O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 150

Od zvijezda do horizonta: Priča o izumu sekstanta

0
Foto: Pixabay

Priča o izumu sekstanta započinje u 18. stoljeću, kada su mornari i istraživači očajnički trebali točnije instrumente za navigaciju. Prije pojave sekstanta, pomorci su koristili astrolabe i kvadrante, ali ti instrumenti su imali ograničenu preciznost i pouzdanost.

Sekstant je izumljen kako bi mornarima omogućio da točnije određuju svoju geografsku širinu i dužinu na moru pomoću zvijezda i Sunca. U osnovi, sekstant je optički instrument koji omogućuje mjerenje kutova između horizonta i nebeskih tijela. Pomorac bi gledao kroz teleskop sekstanta i prilagodio zrcala kako bi odraz nebeskog tijela poravnao s horizontom. Očitanje kuta omogućilo je precizno određivanje položaja broda.

Iako se izum sekstanta često pripisuje engleskom matematičaru Johnu Hadleyju i američkom izumitelju Thomasu Godfreyju, koji su oba neovisno razvili slične uređaje 1731. godine, koncept korištenja zrcala za mjerenje kutova razvijao se i prije toga. Sekstant je dobio ime prema kutu od 60 stupnjeva koji je mogao mjeriti (što je šestina punog kruga, otuda latinski naziv „sextans”).

Uvođenje sekstanta dramatično je unaprijedilo navigaciju na otvorenom moru. Pomorcima je omogućeno da preciznije određuju svoju lokaciju, što je značajno smanjilo rizike od nasukavanja i gubitka na moru. Uz sekstant i tablice s pomorskim almanahom, mornari su mogli izračunati svoju širinu i dužinu gotovo bilo gdje na Zemlji, sve dok je bilo moguće vidjeti horizont i zvijezde.

Sekstant je ostao nezamjenjiv instrument u navigaciji sve do sredine 20. stoljeća, kada su moderni elektronički navigacijski uređaji poput radara i GPS-a preuzeli glavnu ulogu. No, čak i danas, sekstant se koristi kao rezervna opcija u slučaju da suvremeni sustavi zakažu.

Ovaj jednostavni, ali genijalni instrument pomogao je oblikovati svijet pomorstva, omogućivši sigurnije i učinkovitije plovidbe te otkrivanja novih zemalja i trgovačkih puteva.

VIDEO Tragedija MS Estonia: Pomorska nesreća koja je šokirala svijet

0
Foto: Youtube screenshot

Potonuće putničkog trajekta MS Estonia, 28. rujna 1994. godine, ostaje jedna od najtragičnijih pomorskih nesreća u europskoj povijesti.

MS Estonia je isplovila iz Tallinna prema Stockholmu s 989 putnika i članova posade, ali je tijekom olujne noći na Baltičkom moru došlo do katastrofalnog kvara na pramčanoj rampi broda. Voda je počela prodirati na donje palube, uzrokujući brzo prevrtanje broda.

Nesreća je rezultirala smrću 852 ljudi, dok je samo 137 preživjelo zahvaljujući pravovremenom dolasku spasilačkih ekipa. Ova tragedija ukazala je na važne sigurnosne propuste, uključujući nedovoljnu kontrolu sigurnosti i stabilnosti trajekata, što je dovelo do reformi u međunarodnim pomorskim standardima.

U nastavku poslušajte autentične razgovore posade tijekom poziva za pomoć i posljednjih trenutaka nesreće:

Otkrivena podmornica HMS Trooper: Olupina pronađena nakon 79 godina potrage

0
Foto: Kostas Thoktaridis/Baird Maritime

Nakon više desetljeća potrage, tim istraživača locirao je britansku podmornicu izgubljenu u Drugom svjetskom ratu s cijelom posadom.

Tim Planet Blue, predvođen grčkim roniocem i istraživačem Kostasom Thoktaridisom, potvrdio je da olupina na dnu Ikarijskog mora kod Ciklada pripada podmornici HMS Trooper, klasi T Kraljevske mornarice, koja je djelovala prvenstveno u Sredozemnom moru.

Trooper je proglašen izgubljenim nakon što se nije vratio sa svoje osme ratne patrole sredinom listopada 1943. godine, u blizini Dodekaneza. Njemačke snage su tvrdile da je njihova naoružana trgovačka lađa potopila podmornicu, dok su zapadni saveznici gubitak pripisali neprijateljskim minama kod otoka Leros, piše Baird Maritime.

Podmornica je pronađena u tri dijela na dubini od oko 250 metara. Thoktaridis je izjavio da bi to moglo ukazivati na to da je uzrok potonuća bila eksplozija mine.

Prva ekspedicija za pronalaženje Troopera pokrenuta je 2000. godine, a ovo nedavno otkriće uslijedilo je nakon 14 neuspješnih pokušaja.

Luka Baltimore ponovno u igri: Izvoz ugljena u punom zamahu

0
Foto: Screenshot Youtube

Baltimore se brzo oporavio kao ključna luka za izvoz ugljena nakon potpunog zastoja uzrokovanog urušavanjem mosta.

Izvoz ugljena iz luke Baltimore doživio je snažan oporavak nakon obustave isporuka uzrokovane urušavanjem mosta Francis Scott Key ranije ove godine. Kao druga najveća luka za izvoz ugljena u SAD-u, Baltimore je 2023. godine prevezao 28,1 milijun kratkih tona ugljena, što čini oko 28% ukupnog američkog izvoza, piše gCaptain.

Most Francis Scott Key urušio se 26. ožujka nakon što je brod Dali udario u njegovu konstrukciju, blokirajući glavni plovni kanal Baltimorea. To je dovelo do naglog pada izvoza u travnju, na samo 63.658 tona, u usporedbi s 2,3 milijuna tona u travnju 2023. godine. Unatoč zatvaranju, jedan terminal je nastavio ograničene isporuke koristeći teglenice za prijenos tereta do brodova usidrenih u zaljevu Chesapeake.

Foto:gCaptain

Nakon djelomičnog otvaranja kanala 21. svibnja, podaci američkog Zavoda za statistiku pokazuju snažan oporavak. Kanal je u potpunosti vraćen u prvobitne dimenzije do 10. lipnja, što je omogućilo povećanje izvoza. U lipnju je zabilježen rekord s 2,9 milijuna tona ugljena, dok su terminali ubrzano otpremali zaostale pošiljke.

Iako je izvoz u srpnju pao na 2 milijuna tona, još uvijek je premašio petogodišnji prosjek. Očekuje se da će izvoz ugljena ostati snažan do kraja 2024. godine, s mogućnošću da premaši količine zabilježene 2021. i 2022. godine.

Opasni sudari: Utjecaj brodskog prometa na populaciju kitova

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Svakodnevni pomorski promet ugrožava opstanak kitova i sigurnost posada, s tisućama sudara godišnje.

Svjetska zaklada za održivost (WSF) predstavila je rezultate istraživanja o sudarima brodova i kitova, koje je provela biologinja Federica Azzali uz podršku talijanske agencije ISLA. Studija otkriva da se svake godine dogodi između tisuća i desetaka tisuća sudara između brodova i kitova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo kitovima, nego i sigurnosti brodova i posade. Kako pomorski promet raste, problem postaje sve izraženiji, piše Safety4Sea.

Najugroženije vrste uključuju patuljaste kitove, ulješure, plave i sjeverne glatke kitove, koji su već na rubu izumiranja. Sudari s brodovima dodatno otežavaju njihov oporavak. Studija identificira važna morska područja za sisavce (IMMA) koja se često preklapaju s glavnim brodskim rutama, povećavajući rizik od sudara.

Jedan od ključnih alata je karta koja prikazuje preklapanje prometnih ruta i IMMA područja u Sredozemnom moru. Time se omogućuje precizno planiranje mjera za zaštitu kitova.

Foto: WSF/Safety4Sea

WSF naglašava važnost podizanja svijesti o ovom problemu, jer velik dio javnosti nije upoznat s opasnostima sudara kitova i brodova.

Maersk otvara novu rutu prema Ukrajini unatoč napetostima u Crnom moru

0
Foto: Maersk/Splash247


Maersk uvodi novu rutu koja skraćuje vrijeme prijevoza između Ukrajine i Egipta unatoč nestabilnosti u Crnom moru.

Maersk je pokrenuo novu tjednu “feeder” liniju koja povezuje ukrajinsku luku Černomorsk i Port Said u Egiptu, ističući svoju posvećenost globalnim trgovinskim tokovima, bez obzira na trenutnu sigurnosnu situaciju u Crnom moru. Na ovoj ruti bit će angažiran brod A. Obelix s kapacitetom od 1.702 TEU, a dolazak u Černomorsk planiran je za sljedeći utorak, piše Splash247.com.

U obavijesti klijentima, Maersk je naveo da nova usluga skraćuje vrijeme prijevoza do i iz Černomorska u usporedbi s dosadašnjom linijom između Černomorska i rumunjske luke Constanța, kojom su mnogi brodari koristili posljednjih mjeseci.

Ukrajina se postupno vraća u globalne kontejnerske trgovinske rute ove godine. Nakon više od 800 dana otkako je Rusija započela svoju invaziju na susjednu zemlju, globalni prijevoznici predvođeni Hapag-Lloydom i Mediterranean Shipping Co (MSC) vratili su se u Ukrajinu krajem svibnja, iako su ukrajinske luke još uvijek pod napadom.

Prema nedavnim izvještajima , četiri međunarodna trgovačka broda, uključujući kontejnerski brod, bili su meta ruskih vojnih snaga u Crnom moru tijekom proteklih pet tjedana, što su prvi potvrđeni napadi na komercijalne brodove od studenog prošle godine.

Opasna plovidba: Kineski brodovi krše arktička pravila kako bi stigli do ruskog LNG terminala

0
Foto: ATOMFLOT/gCaptain

Unatoč zabrani i opasnim uvjetima, kineski brodovi se probijaju kroz arktički led kako bi osigurali dostavu sankcioniranog tereta.

Dva kineska tegljača, Ocean 28 i Nan Feng Zhi Xing, pokušavaju dostaviti opremu za elektranu namijenjenu ruskom LNG projektu u Arktiku prije početka zime, probijajući se kroz sve gušći led na Sjevernom morskom putu. Nedavna oluja u Beringovom moru odgodila je njihovu plovidbu za nekoliko dana, omogućujući da se u Čukotskom moru stvori više leda, piše gCaptain.

Oba broda trenutno plove kroz razlomljeni, jednogodišnji led debljine između 10 i 30 cm. Od njih, samo Nan Feng Zhi Xing ima ledenu klasifikaciju, dok Ocean 28 nije opremljen za plovidbu u ovakvim uvjetima. Zbog pogoršanih uvjeta, ruske vlasti zatvorile su istočne dijelove rute za brodove bez ledene klase, a nuklearni ledolomac Sibir, koji je do tada pratio ove brodove, napustio je područje i krenuo prema zapadu, ostavljajući ih bez pratnje.

Ocean 28 postaje najnoviji primjer rastućeg broja plovila koja krše pravila sigurnosti navigacije na ovoj ruti, uz prešutno odobrenje ruskih vlasti. Ove godine, niz LNG i naftnih tankera prošao je kroz ledene vode bez potrebnih dozvola, čime se jasno pokazuje da održavanje toka naftnih i plinskih proizvoda prema Kini sada ima prednost pred sigurnosnim prioritetima u arktičkoj plovidbi.

Foto: Nuklearni ledolomac Sibir u Čukotskom moru (Izvor: Atomflot/gCaptain)

Kineski brodovi još imaju oko dva tjedna plovidbe prema LNG 2 projektu na poluotoku Gydan. Još teži uvjeti očekuju ih u Vilkitsky prolazu, koji se nalazi oko 1.500 nautičkih milja zapadno. Ovdje se led počinje gomilati u uskom prolazu, a vjetar bi mogao gurnuti deblji, višegodišnji led u plovni put. Treći brod, Hunter Star, koji također prevozi module za elektranu, još je u Pacifiku, oko tjedan dana iza njih, suočavajući se s još težim uvjetima kada stigne u prolaz početkom studenoga.

Iako trenutno Sibir plovi prema zapadu brzinom od 17 čvorova, kineski tegljač Hermes s ledenom klasifikacijom pridružio se Ocean 28, što je moguće kao mjera opreza u slučaju problema.

Bez potrebne ledene klase, Ocean 28 će se moći nositi s tanjim ledom, ali noćno izbjegavanje većih santi bit će ozbiljan izazov zbog brzog dolaska polarne noći.

Bahri modernizira flotu uz financiranje od 756 milijuna USD za nove VLCC tankere

0
Foto: Capital Ship Management/Splash247.com

Ovaj strateški potez osigurava dugoročnu konkurentnost kompanije na globalnom tržištu prijevoza sirove nafte.

Bahri, vodeća saudijska brodarska kompanija, zaključila je financijski ugovor vrijedan 756 milijuna USD s Alinma Bankom za djelomično financiranje kupovine devet novih VLCC tankera od Capital Maritime & Trading, tvrtke pod upravom Evangelosa Marinakisa, piše Splash247.com.

Ukupna vrijednost transakcije iznosi oko 1 milijardu USD, a isporuka brodova očekuje se do kraja prvog kvartala 2025. godine. Bahri kontinuirano obnavlja svoju VLCC flotu od kraja prošle godine, nabavljajući nekoliko modernih brodova sa sekundarnog tržišta, uključujući četiri VLCC-a kupljena od Korea Line Corporation u svibnju.

Kupnja najavljena krajem kolovoza trebala bi modernizirati Bahrijevu flotu za prijevoz sirove nafte, koja trenutno uključuje oko 40 VLCC-a, i omogućiti postupnu zamjenu starijih brodova. Većina ovih devet brodova izgrađena je u Južnoj Koreji, s prosječnom starosti od 5,9 godina i kapacitetom od oko 311.500 dwt.

Za oslobađanje kapetana Bekavca – Nepravda mora stati!

0
Foto: Screenshot HRT

Pomoć kapetanu Bekavcu znači povratak pravdi i njegovoj obitelji – svaki doprinos je korak bliže slobodi!

Svoj doprinos možete pružiti klikom na sljedeću poveznicu – https://gogetfunding.com/kapetanbekavac

LNG Dominira Novogradnjom: Metanol u Silaznoj Putanji 2024

0
Foto: CMA CGM/Splash247.com

Tijekom 2024. LNG je ponovno postao dominantan izbor među brodovlasnicima za nove narudžbe kontejnerskih brodova, nadmašivši metanol. Podaci Alphaliner-a pokazuju da LNG pogon čini 55% svih novih narudžbi, dok je metanol pao na 21%, što je znatan pad u usporedbi s prošlogodišnjih 51%, piše Splash247.com.

Razlozi za ovaj pomak leže u neizvjesnosti oko buduće proizvodnje zelenog metanola, koja se suočava s visokim troškovima i ograničenim kapacitetima. LNG, s druge strane, nudi pouzdano rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova u kraćem roku, pa je stoga ponovno postao glavna opcija za brodovlasnike.

Jedan od najistaknutijih događaja ove godine je narudžba danske kompanije Maersk za šest LNG dvogorivnih brodova iz kineskog brodogradilišta New Times Shipbuilding. Maersk, koji je ranije bio suzdržan prema LNG tehnologiji, sada se pridružio sve većem broju kompanija koje biraju LNG kao tranzicijsko gorivo.

Foto: Alphaliner/Splash247

Unatoč rastućem prihvaćanju LNG-a, mnogi stručnjaci i organizacije nastavljaju kritizirati njegovu ulogu u smanjenju emisija. Istraživanja pokazuju da LNG može uzrokovati 33% više emisija stakleničkih plinova u odnosu na ugljen, što dodatno potiče debatu o njegovoj dugoročnoj održivosti.

Ipak, LNG brodovi postaju sve prisutniji, a očekuje se da će broj LNG brodova u funkciji dosegnuti preko 1.150 do 2028. godine. U isto vrijeme, industrija pomno prati razvoj novih goriva poput ukapljenog biometana i e-metana, dok se planira eliminirati emisije metana u narednom desetljeću, čime bi LNG postao još održivije rješenje za pomorsku industriju.