Euronav NV je najavio da će promjena imena Euronav NV u CMB.TECH NV, koju su odobrili dioničari na Izvanrednoj glavnoj skupštini Euronav NV 2. srpnja 2024., stupiti na snagu 1. listopada 2024.
Kompanija mijenja svoje korporativno ime kako bi odrazila novu strategiju usmjerenu na diversifikaciju flote i dekarbonizaciju. CMB.TECH je raznolika i održiva pomorska grupa koja predvodi put prema održivosti. Grupa posjeduje i upravlja s više od 160 brodova: tankeri za sirovu naftu, brodovi za prijevoz rasutih tereta, kontejnerski brodovi, kemikalci, brodovi za offshore vjetroelektrane, tegljači i trajekti.
Brend Euronav ostat će naziv za aktivnosti vezane uz tankere za sirovu naftu i offshore operacije.
CMB.TECH ostaje kotiran na Euronext Brussels i NYSE pod burzovnim simbolom CMBT, piše The Maritime Executive.
Troškovi osiguranja brodova koji prolaze kroz Crveno more više su se nego udvostručili od početka rujna, a neki osiguravatelji privremeno obustavljaju pokriće zbog povećanog rizika od napada jemenskih Hutista na komercijalne brodove.
Hutisti, koje podržava Iran, prvi su put lansirali zračne napade dronovima i raketama na ovaj plovni put u studenom prošle godine. Tvrde da djeluju u znak solidarnosti s Palestincima u izraelskom ratu protiv Gaze. U više od 70 napada, Hutisti su potopili dva broda zaplijenili jedan i ubili tri pomorca.
Izvori iz osiguravateljske industrije izjavili su da su dodatne premije za ratne rizike, koje se plaćaju za plovidbu kroz Crveno more, narasle do 2% vrijednosti broda, u odnosu na 0,7% s početka rujna, nakon napada na grčki tanker Sounion.
Hutisti su najavili da će napadati brodove povezane s Ujedinjenim Kraljevstvom, SAD-om ili one koji su pristajali u izraelskim lukama, iako su i drugi brodovi bili pogođeni, piše gCaptain.
“Mnogi manji osiguravatelji više nisu spremni osigurati pokriće za ratne rizike u Crvenom moru,” rekao je David Smith iz brokerske kuće McGill and Partners.
“Brodovi koji su vjerojatne mete sada teško pronalaze osiguranje,” rekao je jedan izvor iz osiguravateljskog sektora.
Norwegian Cruise Line predstavio je novi brod iz Prima Plus klase, Norwegian Luna, koji donosi inovativne značajke i luksuzne destinacije, najavljujući uzbudljivu sezonu krstarenja koja će započeti 2026. godine.
Novi brod isplovljavat će iz Miamija od 4. travnja 2026. do studenog 2026. Norwegian Luna započet će svoju inauguralnu karipsku sezonu s dvije zapadne itinerarije prema otoku Roatan, Honduras; Costa Maya i Cozumel, Meksiko; te Harvest Caye, Belize.
Zatim će brod ploviti na sedmodnevna krstarenja s posjetima prekrasnim istočnim karipskim destinacijama kao što su Puerto Plata, Dominikanska Republika; Tortola, Britanski Djevičanski otoci; St. Thomas, Američki Djevičanski otoci; i Great Stirrup Cay, privatni otok NCL-a na Bahamima, koji će do kraja 2025. godine dobiti potpuno novi mol.
Foto: Cruise Industry News
Duljine 322 metra, s bruto tonažom od 156.300 i kapacitetom za 3.550 gostiju pri dvostrukom smještaju, Norwegian Luna će se isticati povećanjem od 10 posto u odnosu na Prima klasu brodova. Izgradnja broda povjerena je Fincantieriju, piše Cruise Industry News.
Golar LNG sklopio je ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara s kineskim CIMC Rafflesom za izgradnju novog plutajućeg postrojenja za ukapljeni prirodni plin (FLNG), s isporukom planiranom za kraj 2027. godine.
Golar LNG odabrao je kinesko brodogradilište CIMC Raffles za pretvorbu LNG tankera u novo plutajuće postrojenje za ukapljeni prirodni plin (FLNG) s godišnjim kapacitetom od 3,5 milijuna tona.
U sklopu ugovora, tvrtka Black and Veatch zadužena je za detaljni inženjering i dizajn procesa, nabavku opreme za gornje dijelove postrojenja te pružanje podrške pri puštanju u pogon, kao i kod Golarovih postojećih FLNG postrojenja Hilli i Gimi, piše Baird Maritime.
Novi dizajn, koji se temelji na pretvorbi postojećeg LNG tankera u FLNG, donosi modularizaciju izgradnje te poboljšanja u učinkovitosti i operativnosti, uzimajući u obzir iskustva iz prethodnih projekata.
Projekt će koristiti LNG tanker Fuji LNG s kapacitetom skladištenja od 148.500 kubičnih metara, dok je ukupna vrijednost ugovora procijenjena na 1,6 milijardi dolara.
Isporuka novog FLNG postrojenja očekuje se u četvrtom tromjesečju 2027. godine.
Ovaj projekt vodi japansku brodogradnju prema zelenijoj budućnosti i jača globalne napore za zaštitu okoliša.
Japanska brodarska grupa Nippon Yusen Kabushiki Kaisha (NYK) i domaći partner Oono Development potpisali su memorandum o razumijevanju (MoU) kako bi zajednički istražili komercijalizaciju odgovornog recikliranja brodova u Japanu.
Sporazum, potpisan u srijedu u sjedištu NYK-a u Tokiju, ima za cilj uspostaviti ekološki odgovornu metodu za rastavljanje brodova i velikih offshore struktura, reciklirajući ih u čelični otpad i druge materijale.
Projekt će koristiti suhi dok tvrtke Oono Development u gradu Chita, prefektura Aichi. Suhi dok, dug 810 metara i širok 92 metra, jedan je od najvećih u Japanu i sposoban je istovremeno rastaviti dva velika oceanska broda, piše gCaptain.
“Naša jedinstvena metoda uključuje najsuvremenije kopneno rastavljanje i obradu otpada, s jakim naglaskom na zaštitu okoliša i sigurnost na radu,” izjavio je glasnogovornik Oono Developmenta.
Partnerstvo dolazi u ključnom trenutku, budući da je globalna pomorska industrija pod sve većim pritiskom da usvoji održivije prakse u vezi s recikliranjem brodova.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) usvojila je Hongkonšku konvenciju za sigurno i ekološki prihvatljivo recikliranje brodova, koja stupa na snagu u lipnju 2025. godine, naglašavajući rastući značaj odgovornog rastavljanja brodova.
Također, Uredba EU-a o recikliranju brodova, uvedena 2013. godine, zahtijeva da brodovi koji plove pod zastavama EU-a na kraju svog vijeka budu reciklirani u odobrenim objektima. Temeljem IMO-ove Hongkonške konvencije, uredba osigurava ekološki sigurne i zdrave prakse, dok zabranjuje metodu “namjernog nasukavanja” brodova. Europska lista uključuje 45 odobrenih objekata diljem Europe, Turske i SAD-a, mnogi od kojih mogu obraditi velike brodove.
Niz zanemarenih sigurnosnih problema doveo je do tragedije koja je zaustavila lučke operacije i odnijela šest života.
Američko Ministarstvo pravosuđa jučer je podnijelo tužbu vrijednu 103 milijuna dolara protiv vlasnika i upravitelja kontejnerskog broda Dali, optužujući ih za nemar i neispravne uvjete na brodu, što je dovelo do dramatične nesreće u ožujku u Baltimoreu, koja je zaustavila rad luke na nekoliko mjeseci.
Optužnica, duga 53 stranice, podnesena Okružnom sudu SAD-a za okrug Maryland protiv kompanija Grace Ocean i Synergy Marine, u detalje opisuje događaje koji su prethodili nesreći 26. ožujka, kada se most Francis Scott Key srušio, pri čemu je smrtno stradalo šest osoba. Navodi se kako je brod izgubio napajanje, povratio ga, a zatim ponovno izgubio prije nego što je udario u most.
“Vlasnik i operator broda Dali bili su dobro svjesni problema s vibracijama koji su mogli uzrokovati prekid napajanja. No umjesto da poduzmu potrebne mjere opreza, učinili su suprotno“, rekao je glavni zamjenik pomoćnika državnog odvjetnika Benjamin Mizer. “Zbog nemara, lošeg upravljanja i, u nekim slučajevima, želje za smanjenjem troškova, konfigurirali su električne i mehaničke sustave broda na način koji je spriječio njihovu brzu obnovu pogona i upravljanja nakon prekida napajanja. Kao rezultat toga, kada je Dali izgubio napajanje, niz neuspjeha doveo je do katastrofe.”
Umjesto da riješe osnovni problem vibracija ili zamijene napuknuti dio, optuženi su za varenje pukotina i nastavak poslovanja kao da ništa nije bilo.
Optužnica također opisuje kako je Dali imao amortizacijski štap zaglavljen između transformatora broj 1 i čelične grede u prostoriji s transformatorima (prikazano na slici).
Izvor: Splash247
“Bio je improviziran, u doslovnom smislu, iz rezervne opreme i obojen bijelo na jednom kraju,” navodi optužnica.
“Ovo je bila potpuno sprječiva katastrofa, rezultat niza iznimno predvidljivih pogrešaka koje su napravili vlasnik i operator broda Dali,” rekao je glavni zamjenik pomoćnika državnog odvjetnika Brian Boynton, šef civilne divizije Ministarstva pravosuđa. “Tužbom se nastoje nadoknaditi troškovi koje su Sjedinjene Države imale u odgovoru na ovu katastrofu, uključujući uklanjanje dijelova mosta iz kanala i dijelova koji su se zapleli s brodom, kao i sprječavanje znatne opasnosti od onečišćenja naftom.”
Izvor: Splash247
U izjavi, Darrell Wilson, glasnogovornik kompanija Grace Ocean i Synergy Marine, rekao je da je “jučerašnja tužba bila očekivana“, ali da “vlasnik i upravitelj trenutno neće komentirati osnovanost bilo kakvih zahtjeva.”
Tužba Ministarstva dio je pravnog postupka koji su vlasnik i operator broda Dali pokrenuli ubrzo nakon tragedije, u kojem traže oslobađanje od odgovornosti ili ograničenje svoje odgovornosti na približno 44 milijuna dolara.
Tužba u ime SAD-a ne uključuje nikakvu štetu za rekonstrukciju mosta Francis Scott Key. Država Maryland je izgradila, posjedovala, održavala i upravljala mostom, a odvjetnici u ime države mogu podnijeti vlastiti zahtjev za nadoknadu te štete.
Očekuje se da će pravni slučajevi u vezi s ovom pomorskom nesrećom trajati godinama i koštati stotine milijuna dolara.
Prvi video zapisi olupine potonule podmornice Titan, objavljeni od strane američke Obalne straže, prikazuju krhotine koje leže na dubini od gotovo 4000m u Sjevernom Atlantiku. Titan je implodirao u lipnju 2023. za vrijeme ekspedicije do olupine Titanica, pri čemu je smrtno stradalo svih pet članova posade.
Podsjetimo, podmornica Titan bila je namijenjena istraživačkim misijama, uključujući putovanja do olupine Titanica. Na kobnom putovanju, podmornica je izgubila kontakt s površinskim brodom samo nekoliko sati nakon početka misije. Četiri dana kasnije, 22. lipnja 2023., pronađeni su prvi dijelovi podmornice, uključujući stražnji repni konus i ostale ostatke.
Istraga je pokazala da je došlo do nagle implozije, što je uzrokovalo trenutnu smrt svih putnika. Među njima su bili poznati istraživač Paul-Henri Nargeolet, britanski milijarder Hamish Harding, pakistanski poduzetnik Shahzada Dawood sa sinom Sulemanom, te Stockton Rush, suosnivač OceanGatea.
Objavljeni snimci prikazuju dijelove podmornice razbacane po morskom dnu. Istraga koju vodi američka Obalna straža fokusirana je na utvrđivanje točnih uzroka nesreće. Prema dosadašnjim nalazima, implozija je vjerojatno posljedica strukturnih oštećenja podmornice, što je otvorilo pitanja o sigurnosnim protokolima i dizajnu OceanGateovih plovila.
Foto: Požar na brodu Mearsk Frankfurt; Izvor: Indian Coast Guard/gCaptain
Cargo Integrity Group (CIG), organizacija posvećena poboljšanju sigurnosti u globalnom opskrbnom lancu, upozorava na kritičan nedostatak u protokolima sigurnosti pomorskog prometa.
Prema CIG-u, manje od 5% od 167 nacionalnih administracija redovito podnosi rezultate inspekcija kontejnera Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), unatoč sporazumu starom dva desetljeća koji to nalaže.
Ovaj nedostatak izvještavanja narušava globalne napore za poboljšanje sigurnosti i održivosti pomorskih pošiljki. CIG upozorava da nedovoljno podataka onemogućuje IMO-u i industriji donošenje pouzdanih zaključaka o sigurnosnim standardima.
“Učestalo i dosljedno izvještavanje o nalazima inspekcija ključno je za usmjeravanje komunikacijskih i obrazovnih programa koji su namijenjeni povećanju svijesti o zahtjevima i preporučenim sigurnosnim praksama za transport robe u kontejnerima,” izjavili su iz CIG-a.
Cargo Integrity Group identificira ‘rizične terete’ kako bi poboljšala sigurnost globalnog opskrbnog lanca
Zabrinutost grupe pojačana je nedavnim požarima i eksplozijama na kontejnerskim brodovima, koji su potencijalno povezani s loše pakiranim ili pogrešno deklariranim teretom. Dodatno povećava hitnost situacije i izvještaj CIG-a da IMO razmatra prekid prikupljanja i objavljivanja tih izvještaja u lako dostupnom obliku.
Kao odgovor, CIG poziva na akciju na dva fronta:
Nacionalne administracije da u potpunosti provedu dogovorene obveze o podnošenju nalaza inspekcija kontejnera IMO-u.
IMO da nastavi objavljivati prijavljene nalaze u obliku koji omogućuje bolje razumijevanje područja na kojima treba poboljšati usklađenost s obveznim propisima.
Kako se pomorska industrija suočava s ovim izazovima, CIG-ov poziv na akciju služi kao podsjetnik na ključnu ulogu podataka u održavanju sigurnosti na moru. Sljedećih nekoliko tjedana moglo bi biti presudno jer IMO donosi odluku o budućnosti ovog važnog izvještajnog procesa, piše gCaptain.
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), sindikalna organizacija koja okuplja gotovo 20 milijuna radnika u transportu i logistici diljem svijeta, oštro je osudila prvostupanjsku odluku turskog suda kojom su splitski kapetan Marko Bekavac i prvi časnik Ali Abokhari iz Finske osuđeni na po 30 godina zatvora. Naime, na brodu “Phoenician M”, na kojem su plovili, u turskoj luci Eregli pronađeno je 137 kilograma kokaina prije gotovo godinu dana.
ITF je ove presude nazvao skandaloznima, ističući kako su Bekavac i Abokhari osuđeni bez dokaza, dok je ostatak posade, njih osmorica, pušten na slobodu nakon gotovo godinu dana provedenih u pritvoru, piše Novi List.
“Osuđujemo ovu nepravdu prema našim članovima. Kapetan Bekavac i prvi časnik Abokhari proveli su godinu dana u zatvoru, a sada su nepravomoćno osuđeni na 30 godina zatvora bez dokaza o krivnji. Ovo je nečuvena presuda,” izjavio je ITF, dodajući kako turski sud nije pružio valjano obrazloženje.
Optužbe protiv njih temeljene su isključivo na konceptu zapovjedne odgovornosti. Prema turskom zakonu, sud ima rok od mjesec dana da objasni svoju odluku. Brod, koji plovi pod panamskom zastavom, prevozio je ugljen iz Kolumbije u Tursku, gdje je turska policija pronašla kokain. Zanimljivo je da je već u Kolumbiji pronađena droga na istom brodu, no o tome nije provedena nikakva istraga.
David Heindel, predsjednik Odjela za pomorstvo ITF-a, osudio je sve veći trend kriminalizacije pomoraca. “Ovaj slučaj kapetana Bekavca i prvog časnika Abokharija nije izoliran. Sve češće vidimo kako se pomorce tretira kao kriminalce i zatvara ih bez pravednog suđenja,” kazao je Heindel.
“Pomorstvo je jedina profesija na svijetu gdje ste krivi dok ne dokažete nevinost. Nećemo stati dok naši članovi ne budu oslobođeni,” zaključio je Heindel, pozivajući međunarodnu pomorsku zajednicu da stane u obranu prava pomoraca i suprotstavi se ovoj presudi.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske također je osudio presudu kao “besramnu“, naglasivši kako ona odražava nerazumijevanje i nepoštovanje prema teškom i odgovornom radu pomoraca. “Lokalne vlasti očito koriste pomorce kao lake mete kako bi pokazale svoju odlučnost u borbi protiv trgovine narkoticima, unatoč nedostatku bilo kakvih konkretnih dokaza,” rekao je.
Cijena najma platformi mogla bi doseći gotovo rekordne razine ako potražnja od strane naftnih kompanija nastavi rasti u nadolazećim godinama.
Robert Eifler, izvršni direktor Noble Corp., izjavio je da planira relativno stabilan rast potražnje za plutajućim bušaćim platformama sljedeće godine, a zatim očekuje proširenje od 2026. godine, što bi moglo dodati oko 10 platformi postojećih 150 aktivnih diljem svijeta. Ako se to dogodi, “moguće je” da bi cijene mogle porasti do 600.000 dolara dnevno, rekao je Eifler.
“Vjerujemo da će dnevne cijene rasti,” izjavio je Eifler. “Trenutno potpisujemo ugovore na jedan do tri godine po cijeni od oko 500.000 dolara dnevno.”
Globalna potrošnja na dubokomorske projekte od strane naftnih kompanija predviđa se da će porasti na prosječno 79 milijardi dolara u 2026. i 2027. godini, prema podacima Noble-a, koji citira istraživanje iz Rystada. To bi bio porast od 20% u odnosu na prosječne godišnje iznose između 2023. i 2025. godine. Ovo predstavlja značajan preokret nakon teških godina za offshore bušače, kad je rast škriljevca učinio mnoge dubokomorske projekte zastarjelima, a dvostruki pad cijena nafte smanjio potražnju i prihod, piše gCaptain.
Danas, Eifler vidi offshore bušaće tržište obilježeno ravnotežom i disciplinom, gdje istraživači mogu dobiti platformu ako im zatreba. U prethodnim vremenima procvata, posebno između 2010. i 2014. godine kada su se istraživači utrkivali u ugovaranju platformi.
“Trebat će još nekoliko godina kontinuirano poboljšavanje tržišta da bi došlo do stvarne nestašice ponude u našem poslu,” rekao je Eifler. “Mislim da trenutno nismo na rubu toga.”
