O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 148

Offshore igrači Transocean i Seadrill u razgovorima o strateškom spajanju

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/Pexels

Transocean Ltd. i Seadrill Ltd. trenutno su u pregovorima o mogućem spajanju, dok se globalni naftni sektor vraća offshore bušenju, potaknut stabilnim cijenama nafte.

Dionice Seadrilla skočile su za oko 10% nakon zatvaranja trgovine u New Yorku, dok su dionice Transoceana porasle za 3%. Pregovori o potencijalnoj strukturi spajanja su u tijeku, ali konačna odluka još nije donesena, a obje tvrtke bi mogle odlučiti ostati neovisne, prenosi gCaptain.

Seadrill cilja rast putem akvizicija

Predstavnici Transoceana nisu bili dostupni za komentar, dok je glasnogovornik Seadrilla odbio komentirati. Sa sjedištem u Švicarskoj, Transocean je zabilježio pad dionica od 35% ove godine, čime je tržišna vrijednost tvrtke pala na 3,6 milijardi dolara. Seadrill, sa sjedištem u Hamiltonu na Bermudima, zabilježio je pad od 26% od početka godine, s tržišnom vrijednošću od 2,4 milijarde dolara.

Nekoć dva najveća offshore bušača na svijetu, Transocean i Seadrill su zaostali dok su konkurenti rasli, a dugotrajna kriza u offshore bušenju dovela je mnoge izvođače do bankrota. Međutim, offshore bušenje, posebno u dubokim vodama, ponovno doživljava procvat zahvaljujući stabilnim cijenama nafte i sporijem rastu proizvodnje iz američkih škriljaca.

Transocean, vlasnik Deepwater Horizon platforme povezane s eksplozijom Macondo bušotine BP-a u Meksičkom zaljevu, bio je jedini veliki offshore izvođač koji je izbjegao bankrot tijekom pada 2020. godine.

Budućnost offshore industrije

Prema podacima SLB-a, vodećeg svjetskog pružatelja naftnih usluga, očekuje se više od 500 milijardi dolara investicija u offshore projekte od 2023. do 2026. godine.

Za razliku od snažnog vala konsolidacija među svjetskim proizvođačima nafte, spajanja u offshore bušenju su bila rijetka. Noble Corp. postao je najveći offshore bušač po tržišnoj vrijednosti nakon akvizicija Diamond Offshore Drillinga i Maersk Drillinga.

Spajanje sa Seadrillom bi se uklopilo u Transoceanovu strategiju povećanja portfelja ugovora te iskorištavanja nekih od najnaprednijih bušaćih platformi na svijetu, sposobnih za bušenje na dubinama većim od dva kilometra.

Pirati se vraćaju: Upozorenje za brodove u Indijskom oceanu nakon završetka monsuna

By
dpredovan
-
0
Foto: Youtube screenshoot

Pomorski sektor pozvan je na oprez jer somalijski pirati ponovno ciljaju brodove nakon završetka sezone monsuna.

Međunarodna pomorska industrija upozorena je da su somalijski pirati ponovno krenuli u lov na brodove u Indijskom oceanu. Prema informacijama koje su pružile pomorske snage Europske unije i stručnjaci za sigurnost EOS Risk Group, 13 naoružanih pirata isplovilo je iz Ceel Huura u blizini Hobya, čime su označili prvi povratak pirata na more od početka lipnja, piše Splash247.

“Svim brodovima savjetuje se povećani oprez i prijavljivanje bilo kakve sumnjive aktivnosti,” upozorili su jučer iz MSCHOA-e.

Somalijski pirati bili su neaktivni nekoliko godina sve do otmice iranskog ribarskog broda Almeraj 1 krajem prošle godine, kada je zabilježen porast aktivnosti.

Britanski centar za pomorsku trgovinu (UKMTO) izvijestio je jučer da se kineski brod Huan Hang 99 našao na meti pet malih plovila južno od Adena, zbog čega je njihov sigurnosni tim ispalio upozoravajuće hice. Još uvijek nije jasno dolaze li plovila iz Jemena ili Somalije.

CMA CGM širi flotu s pet high-reefer brodova od Seatradea

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247

Novi brodovi će pojačati CMA CGM-ovu sposobnost globalnog prijevoza hlađenih tereta, dodatno osnažujući njihovu prisutnost u sektoru.

Prema izvješću analitičara kontejnerskog tržišta Alphaliner, a kako piše Splash247.com, francuska brodarska tvrtka CMA CGM kupila je pet kontejnerskih brodova visokog kapaciteta za rashladne terete (high-reefer) od 2.259 TEU, koje je dugoročno unajmljivala od nizozemskog vlasnika rashladnih brodova Seatrade, za cijenu po jedinici koja se procjenjuje na nešto više od 30 milijuna dolara.

Brodovi su Seatrade Orange, Seatrade Red, Seatrade White i Seatrade Blue izgrađeni 2016.-2017. godine, te Seatrade Green iz 2019. godine. Svi brodovi izgrađeni su u brodogradilištu Zhejiang Ouhua u Kini.

Seatrade je trenutno u procesu preuzimanja serije od šest kontejnerskih brodova visokog kapaciteta za rashladne terete od 1.800 TEU iz brodogradilišta Huanghai Shipbuilding u Kini.

Budućnost pomorskog prometa: UNCTAD-ova analiza donosi ključne izazove i prilike

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/Pexels

Svjetska pomorska industrija suočava se s prijelomnim trenucima – što će donijeti budućnost?

UNCTAD-ov Pregled pomorskog prometa za 2024. pruža detaljnu analizu trenutnog stanja i budućih perspektiva globalne pomorske industrije. Izvješće se bavi time kako geopolitičke napetosti, klimatski rizici i ekonomski pritisci oblikuju budućnost pomorskog transporta, naglašavajući pritom hitnu potrebu za dekarbonizacijom i digitalnim inovacijama. U nastavku su pet najvažnijih uvida iz ovog izvješća i njihovo značenje za budućnost brodarstva, piše gCaptain.

1. Ranljivosti uskih pomorskih prolaza ugrožavaju globalne opskrbne lance

Ključni uvid: Strateški pomorski prolazi poput Sueskog kanala, Panamskog kanala i Crvenog mora sve su osjetljiviji na poremećaje uzrokovane klimatskim promjenama, geopolitičkim sukobima i regionalnom nestabilnošću.

Što to znači: Pomorska industrija oslanja se na ove prolaze kako bi smanjila vrijeme putovanja i troškove. Međutim, izvješće naglašava kako geopolitičke napetosti, poput napada Hutista u Crvenom moru, te klimatski utjecaji, kao što su niski vodostaji u Panamskom kanalu, izazivaju značajne poremećaje. Ove okolnosti prisiljavaju brodove da se preusmjeravaju na duže rute oko Rta dobre nade, povećavajući potrošnju goriva, operativne troškove i emisiju ugljika.

Za brodarske kompanije to znači rast troškova i kašnjenja, što u konačnici utječe na globalne opskrbne lance, osobito u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i energijom.

UNCTAD poziva na: Pojačanu međunarodnu suradnju kako bi se zaštitili ključni pomorski prolazi od geopolitičkih i klimatskih rizika. Izvješće poziva vlade i industrijske dionike na ulaganja u otpornost ovih kritičnih ruta kroz jačanje infrastrukture, poboljšanje sustava ranog upozorenja i promicanje regionalne suradnje. Povećana koordinacija između država, posebice u nestabilnim regijama poput Crvenog mora i Panamskog kanala, ključna je za osiguravanje nesmetanih trgovinskih tokova i prevenciju budućih poremećaja.

2. Oporavak pomorske trgovine, ali rizici ostaju

Ključni uvid: Globalna pomorska trgovina porasla je za 2,4% u 2023., oporavljajući se od pada u 2022. godini, no rizici povezani s geopolitičkom nestabilnošću i klimatskim promjenama i dalje prijete dugoročnom oporavku.

Što to znači: Iako je došlo do oporavka pomorske trgovine, poslovno okruženje i dalje je izazovno. Rast trgovine rasutim teretom, poput željezne rude i žitarica, pomogao je stabilizirati trgovinu, no kontejnerska trgovina, koja je u 2023. porasla tek za 0,3%, suočava se s daljnjim preprekama sve dok se globalni opskrbni lanci ne stabiliziraju.

Izvješće ističe da klimatski poremećaji i geopolitičke napetosti, poput sukoba u Ukrajini, mogu i dalje usporavati oporavak trgovine. Pomorski profesionalci trebali bi pomno pratiti geopolitičke rizike i biti spremni na promjene u trgovinskim tokovima.

UNCTAD poziva na: Hitna ulaganja u otpornu infrastrukturu na ključnim trgovinskim rutama i diverzifikaciju brodskih koridora kako bi se smanjila ovisnost o ranjivim prolazima. Izvješće naglašava važnost jačanja globalnih opskrbnih lanaca minimiziranjem utjecaja geopolitičkih napetosti i klimatskih rizika na trgovinske rute.

3. Rast vozarina potiče inflaciju i ugrožava gospodarski rast

Ključni uvid: Poremećaji u uskim prolazima i povećani operativni troškovi doveli su do rasta vozarina, pogoršavajući inflaciju i ugrožavajući gospodarski rast, posebno u malim otočnim državama u razvoju (SIDS) i najmanje razvijenim zemljama (LDC).

Što to znači: Kako se brodovi preusmjeravaju kako bi izbjegli ranjive prolaze, troškovi prijevoza su porasli. Do sredine 2024., Šangajski indeks kontejnerskih vozarina više se nego udvostručio, stvarajući značajan pritisak na globalne opskrbne lance. Ti viši troškovi prenose se na potrošače, potičući inflaciju i ugrožavajući ekonomsku stabilnost, posebno u ranjivim gospodarstvima poput malih otočnih država koje se uvelike oslanjaju na pomorski uvoz.

Za brodarsku industriju ovo naglašava važnost pronalaska isplativih rješenja za ublažavanje utjecaja preusmjeravanja i poremećaja.

UNCTAD poziva na: Pojačano praćenje globalnih tržišta vozarina kako bi se bolje razumjeli pokretači rasta troškova te implementacija ciljanih mjera koje štite ranjiva gospodarstva od inflacijskih pritisaka.

4. Dekarbonizacija brodarstva zahtijeva bržu obnovu flote

Ključni uvid: Prijelaz globalne brodarske industrije na niskougljične operacije je spor, a obnovu flote usporavaju visoki troškovi, nesigurnost oko budućih goriva i spora primjena tehnologija alternativnih goriva.

Što to znači: Brodarstvo čini 3% globalnih emisija stakleničkih plinova, ali napredak prema dekarbonizaciji ostaje spor. Do početka 2024., samo 50% novonaručenih brodova bilo je sposobno koristiti alternativna goriva, a rashodovanje starijih, manje učinkovitih brodova usporeno je zbog visokih vozarina.

Industrija se suočava s rastućim regulatornim pritiscima na smanjenje emisija, osobito pod ciljevima IMO-a. Vlasnici i operateri brodova trebali bi dati prioritet ulaganjima u čišće, učinkovitije brodove i tehnologije.

UNCTAD poziva na: Povećana ulaganja u niskougljične brodarske tehnologije i razvoj alternativnih goriva kako bi se ubrzala dekarbonizacija pomorskog sektora.

5. Unapređenje luka i olakšavanje trgovine je presudno

Ključni uvid: Poboljšanje performansi luka i olakšavanje trgovine ključno je za osiguranje otpornosti i učinkovitosti globalne pomorske trgovine, osobito suočene s klimatskim rizicima i rastućim operativnim pritiscima.

Što to znači: Luke su ključni centri globalne trgovine, no suočene su s rastućim izazovima, uključujući klimatske promjene, povećanje obujma pomorskog prometa i potrebu za većom učinkovitošću. Izvješće poziva na primjenu digitalnih tehnologija, poput blockchaina i umjetne inteligencije, kako bi se optimizirale lučke operacije, smanjile gužve i poboljšalo praćenje tereta.

UNCTAD poziva na: Ubrzanu primjenu digitalnih tehnologija i ulaganja u pametne lučke sustave kako bi se poboljšali procesi rukovanja teretom i otpremom te ojačala otpornost luka na klimatske promjene.

Pregled pomorskog prometa za 2024. naglašava ključne izazove s kojima će se pomorska industrija suočiti u narednim godinama. Kako bi se osigurala dugoročna otpornost i održivost sektora, ključno je ubrzati obnovu flote, ojačati međunarodnu suradnju i usvojiti digitalne inovacije.

Amonijak kao gorivo budućnosti: Pomorci spremni, ali zabrinutosti ostaju

By
dpredovan
-
0
Foto: Class NK/Splash247.com

Više od 58% pomoraca spremno je raditi s brodovima na amonijak, no sigurnosni rizici i potreba za obukom koče širu primjenu ovog goriva s nultom emisijom.

Mærsk Mc-Kinney Møller Centar za brodarstvo s nultom emisijom ugljika objavio je rezultate ankete koja istražuje percepciju pomorske zajednice o amonijaku kao alternativnom brodskom gorivu, pri čemu ispitanici naglašavaju da će njegova primjena zahtijevati rješavanje sigurnosnih izazova, obuku i regulativna pitanja, piše Splash247.com.

Anketa je provedena među više od 2.000 ispitanika iz pomorske industrije, uključujući 1.435 pomoraca, a otkrila je da je 58,6% sudionika spremno ploviti ili raditi na brodovima na amonijak. Konkretno, 59% pomoraca i 57% osoblja na kopnu izrazilo je spremnost za rad s amonijakom kao brodskim gorivom, unatoč značajnim zabrinutostima oko sigurnosti, rukovanja i potrebe za sveobuhvatnom obukom.

“Iako amonijak ima značajan potencijal kao gorivo s nultom emisijom ugljika, predstavlja jedinstvene izazove koje industrija mora riješiti. Postojale su pretpostavke o spremnosti za njegovu primjenu, ali ovom anketom čujemo glasove pomoraca koji će to provesti u praksi,” izjavio je Martin Eriksen, voditelj sigurnosnog vodstva i operacija.

“Naša anketa pokazuje da postoji spremnost pomoraca za rad s amonijakom, ali bit će potrebna sveobuhvatna obuka i sigurni sustavi za gorivo na brodovima. To je ključno za širu prihvaćenost i osiguranje uspješne tranzicije amonijaka kao brodskog goriva.”

OSM Thome kupuje Klaveness Ship Management

By
dpredovan
-
0
Foto: OSM Thome/Splash247.com

Akvizicija omogućava OSM Thomeu proširenje u Oslu, zadržavajući upravljanje flotom Klaveness Combination Carriers.

Torvald Klaveness objavio je prodaju Klaveness Ship Managementa tvrtki OSM Thome, jednom od vodećih aktera u sektoru upravljanja brodovima, piše Splash247.com.

Istovremeno, podružnice Klaveness Combination Carriers sklopile su nove ugovore o upravljanju flotom s Klaveness Ship Managementom pod vlasništvom OSM Thomea.

Iz Torvald Klavenessa navode kako je odluka o prodaji odjela za upravljanje flotom donesena zbog potrebe za većom skalom i investicijskim kapacitetima koji bi omogućili ispunjavanje budućih zahtjeva tržišta.

OSM Thome će otvoriti novi ured u prostorijama Torvald Klavenessa u Oslu, koji će upravljati flotom Klaveness Combination Carriersa. Klaveness Ship Management će, pod vlasništvom OSM Thomea, zadržati svoje ime. Transakcija će stupiti na snagu u siječnju 2025.

Ernst Meyer, izvršni direktor Torvald Klavenessa, izjavio je: “Ovaj prijenos vlasništva predstavlja novi model poslovanja koji integrira stručnost, fokus i kvalitetu koje smo gradili godinama u upravljanju flotom s potrebnom skalom.”

OSM i Thome spojili su se prošle godine kako bi osigurali zajedničku poziciju među deset najvećih svjetskih brodskih menadžerskih kompanija.

Viking proširuje flotu: dva nova broda do 2030., četiri opcije za budućnost

By
dpredovan
-
0
Foto: MarineTraffic

Nova narudžba jača dugogodišnju suradnju između Fincantierija i Vikinga, s planiranim isporukama do 2032. godine.

Dva nova broda bit će isporučena 2030. godine, a imat će tonažu od 54.300 bruto tona i kapacitet za 998 gostiju. Osim toga, Fincantieri i Viking postigli su dogovor o mogućnosti izgradnje dodatna četiri broda, s planiranim isporukama u 2031. i 2032. godini, piše Cruise Industry News.

Pierroberto Folgiero, izvršni direktor i generalni direktor Fincantierija, izjavio je: “Ova nova narudžba predstavlja još jedan korak naprijed u našoj suradnji s Vikingom, dodatno konsolidirajući Fincantieri kao globalnog lidera u inovacijama pomorske inženjerije. Ovaj sporazum ne samo da jača naš knjigu narudžbi, već osigurava dugoročnu popunjenost naših brodogradilišta, postavljajući nas u središte napora prema energetskoj tranziciji. Naša sposobnost integriranja najnovijih tehnologija potvrda je naše predanosti gradnji brodova za budućnost, usklađenih s klimatskim izazovima i prilikama u kruzerskoj industriji, kako je predviđeno našim Industrijskim planom.”

Ovaj dogovor odražava snažan i dugotrajan odnos između Fincantierija i Vikinga, koji datira još od 2012. godine, a njihova suradnja trenutno obuhvaća ukupno 22 broda, uključujući dva specijalizirana ekspedicijska broda norveške podružnice Vard.

VLCC tržište u fokusu: Kako geopolitičke napetosti mijenjaju pravila igre

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustacija/Pexels

Povećana potražnja za VLCC-ovima, uzrokovana napetostima na Bliskom istoku i promjenama u trgovinskim rutama, mijenja dinamiku globalnog brodskog tržišta.

Nedavni geopolitički događaji pozitivno utječu na tržište VLCC-ova. Posebno se ističu tekuće napetosti na Bliskom istoku i strateške prilagodbe u brodskim rutama koje imaju ključnu ulogu u oblikovanju trenutne dinamike tržišta. Osim toga, strateški zaokret Indije prema korištenju VLCC-ova umjesto suezmax i aframax brodova za uvoz nafte iz Meksičkog zaljeva i Zapadne Afrike doveo je do značajnih promjena u trgovinskim obrascima i iskorištavanju brodova, piše Splash247.com.

Od sredine rujna, primjetno je povećanje broja teretom punih VLCC-ova koji plove prema Indijskom oceanu ili se već tamo nalaze, što podržava rast vozarina iz Zaljeva — ključnog središta za trgovinu VLCC-ovima.

Primarna odredišta ovih isporuka proširila su se izvan Kine te sada uključuju Južnu Koreju i Japan, što ukazuje na diverzifikaciju tokova sirove nafte i rast regionalne potražnje koji produžuje zaposlenost brodova i smanjuje njihovu dostupnost. Od 2022. godine, preusmjeravanje trgovinskih ruta, posebno zbog sankcija na ruski izvoz, dovelo je do veće iskorištenosti VLCC-ova. Zajedno s usporavanjem isporuka novih brodova, ovo je pooštrilo ukupnu ponudu flote, podržavajući stope iskorištenja.

Krajem rujna i početkom listopada, približno 1 milijarda tonskih milja, koje su ranije prevozili aframax i suezmax brodovi na putu prema Indiji, zamijenjene su VLCC-ovima u razdoblju od 10 dana. Ova promjena predstavlja dodatnu potražnju jednaku otprilike 1,2 VLCC-a kada se ekstrapolira na mjesec dana. Ovaj pomak označava značajnu promjenu u trendu uvoza sirove nafte u Indiju, koja sve više dolazi iz područja zapadno od Sueskog kanala, posebno iz Meksičkog zaljeva.

Povećana aktivnost VLCC-ova nije se dogodila izolirano. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku također su utjecale na dinamiku plovidbe. Napadi na brodove koji prolaze Sueskim kanalom doveli su do odluka da se ta ruta izbjegava kad god je to moguće. Odnos Indije i Irana, iako suradnički, uključuje pažljivo balansiranje. Nedavni sporazum o razvoju i upravljanju lukom Chabahar, potpisan u svibnju, naglašava indijske napore da stvori strateške alternative i ojača povezanost središnje Azije, zaobilazeći Pakistan. Unatoč takvoj suradnji, Indija ostaje oprezna, osobito zbog zapadnih sankcija prema Iranu. Budući da značajan dio indijskog uvoza sirove nafte dolazi od zapadnih brodarskih kompanija, ovaj pomak može odražavati pokušaj smanjenja ovisnosti o prolazu kroz Hormuški tjesnac.

Ova promjena također odražava rastuću ulogu SAD-a kao glavnog izvoznika sirove nafte, posebno u trećem tromjesečju, tijekom razdoblja održavanja rafinerija u jesen.

Očekuje se da će, unatoč sezonskim korekcijama tržišta, ukupna razina aktivnosti ostati visoka.

Geopolitički rizici na Bliskom istoku mogli bi zahtijevati daljnje strateške prilagodbe u raspodjeli brodova, osiguravajući nastavak podrške za stope na tržištu zbog dugih ruta za izvoz sirove nafte.

Vjetar u jedra: Budućnost održive plovidbe već je počela

By
dpredovan
-
0
Foto: Kongsberg Maritime

S očekivanjem da će do 30% svjetske flote koristiti vjetar do 2050., pomorska industrija ulazi u novu eru održivih rješenja.

Bureau Veritas (BV) objavio je detaljno izvješće o tehnologiji pogonskih sustava na vjetar, istražujući ključne trendove i izazove s kojima se suočava pomorska industrija.

Prema podacima BV-a, do kraja srpnja 2024. na više od 45 brodova diljem svijeta bilo je instalirano preko 105 pogonskih sustava na vjetar. Ova brojka predstavlja početak šireg prihvaćanja ove tehnologije, s procjenama da bi do 2050. godine do 30% svjetske trgovačke flote moglo koristiti energiju vjetra, piše Safety4Sea.

Utjecaj cijena goriva i ugljika

Sve veći troškovi tradicionalnih goriva i regulacija emisija ugljika potiču pomorsku industriju na istraživanje alternativnih izvora energije. Izvješće naglašava da će, s povećanjem cijena goriva i ugljika, vjetropogon postati sve atraktivniji kao održiva opcija za smanjenje troškova operacija i emisija.

Izazovi u implementaciji pogonskih sustava na vjetar

Unatoč obećavajućem napretku, izvješće BV-a naglašava brojne prepreke koje usporavaju šire prihvaćanje pogonskih sustava na vjetar. To uključuje regulatorne barijere, tehničke izazove, te nedostatak povjerenja unutar industrije. Ako industrija želi ispuniti ciljeve Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o neto nultim emisijama do 2050., ti izazovi moraju se hitno rješavati.

Definiranje učinkovitosti i odabir sustava

Učinkovitost pogonskih sustava na vjetar varira ovisno o specifičnostima broda, tehnologiji koja se koristi, operativnim uvjetima te rutama plovidbe. BV izvješće ističe da je točno donošenje odluka ključno za uspješnu integraciju ovih sustava, posebno kod brodova s velikim palubnim prostorom poput teretnjaka, tankera i brodova za prijevoz plina. Kod brodova s ograničenim prostorom, poput putničkih i kontejnerskih brodova, izazovi su veći.

Tehničke i operativne prepreke

Izvješće također ukazuje na tehničke izazove poput težine sustava, mogućeg smanjenja kapaciteta tereta i potrebe za jačanjem strukture broda. Poseban naglasak stavlja se na prilagodbe postojećih brodova, gdje su tehnički i financijski izazovi upravljivi, ali su ključne brige vezane uz sigurnost, stabilnost plovila i udobnost posade.

Budući trendovi i ušteda goriva

U budućnosti se očekuje pooštravanje zahtjeva za uštedom goriva, što će povećati važnost korištenja obnovljivih izvora energije, poput vjetra. Primjena pogonskih sustava na vjetar mogla bi igrati ključnu ulogu u ispunjavanju tih zahtjeva, a dugoročna održivost ovisit će o daljnjem razvoju tehnologije i smanjenju troškova.

Zaključno, BV naglašava da unatoč postojećim izazovima, budućnost pogonskih sustava na vjetar u pomorskoj industriji izgleda obećavajuće, s potencijalom za značajne uštede goriva i smanjenje emisija.

Shell u Problemima: Veliko Onečišćenje Prijeti Singapurskoj Obali

By
dpredovan
-
0
Foto: MPA Singapore screenshot/X

Zagađenje prijeti osjetljivim ekosustavima, dok Shell i lokalne vlasti poduzimaju hitne mjere za sprječavanje širenja.

Shell je potvrdio izlijevanje iz cjevovoda u svom postrojenju Shell Energy and Chemicals Park Singapore na otoku Pulau Bukom, pri čemu je oko 30-40 metričkih tona mješavine ulja i vode, poznate kao slop, iscurilo u more.

Incident se dogodio oko 5:30 ujutro, 20. listopada 2024., te je odmah pokrenuta hitna reakcija kako bi se spriječilo širenje izlijevanja u istočnom dijelu Johorskog tjesnaca, unutar singapurskih voda, piše gCaptain.

Unatoč brzoj reakciji Shella, onečišćenje je primijećeno u kanalu između otoka Pulau Bukom Besar i Bukom Kecil. Shell je odmah postavio plutajuće barijere za zadržavanje zagađenja i rasporedio plovila opremljena za disperziju, kako bi se minimizirala šteta. Tvrtka je izjavila da blisko surađuje s Pomorskom i lučkom upravom Singapura (MPA) i drugim relevantnim agencijama u naporima da suzbiju ekološki utjecaj.

MPA je rasporedila sedam plovila s disperzantima i angažirala Singapore Salvage Engineers za pomoć. Uvedene su dodatne mjere opreza kako bi se zaštitila ključna ekološka područja poput morskog parka Sisters’ Islands, Sentose i rezervata prirode Labrador. Onečišćenje još nije stiglo do tih osjetljivih lokacija, ali su postavljene upijajuće plutajuće barijere.

Također, postavljene su barijere u blizini desalinizacijskih postrojenja na otocima Jurong i Marina East. Javna uprava za komunalne usluge (PUB) pomno prati kvalitetu vode, a operacije nisu pogođene.

1...147148149...516Page 148 of 516

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©