvorio nesigurnu budućnost za više od 500 zaposlenika, suočenih s neisplaćenim plaćama i božićnim bonusima. U FSG-u je situacija također kritična; unatoč odgodi isključenja struje, otpuštanja i kašnjenja u isplatama stvorila su osjećaj nesigurnosti među radnicima, piše Forbes Hrvatska.

Kriza je dodatno eskalirala povlačenjem državne potpore od 67 milijuna dolara, namijenjene gradnji brodova s pogonom na ukapljeni plin. Vlasnici brodogradilišta nisu uspjeli dokazati dovoljnu financijsku stabilnost, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Jedrenjak “A” koji se prije nekoliko godina našao u splitskom akvatoriju, simbolizira vrhunac gradnje luksuznih brodova. S duljinom od 143 metra, predstavlja prestiž Nobiskrugovog nasljeđa, koje je sada pod prijetnjom nestanka.

Iako su financijski izazovi često povezani s hrvatskom brodogradnjom, primjer FSG-a i Nobiskruga pokazuje da su i globalni industrijski divovi ranjivi. Pitanje je hoće li se za ova brodogradilišta pronaći održivo rješenje ili će industrija izgubiti dva velika igrača.

1...125126127...513Page 126 of 513

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©