O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 131

Sankcionirani VLCC tankeri izlaze iz igre: Rezališta sve bliža

0
Foto: Splash247

Nove sankcije prema iranskoj floti i smanjenje kineskog uvoza iranske nafte stvaraju pritisak na vlasnike starijih VLCC-ova, od kojih je čak dvije trećine u 2024. prevozilo iransku naftu. Prema Braemaru, 44% ovih tereta obavljali su sankcionirani tankeri, čime je njihov povratak legalne trgovačke rute gotovo nemoguć.

U izvješću Poten & Partners navodi se da bi strože američke sankcije mogle značajno smanjiti iranski izvoz, koji je u 2024. iznosio prosječno 1,5 milijuna barela dnevno. Ova promjena mogla bi povećati potražnju za tankerima izvan sankcija, uključujući one koji prevoze nesankcioniranu naftu iz drugih proizvođača, piše Splash247.com.

Trumpova administracija već je 2019. nametnula puni embargo na iranski izvoz nafte, što je dovelo do drastičnog pada iranskih isporuka. Suprotno tome, administracija Joea Bidena bila je blaža u provedbi sankcija, omogućujući Iranu postupni oporavak izvoza. Ako nova administracija ponovno pooštri sankcije, to bi moglo drastično promijeniti tržište tankera, uključujući porast potražnje za VLCC-ovima koji prevoze nesankcioniranu naftu.

Analiza Jefferiesa sugerira da bi daljnje sankcioniranje dodatnih 85 VLCC-ova s američke “watch liste” povećalo stopu iskorištenosti kapaciteta tankera s 85% na 95%, što bi moglo donijeti značajan porast u prihodima industrije.

Foto: Splash247

Somalski pirati ponovno napadaju: Oteta kineska ribarica

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Somalski pirati ponovno su u središtu pozornosti nakon što su oteli kineski ribarski brod u teritorijalnim vodama Somalije, nedaleko od obale Puntland. Na brodu se nalazi 18 članova posade, za koje se vjeruje da su neozlijeđeni, dok su pirati naoružani automatskim puškama i strojnicama.

Europska misija ATALANTA, zadužena za osiguranje pomorskih puteva, aktivno nadzire situaciju u suradnji sa somalskim i kineskim vlastima. Incident je klasificiran kao oružana pljačka na moru, što dodatno naglašava obnovu piratske aktivnosti u regiji, piše gCaptain.

Nakon relativno mirnog razdoblja zbog sezonskih monsuna, pirati su se ponovno aktivirali u studenom 2023. Njihove aktivnosti uključuju otmice ribarskih brodova i komercijalnih plovila. Dva značajna slučaja zabilježena su krajem prošle i početkom ove godine: otmica MV Ruen, oslobođenog nakon intervencije indijske mornarice, te MV Abdullah, za čije je oslobođenje navodno plaćena velika otkupnina.

Stručnjaci za sigurnost na moru upozoravaju na taktike somalskih pirata, koji često koriste otete ribarske brodove kao matične brodove za napade na ostale brodove u Indijskom oceanu, čak i do 600 nautičkih milja od somalske obale.

EUNAVFOR ATALANTA apelira na komercijalna plovila da se registriraju u MSCHOA-in Voluntary Registration Scheme radi bolje zaštite i praćenja. Regija ostaje visokorizično područje za pomorski promet, a sigurnosne mjere od presudne su važnosti.

Incident kod Rotterdama: Sudar kontejneraša s autonomnom baržom

0
Foto: Screenshot/X

Sudar kontejnerskog broda i autonomne barže u blizini Rotterdama otvara pitanja o sigurnosti autonomnih plovila.

U četvrtak ujutro došlo je do sudara kontejnerskog broda i autonomne barže na rijeci Scheur, nedaleko od Rotterdama. U nesreći su najmanje četiri prazna kontejnera završila u vodi, a neka su se nasukala na obalu kod Maassluisa. Jedno od uključenih plovila je autonomna barža River Drone 5, jedna od prvih komercijalnih autonomnih barži u svijetu, piše The Maritime Executive.

Prema nizozemskim medijima, incident se dogodio oko 6:15 sati u riječnom kanalu koji vodi prema unutrašnjoj luci Rotterdama. Oba plovila ostala su na površini, dok je brod za održavanje i izvlačenje Hebo Cat 7 poslan da ukloni kontejnere s obale rijeke.

Autonomna tehnologija na udaru

Barža River Drone 5 pripada floti od 10 autonomnih barži koje koristi nizozemska tvrtka. Opremljene su tehnologijom za daljinsku navigaciju, a njihov je dizajn dio velikog europskog eksperimenta u autonomnom brodarstvu. Nije potvrđeno je li barža u trenutku nesreće bila u autonomnom modu ili je imala posadu na brodu.

Ova flota, s nosivošću od 3.850 tona, započela je operacije u siječnju 2023., a River Drone projekti oslanjaju se na najnoviju tehnologiju za daljinsko upravljanje.

Promjena zakona i sigurnosne implikacije

Nizozemska je nedavno izmijenila zakone o unutarnjoj plovidbi kako bi omogućila lakše testiranje autonomnih sustava. Od 1. siječnja iduće godine, bit će legalno komercijalno upravljati plovilima bez posade na nizozemskim kanalima. Do tada, sva plovila, bez obzira na autonomne mogućnosti, moraju imati posadu.

Incident poput ovog potiče rasprave o sigurnosti autonomnih plovila i mogućem utjecaju na tradicionalnu plovidbu. Vlasnici i operateri River Drone 5 nisu još komentirali situaciju.

Optimizacija dolazaka brodova smanjuje štetne emisije za 25%

0
Foto: Ilustracija/Freepik

Rješavanje čekanja na sidrištu ključan je korak za smanjenje emisija i postizanje klimatskih ciljeva u pomorskom sektoru.

Nova studija UMAS-a i UCL Energy Institute-a otkrila je da optimizacija dolazaka brodova u luke uzimajući u obzir gužve i čekanja može smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) tijekom plovidbe do 25% za određene vrste plovila, piše Safety4Sea.

Ključni zaključci studije:

  1. Vrijeme čekanja na sidrištu: Brodovi prosječno provedu 4–6% operativnog vremena godišnje (15–22 dana) čekajući na slobodan vez u lukama.
  2. Potencijal smanjenja emisija: Sporija plovidba kako bi se stiglo upravo kada je vez dostupan može značajno smanjiti emisije poput PM-a, NOx-a i SOx-a, što pozitivno utječe na lokalne zajednice blizu zona sidrišta.
  3. Razlike po vrstama brodova: Tankeri (nafta, kemikalije i plin) imaju dulja čekanja u usporedbi s kontejnerskim brodovima i brodovima za rasuti teret.
  4. Dodatno čekanje: Oko 20% vremena brodovi provode krećući se brzinom manjom od 3 čvora, što ukazuje na daljnji potencijal za poboljšanja.
  5. Emisije i brzina plovidbe: Neproporcionalan odnos brzine broda i potrošnje goriva omogućava znatne uštede u emisijama čak i uz relativno male prilagodbe brzine.
  6. Utjecaj veličine broda: Manji brodovi češće imaju dulja čekanja, pružajući značajan prostor za optimizaciju.
Foto: UCL i UMAS/Safety4Sea

Studija ističe da bi se emisije mogle značajno smanjiti pretvaranjem vremena čekanja u dulja, sporija putovanja. Ovo ne samo da smanjuje emisije, već povećava operativnu učinkovitost i smanjuje troškove. Kontejnerski brodovi, iako imaju kraća čekanja, nude najveći apsolutni potencijal smanjenja emisija zbog visokog ukupnog volumena emisija.

Dragi pomorci, sretan Vam blagdan Svetog Nikole!

0

Danas, na blagdan Svetog Nikole, prisjećamo se i odajemo počast svima vama koji živite i radite na moru – pomorcima, ribarima i svima koji svakodnevno svladavate izazove morskih prostranstava. Ovaj dan simbol je zahvalnosti za vašu hrabrost, ustrajnost i predanost u obavljanju jednog od najzahtjevnijih poziva.

Pomorski život nije samo profesija, već način života ispunjen nepredvidivošću i izazovima koje donosi more. Valovi, vjetrovi i nemirna pučina svakodnevni su suputnici na vašem putu. Biti pomorac znači nositi odgovornost za sigurnost posade, broda, tereta i, što je najvažnije, vlastitog života. Taj posao zahtijeva vrhunsko znanje, vještinu, odvažnost i snalažljivost, ali i snagu da ostanete povezani s obiteljima i zajednicama koje na vas čekaju na kopnu.

Sveti Nikola, vaš zaštitnik, u pomorskoj tradiciji zauzima posebno mjesto. Mnoge crkve, kapelice i zavjetni darovi uz obalu i na otocima svjedoče o povijesnoj povezanosti pomoraca s ovim blagdanom. No, danas nije riječ samo o simbolici – Dan Svetog Nikole prilika je da se podsjetimo koliko je vaš rad vrijedan i nezamjenjiv.

Pomorci su tiho, ali snažno srce globalne ekonomije. Vaša predanost omogućuje kretanje roba, povezivanje kultura i opskrbu ljudi diljem svijeta. Ribari, pak, svojim radom osiguravaju hranu i očuvanje stoljetne tradicije života uz more. Zajedno, činite temeljnu poveznicu između čovjeka i oceana.

Na ovaj poseban dan želimo vam mirna mora i povoljne vjetrove. Neka vas prate sigurnost, uspjeh i ispunjenje svih vaših putovanja. Kad god plovite daleko od doma, neka vas toplina sjećanja na obitelj i prijatelje čeka u svakoj luci. I, što je najvažnije, neka vas svako putovanje sigurno vrati kući, onima koji vas s nestrpljenjem čekaju.

Sretan Vam Blagdan Svetog Nikole, dragi pomorci! Hvala vam na svemu što činite i neka vam ovaj dan bude ispunjen ponosom i zahvalnošću.

VIDEO Sudar brodova u Gibraltarskom tjesnacu: Kršenje COLREG pravila uzrok nesreće?

0
Foto: Salvamento Maritimo/X

U ranim satima 3. prosinca 2024., u blizini luke Algeciras, došlo je do sudara između tankera za sirovu naftu ‘Gloria Maris’ i jednog od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, ‘HMM ST Petersburg’.

Tanker Gloria Maris, nakon bunkeriranja u Gibraltaru, nastavio je prema Coruñi, prevozeći dio tereta sirove nafte. S druge strane, HMM ST Petersburg dolazio je iz Kine, iz luke Yantian, s ciljem pristajanja u Algecirasu. Nesreća se dogodila u blizini obale, 3,5 milje jugoistočno od Algecirasa, piše gCaptain.

Nakon pregleda brodova, utvrđena su oštećenja na bočnim strukturama, ali nije bilo opasnosti od potonuća ili onečišćenja mora. Španjolska služba za pomorsko spašavanje, Salvamento Marítimo, odmah je reagirala, poslajući brodove ‘Luz de Mar’ i ‘Salvamar Denébola’ na mjesto nesreće.

Kapetanija luke Algeciras, pod nadležnošću španjolskog Ministarstva prometa, nametnula je jamstvo od 80.000 eura za svaki brod uključen u sudar. Iako nije bilo ozlijeđenih niti izlijevanja nafte, inspekcije su otkrile propuste u pridržavanju međunarodnih pravila za sprječavanje sudara na moru (COLREG) od strane kapetana i posada oba broda.

Oba broda pretrpjela su strukturna oštećenja koja moraju biti popravljena prije nastavka putovanja. ‘HMM ST Petersburg’ ostaje privezan u luci Algeciras, dok je ‘Gloria Maris’ usidren na sidrištu Alfa. Brodovi će ostati zadržani dok ne plate jamstvo i ne pokriju troškove nastale mobilizacijom spasilačkih ekipa.

NATO-ov plan za Baltik: Bespilotna plovila u misijama nadzora

0
Foto: The Maritime Executive

NATO-ove pomorske snage razmatraju uvođenje bespilotnih plovila za nadzor i osiguranje podmorske infrastrukture u Baltičkom moru, regiji koja se suočava s ozbiljnim sigurnosnim izazovima.

Admiral Pierre Vandier, bivši načelnik stožera Francuske mornarice i čelnik NATO-ove pomorske transformacije, izjavio je da bi pomorski dronovi mogli funkcionirati poput “CCTV” mreže za nadzor pomorskih sigurnosnih zona, slično sustavima koji se koriste za kopnene sigurnosne potrebe, piše The Maritime Executive.

Ovaj koncept inspiriran je radom 5. flote američke mornarice i njezine Task Force 59, koja koristi slične sustave za nadzor i operativnu zaštitu u Perzijskom zaljevu. NATO planira iskoristiti ta iskustva kako bi unaprijedio sigurnost u regiji Baltičkog mora, osobito nakon incidenata poput uništenja cijevi plinovoda Nord Stream 2022. godine i oštećenja podmorskih kabela uzrokovanih kineskim brodovima.

Tehnologija već postoji za implementaciju bespilotnih površinskih vozila (USV) koja bi mogla kontinuirano pratiti aktivnosti na moru. “Tehnologija je tu da omogućimo ovu vrstu zaštite mora s bespilotnim plovilima,” izjavio je admiral Vandier.

NATO-ova inicijativa predstavlja ključan korak prema zaštiti vitalne podmorske infrastrukture i jačanju pomorske sigurnosti u regiji koja je od strateškog značaja za sigurnost europskih država članica.

Novi lider u Sjevernom moru: Shell i Equinor udružuju snage

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Nova zajednička kompanija Equinora i Shella postavlja temelje za stabilnu energetsku budućnost UK-a, fokusirajući se na održivost i sigurnost opskrbe.

Energetski divovi Shell i Equinor odlučili su objediniti svoje offshore naftne i plinske resurse u Velikoj Britaniji i osnovati novu kompaniju koje će postati najveći neovisni proizvođač na Sjevernom moru. Zajednička kompanija, koje će biti smještena u Aberdeenu, posjedovat će jednake udjele od 50% obje kompanije. Cilj ove suradnje je održavanje domaće proizvodnje energije te osiguranje opskrbe za Veliku Britaniju, piše Splash247.com.

Novoformirana suradnja uključivat će Equinorove interese u poljima Mariner, Rosebank i Buzzard te Shellove udjele u projektima poput Shearwater, Penguins i Clair. Predviđa se da će se do 2025. godine proizvoditi više od 140.000 barela ekvivalentne nafte dnevno, čime će se znatno doprinijeti domaćoj energetskoj sigurnosti.

Prema riječima Philippa Mathieua, izvršnog potpredsjednika Equinora za međunarodnu proizvodnju, ova transakcija objedinjuje iskustvo i resurse dvaju lidera u industriji te jača kratkoročni novčani tok kompanije. S druge strane, Shellova direktorica Zoë Yujnovich naglasila je kako će novo poduzeće igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, osiguravajući toplinu za milijune kućanstava i stabilnu opskrbu gorivima.

Dogovor bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2025. godine, dok se završetak transakcije očekuje krajem iste godine, uz potrebna regulatorna odobrenja.

Dok Equinor zadržava vlasništvo nad svojim projektima vezanim za offshore vjetar i obnovljive izvore energije, Shell će se nastaviti fokusirati na razvoj projekata poput MarramWind i Acorn CCS. Ova suradnja između dviju kompanija predstavlja značajan korak prema balansiranju energetske tranzicije i osiguravanju dugoročne energetske sigurnosti Velike Britanije.

Sigurnost na moru: Što nam govori izvješće za 2023. o EU brodovima?

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Sredozemno more i dalje je najrizičnija regija, čineći gotovo 60% svih smrtnih slučajeva zabilježenih na EU-registriranim brodovima u 2023. godini.

Smrtni slučajevi u pomorskim nesrećama na EU brodovima u 2023. godini pali su na najnižu razinu u posljednjih pet godina, prema najnovijem izvješću Europske komisije. Ukupno je zabilježeno 12 smrtnih slučajeva, što predstavlja smanjenje od 60% u usporedbi s 2022. godinom kada je bilo 30 poginulih, piše Baird Maritime.

Trendovi od 2019. do 2023.

Podaci za razdoblje 2019.–2023. pokazuju značajne oscilacije u broju smrtnih slučajeva na EU-registriranim brodovima. Godine 2019. zabilježen je vrhunac s 40 poginulih, dok je već 2020. broj pao na 21, što se djelomično pripisuje smanjenju aktivnosti zbog pandemije Covid-19.

Broj smrtnih slučajeva postupno je rastao 2021. (25) i 2022. (30), dok je 2023. zabilježen oštar pad na 12 slučajeva, što je najniži godišnji broj u ovom razdoblju. U prosjeku, tijekom petogodišnjeg razdoblja, godišnje je bilo 25,6 smrtnih slučajeva.

Nesreće koncentrirane u Sredozemlju

Od ukupno 12 poginulih u 2023., deset osoba stradalo je u vodama EU, dok su dvije osobe izgubile živote u nesrećama s EU brodovima izvan europskih mora. Sredozemno more ostaje najkritičnije područje s 7 smrtnih slučajeva, što čini 58,3% ukupnog broja za 2023. Slijede Sjeverno more s 2 slučaja (16,7%) i Atlantski ocean s jednim smrtnim slučajem (8,3%).

Smrtonosne nesreće po tipu broda

Najviše smrtnih slučajeva u 2023. godini zabilježeno je na teretnim brodovima – 5 od ukupno 12, što čini 41,7%. To je ipak značajno manje nego u razdoblju 2019.–2021., kada je na teretnim brodovima stradavalo između 15 i 16 ljudi godišnje.

Broj poginulih na putničkim brodovima drastično je pao – samo jedan smrtni slučaj u 2023., što je pad od čak 92,9% u odnosu na 2022. kada je bilo 14 poginulih. Nesreće na ribarskim brodovima zabilježile su također samo jedan smrtni slučaj, što je znatno ispod prosjeka od četiri poginula godišnje za razdoblje 2019.–2023.

Ostale kategorije brodova bilježe stabilne ili niske brojke: tri smrtna slučaja na servisnim brodovima i jedan na rekreacijskom plovilu, dok na brodovima unutarnje plovidbe nije bilo poginulih.

Sigurnosni izazovi za posade i putnike

Posade ostaju najugroženija skupina. Broj smrtnih slučajeva među članovima posade pao je s 37 u 2019. na 10 u 2023., dok su smrtni slučajevi među putnicima značajno opali, s 13 u 2022. na samo jednog u 2023. Kategorija “ostalih osoba”, koja uključuje inspektore, lučke radnike i servise, nije zabilježila nijedan smrtni slučaj u 2023., što je pozitivan trend.

Rekordna nuklearna flota Rusije: Osmi ledolomac Yakutiya započinje s radom

0
Foto: Marine traffic

Nuklearni ledolomci osiguravaju Rusiji ključnu prednost u kontroli arktičkih ruta i gospodarskom razvoju regije.

Rusija sada ima najveću flotu nuklearnih ledolomaca u svojoj povijesti, premašujući rekorde iz 1990-ih i 2000-ih. Novi ledeni div, Yakutiya, ledolomac klase Arktika s pogonom od 60 MW, započeo je s sea trialom ovog tjedna. Brod je isplovio iz brodogradilišta Baltik u Sankt Peterburgu i pridružilo se tri prethodnika iste klase, dok su još tri plovila u izgradnji ili planiranju, piše gCaptain.

Osim modernih ledolomaca klase Arktika, flota uključuje i četiri starija plovila izgrađena tijekom 1980-ih i 2000-ih godina. Iako se očekuje da će broj ledolomaca dosegnuti vrhunac od deset plovila početkom 2030-ih, stariji brodovi poput Taymyra, Vaygacha i Yamala planiraju se povući iz službe tijekom istog razdoblja nakon višestrukih produljenja životnog vijeka njihovih reaktora.

Bez novih ulaganja i razvoja programa nakon klase Arktika, flota bi mogla početi opadati nakon 2030-ih. Ovo otvara pitanje dugoročnog strateškog planiranja i financiranja ruskog prisustva na Arktiku, ključne regije za međunarodnu trgovinu i resurse.