Danska do 2025. zabranjuje ispuštanje scrubber otpadne vode u teritorijalnim vodama

By

-

19.11.2024.

Danska se pridružila rastućem broju zemalja koje zabranjuju ispuštanje scrubber vode u svoje teritorijalne vode. Novi zakon, predstavljen u Danskom parlamentu uvodi zabranu koja stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine, dok su stroža pravila za tzv. “zatvoreni sustav scrubbera” planirana za 2029. godinu. Ova mjera dio je šireg plana za uvođenje zabrane u cijelom Baltičkom i Sjevernom moru, piše The Maritime Executive.

Scrubber voda je nusproizvod koji nastaje kada brodovi koriste “otvorene scrubbere” za uklanjanje sumpora iz ispušnih plinova.Proces ispušta štetne tvari u morski okoliš. Danski ministar okoliša Magnus Heunicke upozorio je na opasnosti:

“Scrubber voda značajan je izvor štetnih tvari u našem morskom okolišu. Jednom kada se te tvari ispuste u more, one se vrlo sporo razgrađuju, nakupljaju na morskom dnu i ulaze u prehrambene lance, što predstavlja ozbiljan rizik za morski svijet, ali i za nas ljude.”

Danska zabrana obuhvaća 12 nautičkih milja teritorijalnih voda, a brodovi će morati koristiti gorivo s niskim sadržajem sumpora ili zatvorene scrubbere s obvezom zbrinjavanja otpada u lučkim prihvatnim centrima.

Očekuje se da će zakon smanjiti emisiju nikla za 20% i antracena za 7%. Danska se ovim potezom pridružuje Belgiji, Norveškoj i Njemačkoj, koje već imaju slična ograničenja, dok Francuska ima djelomične zabrane u nekim lukama. Međunarodna regulativa izvan 12 nautičkih milja ostaje izazov, no Danska aktivno radi kroz konvencije HELCOM i OSPAR te UN-ovu Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) kako bi osigurala širu regionalnu zabranu.

Kapetan teretnog broda pod utjecajem alkohola izazvao nesreću, grčke vlasti pokrenule istragu

By

dpredovan

-

18.11.2024.

0

ISS009-E-15405-Kea-Makronisos — Foto: Wikimedia commons

Grčke vlasti uhitile su kapetana teretnog broda nakon što se njegova plovidba završila nasukavanjem kod otoka Makronissos, u strateški važnom prolazu za pomorski promet. Kapetan je optužen za “opijanje na dužnosti” i ugrožavanje sigurnosti plovidbe, piše The Maritime Executive.

Teretni brod koji je prevozio 4.100 tona melaminskih paleta iz Turske prema Pireju nasukao se kod otoka Makronissos, nedaleko od strateški važnog pomorskog prolaza između Keje i kopna. Na njemu je bilo devetero Ukrajinaca, uključujući kapetana.

Grčka obalna straža brzo je intervenirala. Brod je uz pomoć tegljača odsukan i premješten na sidrište Pireja. Preliminarna inspekcija otkrila je pukotinu iznad vodne linije, no nije bilo prodora vode. Unatoč tome, vlasti su izdale nalog za zadržavanje broda do završetka popravaka i certificiranja po klasifikacijskim pravilima.

Sueski kanal uspješno obavio povijesni prolaz gigantskog plutajućeg doka

By

dpredovan

-

18.11.2024.

0

Plutajući dok Dourado od 91.000 tona prošao je Sueski kanal u tehnički najzahtjevnijem prolazu do sada.

Sueski kanal nedavno je zabilježio jedan od najzanimljivijih i tehnički najzahtjevnijih prijelaza u svojoj 154-godišnjoj povijesti. Plutajući dok Dourado, težak 91.000 tona, prevezen je iz Singapura u Tursku nakon preciznog i dugotrajnog planiranja, piše The Maritime Executive.

Predsjednik Uprave Sueskog kanala, admiral Ossama Rabiee, objasnio je kako je ovaj prijelaz zahtijevao posebne pripreme. Navigacijski plan izrađen je u Centru za nadzor navigacije, dok su sigurnosne mjere razmotrene i testirane u Simulacijskom i pomorskom trening centru SCA-a. Početna inspekcija obavljena je na sidrištu Suez od strane tima koji su činili piloti i kapetani tegljača.

Plutajući dok Dourado prešao je kanal bez vlastitog pogona, oslanjajući se isključivo na snažne tegljače. S duljinom od 450 metara i širinom od 90 metara, postao je najveća plutajuća jedinica koja je do sada prošla kanal tegljenjem.

Proširenje južnog sektora Sueskog kanala bilo je ključno za ovaj podvig. Prije proširenja, maksimalna širina dopuštena za prolaz bila je 70 metara, dok je projekt proširenja kanala dodao dodatnih 40 metara na istočnoj strani te smanjio utjecaj vodenih struja, omogućujući sigurniju navigaciju.

Iako je kanal proširen, prolazak plutajućeg doka zahtijevao je preciznu navigaciju i stalno praćenje struja kako bi se održala stabilnost. Brzina je smanjena na 4 čvora za dodatnu sigurnost. Singapurski tegljači Hulk II i Maverick 1 vodili su operaciju, uz podršku pet lokalnih tegljača i broda za navođenje. Uz 16 pilota i 10 kapetana tegljača, prolazak je završen za 24 sata, demonstrirajući tehničke kapacitete kanala.

NYK vraća reciklažu brodova u Japan: Novi pogon otvara se 2028.

By

dpredovan

-

18.11.2024.

0

NYK-demo-yard-780x470 — Foto: NYK/Splash247

NYK-ov projekt mogao bi transformirati način na koji se recikliraju brodovi širom svijeta.

Japanska brodarska kompanija Nippon Yusen Kaisha (NYK) otkrila je više detalja o svom ambicioznom projektu vraćanja reciklaže brodova u Japan. NYK je ranije ove godine potpisao memorandum o razumijevanju s kompanijom Oono Development kako bi pokrenuo komercijalni projekt koji će omogućiti rastavljanje brodova i velikih offshore struktura u Japanu, s ciljem recikliranja čelika i drugih materijala, piše Splash247.com.

Projekt bi trebao započeti 2028. godine, s Oono suhim dokom, jednim od najvećih u Japanu, koji će moći rastavljati dva VLCC-a istovremeno. Tvrtka Oono s otoka Shikoku ima dugogodišnju tradiciju u poslovima vezanim za zaštitu okoliša, poput upravljanja otpadom.

Jedan od najzanimljivijih aspekata projekta je potencijal za korištenje električnih lučnih peći u proizvodnji visokokvalitetnih čeličnih ploča za gradnju brodova, što bi moglo omogućiti stvaranje potpuno cirkularnih novogradnji. Iako ova tehnologija još nije ekonomski isplativa, projekt označava značajan korak prema održivijoj budućnosti brodogradnje.

Tržište reciklaže brodova, koje su posljednjih godina dominirale zemlje poput Bangladeša, Pakistana, Indije i Turske, suočava se s velikim promjenama. Očekuje se povećana potražnja za reciklažom do 2028., dok zemlje poput Egipta, Brazila i Bahreina također ulaze na ovo tržište.

Sljedećeg lipnja stupa na snagu Međunarodna konvencija iz Hong Konga o sigurnom i ekološki prihvatljivom recikliranju brodova (HKC). Ovaj standard izaziva zabrinutost u vezi s pripremljenošću mnogih reciklažnih dvorišta, posebno u Pakistanu, za ispunjavanje novih zahtjeva.

VIDEO Godina dana nakon otmice: Posada Galaxy Leadera i dalje zatočena u Jemenu

By

dpredovan

-

18.11.2024.

0

Neizvjesna sudbina posade Galaxy Leadera ističe cijenu koju pomorci plaćaju u političkim sukobima.

Godina je prošla otkako su jemenski pobunjenici oteli brod Galaxy Leader, ostavljajući 25 članova posade u zatočeništvu i neizvjesnosti. Ovaj slučaj predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava te prijetnju slobodi plovidbe, upozoravaju iz Međunarodne komore za brodarstvo (ICS), piše Splash247.com.

Govoreći u Hong Kongu, Guy Platten, glavni tajnik ICS-a, izjavio je: “Nevjerojatno je da je prošla godina dana, a posada Galaxy Leadera još uvijek je zarobljena. Ovo su nevini pomorci i njihove obitelji, čiji su životi nepovratno promijenjeni zbog geopolitičkih sukoba izvan njihove kontrole.”

„Ovi pomorci, od kojih su neki na moru već gotovo dvije godine, drže se protiv svoje volje s ograničenim kontaktom s obiteljima i voljenima. Ovo je nedopustivo i ne smije se više tolerirati,“ izjavio je Platten. „Naša misao je s posadom i njihovim obiteljima u ovom teškom trenutku, dok nastavljamo pozivati na humanost i njihovo hitno oslobađanje.“

U međuvremenu, napadi Hutista na brodove u regiji se nastavljaju. Tijekom prošle godine zabilježeno je više od 120 napada dronovima i raketama. Posljednji incident dogodio se u nedjelju, kada je brod prolazio 25 nautičkih milja zapadno od Al-Mukha u Jemenu. Izvješće UK Maritime Trade Operations (UKMTO) navodi da je raketa završila u moru nedaleko od broda, no posada i brod su sigurno nastavili prema sljedećoj luci.

Osuđeni somalski pirati: Kraj priče o 977-dnevnom zatočeništvu američkog novinara

By

dpredovan

-

16.11.2024.

0

Suđenje u New Yorku otkrilo je zastrašujuće detalje o zatočeništvu koje je trajalo gotovo tri godine.

Dvojica somalskih pirata dobila su po 30 godina zatvora u Sjedinjenim Državama zbog njihove uloge u brutalnoj 977-dnevnoj otmici američkog novinara Michaela Scotta Moorea. Ovu povijesnu presudu objavilo je Ministarstvo pravosuđa SAD-a, piše gCaptain.

Abdi Yusef Hassan (56) i Mohamed Tahlil Mohamed (43) proglašeni su krivima za otmicu, terorizam i kaznena djela povezana s oružjem nakon intenzivnog suđenja u New Yorku. Njihovi zločini obuhvaćaju orkestriranje jedne od najdužih i najtežih otmica zabilježenih u modernom piratstvu.

Putovanje u noćnu moru

Michael Scott Moore, slobodni novinar, otputovao je u Somaliju u siječnju 2012. kako bi izvještavao o piratstvu i lokalnim ekonomskim uvjetima. Nedugo nakon dolaska, otet je u blizini grada Galkaya od strane naoružanih militanata.

Moore je gotovo tri godine proveo u teškom zatočeništvu, premještan između udaljenih skrovišta i piratskih brodova. Noću je bio vezan lancima kako bi mu se onemogućio bijeg. Njegovi otmičari prisilili su ga na snimanje video poruka za prikupljanje otkupnine.

Jedan od ključnih trenutaka Mooreovog zatočeništva bio je premještaj na oteti brod F/V Naham III, gdje se našao među 28 članova posade iz Vijetnama, Kine, Filipina i Tajvana. Tijekom boravka na brodu svjedočio je stravičnim prizorima, uključujući ubojstvo kapetana i zlostavljanje drugih zarobljenika.

Moore je oslobođen 2014. godine, navodno nakon isplate otkupnine od 2 milijuna dolara.

Ključni akteri piratskog lanca

Abdi Yusef Hassan, naturalizirani američki državljanin i vođa sigurnosnih snaga u regiji Galmudug, igrao je ključnu ulogu u organizaciji otmice i pregovorima za otkupninu. Mohamed Tahlil Mohamed, časnik somalske vojske, osiguravao je zatočeništvo koristeći svoje vojno iskustvo i naoružanje, uz stalnu prisutnost straže.

Širi kontekst piratstva

Vrhunac somalskog piratstva zabilježen je 2011. godine, kada je zabilježeno 237 napada na brodove. Gubici za globalno gospodarstvo procijenjeni su na 7 milijardi dolara, jer su brodarske kompanije bile prisiljene preusmjeravati rute i ulagati u skupu sigurnost.

Zahvaljujući naporima međunarodne zajednice i sigurnosnih snaga, piratstvo se posljednjih godina značajno smanjilo. Međutim, slučaj Michaela Scotta Moorea ostaje podsjetnik na brutalnost tih zločina i njihov utjecaj na pomorsku industriju.

Tragedija kod Greenocka: Nedostatna obuka i komunikacija uzrokovali prevrtanje tegljača

By

dpredovan

-

16.11.2024.

0

tug biter capsized — Foto: Christopher Brindle/UK MAIB

MAIB izvještaj otkriva sigurnosne i proceduralne propuste koji su doveli do tragične nesreće tegljača Biter kod Greenocka.

Britanska Agencija za istrage pomorskih nesreća (MAIB) objavila je izvještaj o prevrtanju tegljača Biter koje je rezultiralo smrću dvojice članova posade 24. veljače 2023. godine, dok je tegljač pomagao putničkom brodu Hebridean Princess u uplovljavanju kod Greenocka u Škotskoj, piše Safety4Sea.

Nesreća i rezultati istrage

Tegljač Biter, opremljen dvostrukim propelerima, prevrnuo se oko 15:27 sati dok je bio privezan za krmu putničkog broda Hebridean Princess koji se približavao luci James Watt Dock. Posada tegljača nije uspjela pobjeći iz plovila i izgubila je živote.

Istraga je utvrdila da je tegljač Biter bio povučen sa strane dok je bio privezan za krmu Hebridean Princess. “Gob” uže, koje je trebalo spriječiti takvo povlačenje, nije izdržalo, a povećana brzina Hebridean Princess, između dva do pet puta veća od preporučene, dodatno je opteretila konope tegljača.

Otvoreni poklopac na smještajnom dijelu tegljača dodatno je kompromitirao vodonepropusnost plovila, smanjujući šanse posade za preživljavanje nakon prevrtanja. Analizom je utvrđeno da su razmjene informacija između pilota i posade bile nepotpune, a izgubljena je i prilika za provjeru pilotove procjene o planiranom manevru tegljača.

Zaključci o sigurnosnim problemima

U izvještaju MAIB-a ističe se niz sigurnosnih problema koji su direktno doprinijeli nesreći:

Nemogućnost promjene smjera: Tegljač nije mogao manevrirati iza putničkog broda prije nego što je težina plovila prešla na tegljačevo uže.
Neučinkovito gob uže: Gob uže nije spriječilo tegljač da se povuče sa strane, čime je izgubio stabilnost.
Brzina Hebridean Princess: Brzina putničkog broda bila je previsoka, što je opteretilo konope tegljača do pet puta više od preporučene granice.
Nepouzdano gob uže: Praksa postavljanja gob užeta na oslonac bila je netestirana, a niska koeficijent trenja užeta doprinio je gubitku napetosti i mogućnosti prevrtanja.
Otvorena ooklopna vrata: Otvorena poklopna vrata kompromitirala su vodonepropusnost plovila i smanjila šanse posade za preživljavanje.

Preporuke za sigurnosne mjere

MAIB je izdao nekoliko preporuka (2024/157 do 2024/166) za vlasnike tegljača, tvrtku Clyde Marine Services, koja bi trebala:

revidirati svoj sustav upravljanja sigurnošću i procjenu rizika kako bi pružila jasne smjernice o postavljanju gob užeta
definirati sigurnu brzinu za provođenje ključnih manevara
usvojiti priznati program obuke za zapovjednike svojih tegljača

Također, preporuke su poslane profesionalnim udrugama koje zastupaju pilote, lučke kapetane i vlasnike tegljača s ciljem razvoja odgovarajućih smjernica za sigurnosna pitanja istaknuta u izvještaju.

Detaljan izvještaj možete pronaći ovdje.

Požar na kontejnerskom brodu RHINE MAERSK: Brza reakcija posade spriječila veću štetu

By

dpredovan

-

15.11.2024.

0

Kontejnerski brod RHINE MAERSK, bio je prisiljen preusmjeriti svoju rutu u luku Tenerife nakon što je na jednom od njegovih kontejnera izbio požar koji se proširio na okolne kontejnere. Brod je plovio na relaciji Abidjan – Algeciras kada je posada uočila plamen, piše FleetMon Maritime News.

Prema izvještajima posade, požar je brzo stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj intervenciji. Međutim, kako bi se potpuno ugasila vatra i osigurala sigurnost broda, donesena je odluka o preusmjeravanju u najbližu sigurnu luku.

Gašenje požara nastavljeno je dolaskom broda u luku, gdje su vatrogasci s kopna preuzeli ključnu ulogu u suzbijanju vatre i hlađenju susjednih kontejnera.

Požar je uspješno ugašen, a vatrom oštećeni kontejneri su iskrcani u luci Tenerife. Nakon procjene štete, brod je nastavio svoje putovanje.

Nova faza sankcija: SAD cilja naftni izvoz Irana i povezane mreže

By

dpredovan

-

15.11.2024.

0

Sankcije SAD-a ciljaju iranske financijske kanale i mreže koje koriste sirijsku Al-Qatirji kompaniju za pranje novca i financiranje IRGC-a i Hutista.

Nove sankcije Ministarstva financija SAD-a ciljaju sirijski konglomerat Al-Qatirji, zajedno s 26 povezanih tvrtki i 13 tankera. Ove mreže ključne su za izvoz iranske nafte prema Siriji i Istočnoj Aziji, uključujući Kinu, te za financiranje IRGC-QF-a i Hutista, piše The Maritime Executive.

Tvrtka Al-Qatirji, koja je pod američkim sankcijama od 2018., postala je središte financijskih aktivnosti za Islamsku revolucionarnu gardu Irana (IRGC-QF) i Hutiste. Prema podacima SAD-a, tvrtka je izvozila milijune barela iranske nafte te sudjelovala u pranju novca kroz gradove poput Istanbula i Bejruta.

“Iran se sve više oslanja na poslovne partnere poput kompanije Al-Qatirji za financiranje svojih destabilizirajućih aktivnosti i mreže terorističkih posrednika u regiji,” izjavio je Bradley T. Smith, vršitelj dužnosti podtajnika za terorizam i financijsku obavještajnu službu Ministarstva financija.

U okviru sankcija, Ministarstvo financija ističe 13 tankera s registracijama u zemljama poput Irana, Guyane, Palaua, Paname i Barbadosa. Al-Qatirji je vlasnik četiri tankera, ali ih je ustupio IRGC-QF-u kako bi podmirio dugove u vrijednosti od nekoliko desetaka milijuna dolara.

Sankcije su također usmjerene na vlasnike i upravitelje tih brodova, uključujući kompanije sa sjedištima u Libanonu, Panami, Iranu i na Maršalovim Otocima. Hussam Bin Ahmed Rushdi Al-Qatirji, vođa tvrtke, optužen je za organiziranje naftnih poslova s terorističkom skupinom ISIS i održavanje kontakata s visokim dužnosnicima IRGC-QF-a.

Ove mjere dio su šire strategije Bidenove administracije za suzbijanje financijskih tokova koji podupiru regionalne terorističke aktivnosti Irana i Hutista. Posebno su važne s obzirom na nedavne napade Hutista na trgovačke brodove, koji su dodatno eskalirali pomorsku nesigurnost u regiji.

Sankcije ne samo da blokiraju pristup iranskim financijama, već i otežavaju globalne transakcije mrežama uključenim u ilegalne aktivnosti, poput prodaje nafte i pranja novca.

Zašto UN treba novu strategiju za globalnu sigurnost na moru?

By

dpredovan

-

15.11.2024.

0

Maritime security — Foto: Ilustracija/Pixabay

UN-u nedostaje institucionalna struktura za sveobuhvatno rješavanje izazova pomorske sigurnosti, pokazuje novo izvješće.

Novo izvješće Instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružanja (UNIDIR) pod nazivom “Osiguravanje mora: Sveobuhvatna procjena globalne pomorske sigurnosti” otkriva ozbiljan manjak sveobuhvatnog institucionalnog okvira unutar UN-a za rješavanje izazova pomorske sigurnosti, piše Safety4Sea.

Iako Ujedinjeni narodi sve više posvećuju pažnju oceanima kroz programe održivog razvoja, kao što je UN-Oceans, arhitekture za mir, sigurnost i ljudska prava ne uključuju pomorsku sigurnost na strukturiran način. Rezultat je situacija u kojoj veliki dijelovi UN-ove strukture ostaju, kako izvješće kaže, “morsko slijepi.”

Četiri ključna koraka za promjenu

Izvješće predlaže sljedeće mjere za bolju organizaciju pomorske sigurnosti unutar UN-a:

Razvoj scenarija za posvećeno UN tijelo za pomorsku sigurnost.
Globalne integrirane procjene struktura i izazova pomorske sigurnosti.
Rješavanje normativnih nedostataka u postojećim institucijama i razmatranje novih pravnih instrumenata.
Revitalizacija regionalnih sporazuma o morima kako bi se uključila pomorska sigurnost.

Izvješće naglašava da ni Generalna skupština kroz svoj proces o pravnim pitanjima mora, niti Vijeće sigurnosti s ograničenim mandatima, niti agencije poput Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Ureda UN-a za drogu i kriminal (UNODC) nemaju sveobuhvatan legitimitet ili mandat za rješavanje izazova pomorske sigurnosti.

Glavne preporuke: Jača koordinacija i bolji zakonski okviri

UNIDIR sugerira da se pomorska sigurnost bolje integrira u arhitekturu UN-a, uključujući procese prevencije kriza, izgradnju mira, zaštitu ljudskih prava i nove sektore poput kibernetičke sigurnosti.

Osim toga, izvješće poziva na veću koordinaciju između pet glavnih UN-ovih agencija koje se bave pitanjima mora, kako bi se harmonizirali mandati poput sigurnosti brodova, kontrole ribarstva, prevencije kriminala i upravljanja granicama.

Nove institucionalne mogućnosti

Prema izvješću, jedna od mogućnosti je uspostava posebnog UN-ovog tijela za pomorsku sigurnost, primjerice u obliku Ureda za pomorsku sigurnost ili novog povjerenika. Također se predlaže stvaranje UN-ovog fonda za pomorsku sigurnost koji bi omogućio koordiniranu tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta.

Cijelo izvješće dostupno je OVDJE.

Danska do 2025. zabranjuje ispuštanje scrubber otpadne vode u teritorijalnim vodama

Kapetan teretnog broda pod utjecajem alkohola izazvao nesreću, grčke vlasti pokrenule istragu

Sueski kanal uspješno obavio povijesni prolaz gigantskog plutajućeg doka

NYK vraća reciklažu brodova u Japan: Novi pogon otvara se 2028.

VIDEO Godina dana nakon otmice: Posada Galaxy Leadera i dalje zatočena u Jemenu