Zbog neuspješnog ukrcaja vozila na trajekt u luci na otoku Andros, kapetan trajekta Saonisos suočen je s kaznenom prijavom, dok je brod privremeno izvan funkcije zbog pokrenute istrage.
Dok su se putnici ukrcavali na trajekt Saonisos u luci Gavrio na Androsu, jaki vjetrovi dodatno su zakomplicirali situaciju. Jedan vozač manjeg vozila pokušao je ući na trajekt, no rampa se podigla, a automobil je ostao zaglavljen između rampe i obale. “Moj auto je zapao, rekli su mi da krenem unatrag, ali jedan kotač je ostao u zraku,” izjavio je vozač automobila.
Dok se to događalo, posljednji putnici trčali su prema nestabilnoj rampi. Neposredno nakon toga, trajekt je krenuo i ostavio automobil na obali.
Kako prenosi The Maritime Executive, loši vremenski uvjeti ozbiljno su ugrozili sigurnost broda, zbog čega je kapetan odlučio napustiti luku. Putnici i posada uspjeli su gurnuti automobil s rampe te se brzo vratili na brod.
Zbog opasnosti koju je ovaj incident izazvao, tužitelj je zatražio uhićenje kapetana, koji je optužen za “opasno ometanje brodskog prometa” prema grčkom zakonu.
Operater Saos Ferries smijenio je kapetana i privremeno obustavio operacije trajekta Saonisos dok traje istraga.
Ελλάδα 2024 Ανδρός Λιμάνι Γαυρίου Το πλοίο SAONISOS της Saos Ferries εχει δέσει αλλα,λογω κακοκαιρίας,ένα αυτοκίνητο αδυνατεί να ανέβει Πολιτες προσπαθούν να το σπρώξουν Ο καπετάνιος φευγει και ο κόσμος αλαφιασμένος τρεχει να επιβιβαστεί Βίντεο που κόβει την ανάσα Ζουμε από τυχη pic.twitter.com/7UbKemImEC
Prošli tjedan, u laguni na rijeci Yangtze, izbio je požar na starom sovjetskom nosaču zrakoplova Minsk.
Ovaj brod, nekad ponos sovjetske mornarice, izgrađen je 1978. godine u Mikolajivu. Minsk je služio do 1990-ih kada je povučen iz upotrebe. Nakon toga, prodan je južnokorejskoj tvrtki, no umjesto da bude razrezan u staro željezo, završio je u Kini. Tamo je preuređen kao izložbeni brod i postao glavna atrakcija tematskog parka Minsk World u Shenzhenu.
Park je bio popularan sve do 2016. godine, kada je zbog pada prodaje ulaznica zatvoren. Minsk je zatim premješten u Nantong gdje su vlasnici planirali obnoviti turistički biznis, no brod je bio usidren u laguni i postepeno propadao više od šest godina.
Prošli tjedan, na brodu je izbio veliki požar koji je izazvao značajna oštećenja. Prolaznici su zabilježili gust dim i plamenove kako izlaze iz broda, a nadgrađe se srušilo u požaru. Unutarnja oštećenja od vatre i dima vjerojatno će spriječiti bilo kakve daljnje planove za ponovno otvaranje broda za javnost.
The Minsk Aircraft carrier was burned by urban explorers 明斯克号航母被城市探险者烧毁 1143 Минск pic.twitter.com/RN1gc0dRIi
U svojim zlatnim danima, Minsk je bio zanimljiv hibrid krstarice i nosača zrakoplova. Nosio je osam P-500 protubrodskih projektila i četiri 76mm topa, te je mogao primiti malu zračnu skupinu STOVL lovaca i protupodmorničkih helikoptera. Nažalost, požar je možda stavio konačnu točku na njegovu upotrebu, ostavljajući brod u stanju daljnjeg propadanja, piše The Maritime Executive.
Nepovoljni vremenski uvjeti doveli su do toga da je još jedan kontejneraš izgubio 99 kontejnera uz istočnu obalu Južne Afrike.
Južnoafrička pomorska sigurnosna uprava (SAMSA) izdala je hitno upozorenje za sve plovne objekte u blizini i zamolila građane da prijave svaki uočeni plutajući kontejner, piše Splash247.
Incident se dogodio na brodu CMA CGM Belem, kapaciteta 13,000 TEU, koji je nedavno isporučen s brodogradilišta Hudong-Zhonghua.
Ovo je drugi takav incident za francuskog brodara u manje od mjesec dana. Prošlog mjeseca, brod CMA CGM Benjamin Franklin, s kapacitetom od 18,000 TEU, izgubio je 44 kontejnera na istoj obali Južne Afrike. O ovoj temi smo već pisali, više pročitajte OVDJE.
SAMSA je nakon ovog incidenta poduzela dodatne mjere kako bi osigurala sigurnost plovidbe u tom području i radi na pronalasku i izvlačenju preostalih kontejnera iz mora.
Eksplozija u Halifaxu bila je do tada najsnažnija eksplozija zabilježena prije pojave nuklearnih bombi.
Dana 6. prosinca 1917. godine, u luci Halifax u kanadskoj provinciji Nova Škotska, dogodila se jedna od najrazornijih nesreća u povijesti pomorstva. Sudar francuskog teretnog broda SS Mont-Blanc, natovarenog ogromnim količinama eksplozivnih materijala, s norveškim brodom Imo rezultirao je katastrofalnom eksplozijom koja je zauvijek promijenila lice Halifaxa. Ova nesreća upisana je u povijest kao jedna od najrazornijih nenuklearnih eksplozija, s posljedicama koje su obilježile grad i njegove stanovnike za generacije.
SS Mont-Blanc, francuski teretni brod, prevozio je 2.925 tona smrtonosnog tereta – uključujući benzen, TNT i pikrinsku kiselinu – te je uplovio u Halifax kao dio konvoja pripremljenog za prijelaz Atlantika. Cilj je bio dostaviti ovaj opasni teret za ratne napore u Europi tijekom Prvog svjetskog rata. Dok se približavao luci, SS Mont-Blanc se susreo s norveškim teretnim brodom Imo, koji je napuštao luku na putu prema New Yorku.
Nesporazumi u komunikaciji i navigacijske pogreške doveli su do toga da su se dva broda našla na kolizijskom kursu. Usprkos očajničkim pokušajima posada da izbjegne sudar, Imo je udario u bok SS Mont-Blanca, izazvavši trenutačni požar na palubi prepunoj zapaljivih materijala. Kapetan Mont-Blanca, svjestan smrtonosnog tereta koji brod nosi, odmah je naredio posadi da napusti brod, znajući kakva opasnost prijeti Halifaksu.
Požar na SS Mont-Blancu ubrzo je izmakao kontroli. U minutama koje su uslijedile, nije bilo vremena za pravodobno upozorenje stanovnicima Halifaxa o nadolazećoj katastrofi. Samo 20 minuta nakon sudara, u 9:04 sati ujutro, SS Mont-Blanc je eksplodirao. Sila eksplozije bila je nezamisliva: ogromna vatrena kugla uništila je veliki dio grada, sravnila zgrade u radijusu od nekoliko kilometara i izazvala udarne valove koji su se osjetili na udaljenosti od stotina kilometara.
Eksplozija je odnijela najmanje 1.800 života, dok je više od 9.000 ljudi ozlijeđeno, a tisuće su ostale bez krova nad glavom. Materijalna šteta bila je neizmjerna; čitave četvrti su sravnjene sa zemljom, a Halifax je pretrpio devastaciju nevjerojatnih razmjera. Tsunami izazvan eksplozijom dodatno je pogoršao razaranja, odnoseći brodove na obalu i uništavajući sve pred sobom.
Foto: Wikimedia commons
Osim ljudskih gubitaka, ova eksplozija ostavila je duboke posljedice na industrijski i društveni život grada. Halifax se suočio s kolosalnim zadatkom obnove, uključujući ponovnu izgradnju industrijskih kapaciteta i stambenih naselja za tisuće ljudi. Međutim, ova tragedija izazvala je i neviđenu solidarnost, s valom humanitarne pomoći koja je stigla iz cijelog svijeta.
Eksplozija je postala prekretnica u povijesti pomorske sigurnosti. Nakon ove katastrofe, usvojeni su stroži propisi za transport opasnih materijala, uz obvezno prijavljivanje takvog tereta prilikom ulaska u luke. Svijest o nužnosti bolje komunikacije među brodovima, osobito u prometnim lukama poput Halifaxa, također je znatno povećana.
Pothvat koji su mnogi tada smatrali suludim i neizvedivim.
Kapetan Nikola Primorac, poznati dubrovački pomorac i istraživač, isplovio je 1870. godine iz Liverpoola u svojoj jedrilici “City of Ragusa” s ambicioznim ciljem – preploviti Atlantski ocean. Ovaj hrabri podvig nije bio samo rezultat pustolovnog duha, već i oklade u iznosu od 1.000 funti, sklopljene u kapetanskom klubu u Liverpoolu.
Primorac je s irskim kapetanom Johnom Charlesom Buckleyem kao partnerom u pothvatu započeo avanturu koja će ostati zapamćena u povijesti pomorstva. Njihova jedrilica, dugačka svega šest metara, sa širinom od niti dva metra i visinom od kobilice do ruba palube od 0,82 metra, činila se neprimjerenom za tako veliki izazov. No, unatoč svemu, nakon 92 dana na moru, uspjeli su stići do Bostona. Još impresivnije, povratak su obavili za samo 38 dana.
Britanske i američke novine naširoko su pisale o ovom izvanrednom pothvatu, dok je u Hrvatskoj ovaj događaj gotovo prošao nezapaženo.
Vrijedi napomenuti da je kapetan Primorac želio ploviti pod zastavom svetog Vlaha, no to mu, nažalost, nije bilo dopušteno. Jedrilica “City of Ragusa,” koja je izdržala toliko oluja i izazova, nažalost, nije sačuvana do danas, no njezino ime ostaje zapisano u anale svjetskog pomorstva, piše Povijest.hr.
Zahvaljujući sačuvanim povijesnim zapisima i arheološkim otkrićima, stručnjaci su uspjeli vjerno rekonstruirati drevne liburne — ratne brodove poznate po svojoj izuzetnoj učinkovitosti i laganoj konstrukciji. Ovi brodovi, dugi do dvadeset pet metara, isticali su se iznimnom okretnošću, što ih je činilo idealnim za pomorske bitke. Bili su opremljeni s dvanaest pari vesala, jednim velikim jarbolom u sredini broda i manjim ukošenim jarbolom na pramcu, s križnim jedrima na oba.
Tokom prvog i drugog stoljeća prije Krista, liburne su dominirale morima, s posadama koje su brojale između trideset i četrdeset snažnih mornara. Kada su Rimljani ratovali s Ilirima, zapovjednik rimske flote, Marko Agripa, prepoznao je superiornost liburnskih brodova i vještina. Uočivši njihovu nadmoć u okretljivosti i borbenoj sposobnosti, Agripa je na temelju liburnske konstrukcije stvorio novi tip rimskog broda, poznat kao liburna, nazvan po ilirskom plemenu Liburnima.
Sve rimske liburne imale su vitak trup s unazad zakrivljenim pramcem i kljunom ispod vodne linije, no razlikovale su se po veličini. Opremljene kulama sa strijelcima i katapultima za bacanje kamenja i zapaljivih bombi, ove brodske tvrđave bile su gotovo nepobjedive na moru. Agripina pobjeda 31. godine prije Krista, u bitci kod Akcija, kada je s 260 liburna nadjačao flotu Kleopatre i Marka Antonija, svjedoči o njihovoj moći.
Liburne su omogućile Rimljanima da narednih pet stoljeća dominiraju Sredozemljem kao jedina pomorska sila. Ipak, zbog nedostatka iskusnih mornara, Rimljani su često zapošljavali strane plaćenike, prvenstveno Ilire, za upravljanje ovim moćnim brodovima, piše Povijest.hr.
Na dubini od oko četrdeset metara, nedaleko od Rovinja, nalazi se olupina jednog od najmodernijih parobroda svog doba – “Barona Gautscha”. Ovaj nekadašnji ponos austrougarske mornarice sada miruje na morskom dnu, privlačeći mnoge ronioce koji žele istražiti njegovo podvodno groblje, piše Novi List.
Tragedija na početku Prvog svjetskog rata
Prvi svjetski rat započeo je krajem srpnja 1914. godine, donoseći nesigurnost i kaos. Samo dva tjedna kasnije, dogodila se strašna nesreća u Jadranskom moru. Dana 13. kolovoza 1914., putnički brod “Baron Gautsch” naletio je na minu koju je postavila austrougarska ratna mornarica, osmišljenu da zaštiti glavnu ratnu luku u Puli. Brod je ubrzo potonuo, povukavši sa sobom mnoge putnike i članove posade.
Procjene o broju žrtava variraju, no vjeruje se da je između 130 i 240 osoba izgubilo život, među kojima su bile žene i djeca. Točan broj stradalih nikad nije utvrđen zbog panike i kaosa koji su vladali.
Uzroci potonuća
Do tragedije je došlo kada je “Baron Gautsch“, skrenuo s predviđene rute i ušao u minsko polje. Ostali brodovi, svjesni opasnosti, pokušali su upozoriti posadu “Barona Gautscha“, no njihova upozorenja nisu bila primijećena. Brod je potonuo u nekoliko minuta, dok su austrougarski ratni brodovi uspjeli spasiti 159 ljudi.
Foto: Danijel Frka/Novi List
Olupina kao atrakcija
Danas je “Baron Gautsch” jedno od najpoznatijih ronilačkih odredišta u Jadranu. Olupina počiva na pješčanom dnu, iako su mnogi dijelovi broda oštećeni ili nestali. Mjesto je zaštićeno, a ronioci mogu istraživati ostatke broda samo uz organiziranu pratnju.
Ova olupina pruža jedinstven uvid u povijest Jadranskog mora, ali i podsjeća na opasnosti ratova koji su oblikovali sudbine mnogih. “Baron Gautsch” i dalje “plovi“, ali ovaj put u sjećanjima i pričama onih koji se usude zaroniti u njegovu tihu grobnicu.
Dokumentarac o brodu “Baron Gautsch” pogledajte ovdje.
Crna zastava s bijelom lubanjom i prekriženim kostima, poznata kao Jolly Roger (ili “veseli Roger”), postala je neizostavan simbol u modernom poimanju pirata. Povijesno gledano, mnogi su gusari doista koristili ovu zastavu, često je prilagođavajući vlastitim motivima—zamijenili bi prekrižene kosti mačevima, dodali bi neki osobni element ili drugačije prikazali lubanju.
No, odakle zapravo potječe ta zastava? Iako se prvi put pojavila na Karibima u 17. stoljeću, tijekom zlatnog doba piratstva, tek oko 1700. godine postala je prepoznatljiv simbol gusara. Prije toga, većina je pirata koristila jednostavnu crnu zastavu koja je služila kao prijetnja: poručivala je protivnicima da se predaju ili neće biti pošteđeni. Kasnije su na zastavu dodali lubanju i kosti kao simbol smrti, a ponekad i pješčani sat kao upozorenje da vrijeme istječe. Ako bi neprijatelj ignorirao crnu zastavu, gusari bi podizali crvenu, signalizirajući da nema milosti i da slijedi krvava borba. S vremenom, Jolly Roger postao je toliko ozloglašen da je samo njegovo posjedovanje bilo dokaz kriminalnog djelovanja.
Zašto se zastava zove “veseli Roger”? Postoji nekoliko teorija. Prema jednoj, naziv dolazi od starog izraza za veselog i bezbrižnog čovjeka. Druga teorija sugerira da je riječ o iskrivljenom francuskom izrazu “jolie rouge” (ili “lijepa crvena”), koji se možda odnosi na spomenutu crvenu zastavu. Neki čak povezuju naziv s kraljem Rogerom II. od Sicilije, koji je navodno na svojem brodu vijorio ovu zastavu, piše Povijest.hr.
Sam spomen tog imena budi mješavinu uzbuđenja i straha, čak i kod najiskusnijih pomoraca. Smješten između Miamija, Bermuda i Portorika, ovaj dio oceana poznat je po pričama o brodovima i avionima koji su navodno nestali bez traga. Ali što je zapravo istina iza ove legendarne morske zagonetke? Je li Bermudski trokut doista groblje brodova i aviona, ili je to samo mjesto gdje mašta slobodno plovi, baš kao brod na otvorenom moru?
Legenda Bermudskog Trokuta
Priča o Bermudskom trokutu stara je koliko i more samo. Prostor od otprilike 1,5 milijuna kvadratnih kilometara već je desetljećima predmet različitih teorija, od onih znanstvenih do onih koji bi se mogli lako zamisliti kao scenariji holivudskih filmova. Sve je počelo sredinom 20. stoljeća kada su izvještaji o misterioznim nestancima brodova i aviona privukli pažnju javnosti. Od tada, Bermudski trokut postao je sinonim za misterij, ali i za senzacionalizam.
Čudne Priče iz Trokuta
Mnogi su čuli za let 19, grupu od pet američkih bombardera koji su nestali tijekom rutinske obuke 1945. godine. Spasilački avion poslan da ih pronađe također je nestao. Ni traga ni glasa. Ova priča samo je dolila ulje na vatru raznih teorija: od vanzemaljaca, vremenskih warpova, pa sve do Atlantide koja možda leži negdje ispod tih valova.
Pomorci su pričali o kompasima koji luduju, plovilima koja su se jednostavno “ugasila”, i oblacima koji su izgledali kao da vas mogu povući u drugu dimenziju. Nije čudo da je Bermudski trokut stekao reputaciju jednog od najstrašnijih dijelova oceana.
Što Kaže Znanost?
No, vrijeme je da se prizemljimo i pogledamo što znanost kaže. Znanstvenici su proučavali Bermudski trokut, i rezultati su, priznajemo, možda malo razočaravajući za ljubitelje dobre misterije. Statistički gledano, broj nestalih brodova i aviona u Bermudskom trokutu nije veći nego u bilo kojem drugom dijelu svjetskih oceana. Jednostavno rečeno, Bermudski trokut je vrlo prometna morska ruta gdje se, kao i na svakoj prometnoj cesti, nesreće jednostavno događaju.
Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir su vremenske prilike. Ova regija poznata je po naglim olujama, velikim valovima i snažnim strujama koje mogu prevariti i najiskusnije mornare. Neke teorije govore o mjehurićima metana iz morskog dna koji bi mogli destabilizirati brodove, no za to nema čvrstih dokaza.
Jedna od popularnijih znanstvenih teorija kaže da se u Bermudskom trokutu magnetski sjever i pravi sjever podudaraju, što može izazvati zbunjenost u navigaciji. No, to je daleko od nekakvog mističnog „čaranja” kompasa.
Zaključak
Bermudski trokut više je od same geografije; to je simbol svih onih neobjašnjivih događaja i tajni koje ocean skriva. No, iako su misterije ovog dijela oceana fascinantne, znanstvene činjenice nam govore da nema potrebe za paniku. U konačnici, Bermudski trokut ostaje mješavina stvarnosti i legende, pružajući pomorcima dobar razlog za dodatnu provjeru instrumenata i, možda, za pokoju šalicu kave više dok plove kroz ovo intrigantno područje.
Svijet krstarenja doživio je nevjerojatan napredak, s brodovima koji postaju ne samo veći već i nevjerojatno luksuzni i inovativni. U 2024. godini, najveći brodovi za krstarenje su prava inženjerska čuda, svaki s jedinstvenim karakteristikama i iskustvima.
Pogledajte listu 10 najvećih brodova za krstarenje na svijetu, predstavljenu od desetog prema prvom mjestu.
Carnival Mardi Gras – Carnival Cruise Line Bruto tonaža: 180,000 GT Duljina: 344 metra Kapacitet putnika: 6,500 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Na desetom mjestu je Carnival Mardi Gras, brod koji odaje počast naslijeđu prvog broda kompanije Carnival Cruise Line, također nazvanog Mardi Gras. Porinut 2021. godine, ovaj brod je značajan po tome što je prvi u Sjevernoj Americi koji je pogonjen ukapljenim prirodnim plinom (LNG), čišćim izvorom energije koji se usklađuje s kretanjem industrije prema održivosti. Carnival Mardi Gras je također prvi brod koji ima BOLT, roller coaster na moru, koji putnicima pruža uzbudljivo iskustvo s prekrasnim pogledom na ocean. Brod je podijeljen na šest tematskih zona, od kojih svaka nudi jedinstvenu mješavinu gastronomskih, zabavnih i rekreativnih aktivnosti.
Deveto mjesto zauzima MSC Virtuosa, sestrinski brod MSC Grandiose, porinut 2021. godine. Dizajniran s obiteljima na umu, MSC Virtuosa nudi razne aktivnosti za djecu i tinejdžere, kao i najnoviju zabavnu tehnologiju. Jedna od istaknutih značajki broda je unutarnja promenada prekrivena najdužom LED kupolom na moru, koja stvara impresivno iskustvo s neprestano mijenjajućim svjetlosnim efektima. MSC Virtuosa također uključuje MSC Yacht Club, ekskluzivno luksuzno područje unutar broda koje nudi personaliziranu uslugu i vrhunske sadržaje.
Na osmom mjestu nalazi se MSC Grandiosa, porinuta 2019. godine. Ovaj brod brzo je stekao popularnost zbog svoje kombinacije raskoši i zabave. Središnja promenada, prekrivena zadivljujućom LED kupolom, glavni je adut broda, pružajući putnicima živopisno društveno okruženje s raznim opcijama za objedovanje i kupovinu. MSC Grandiosa također nudi razne zabavne opcije, uključujući ekskluzivne Cirque du Soleil na moru predstave, osiguravajući da gosti imaju nezaboravno iskustvo od početka do kraja.
MSC World Europa – MSC Cruises Bruto tonaža: 205,700 GT Duljina: 333 metra Kapacitet putnika: 6,762 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
MSC World Europa ističe se kao sedmi najveći brod za krstarenje i vodeći brod MSC Cruises flote, porinut 2022. godine. To je najveći brod u MSC floti i označava značajan korak prema održivosti s LNG pogonskim sustavom, koji značajno smanjuje emisije. Inovativan Y-oblik dizajna krme broda otvara se prema 104 metra dugoj Europa Promenadi, koja nudi zadivljujući pogled na more. Na brodu putnici mogu uživati u raznim gurmanskim opcijama objedovanja, opustiti se u luksuznom spa centru ili uživati u brojnim zabavnim mjestima koja brod nudi.
Allure of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 225,282 GT Duljina: 362 metra Kapacitet putnika: 6,780 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Na šestom mjestu je Allure of the Seas, jedan od brodova Oasis klase tvrtke Royal Caribbean International, porinut 2010. godine. Allure of the Seas nudi jedinstvenu kombinaciju zabave i luksuza, s atrakcijama poput Broadway mjuzikla “Mamma Mia!” i plesne dvorane na dva kata. Otvoreni Central Park broda, okružen bujnim vrtovima i specijaliziranim restoranima, pruža mirnu oazu daleko od užurbanih aktivnosti na brodu. Sa svojom kombinacijom velikih zabavnih događanja i intimnih prostora, Allure of the Seas nudi nešto za svakoga.
Oasis of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 226,838 GT Duljina: 360 metara Kapacitet putnika: 6,780 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Oasis of the Seas zauzima peto mjesto i bio je pionir kada je porinut 2009. godine kao prvi brod koji je premašio 220,000 bruto tona. Ovaj brod je uveo koncept različitih “susjedstava” na moru, od kojih svako nudi drugačije iskustvo. Od živahnog Boardwalka sa punom karuselom do mirnog Central Parka, putnici imaju raznolike prostore za istraživanje. Oasis of the Seas prošao je značajnu obnovu 2019. godine, dodajući nove značajke poput Ultimate Abyss tobogana i obnovljenih opcija za objedovanje i zabavu.
Harmony of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 226,963 GT Duljina: 362 metra Kapacitet putnika: 6,687 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Harmony of the Seas, porinut 2016. godine, još je jedan član Royal Caribbeanove Oasis klase i zauzima četvrto mjesto na listi. Harmony of the Seas je dizajniran za uzbuđenje i opuštanje, nudeći atrakcije poput tobogana Perfect Storm i Ultimate Abyss, najvišeg tobogana na moru. Sedam različitih susjedstava na brodu zadovoljava različite interese, od bujnog Central Parka do živahnog Boardwalka. Harmony of the Seas također naglašava ekološki prihvatljivu tehnologiju, čineći ga jednim od energetski najučinkovitijih brodova na svijetu.
Symphony of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 228,081 GT Duljina: 362 metra Kapacitet putnika: 6,680 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Treće mjesto zauzima Symphony of the Seas, koji je bio najveći brod za krstarenje na svijetu kada je porinut 2018. godine. Symphony of the Seas dio je Oasis klase i dizajniran je za ljubitelje uzbuđenja, s atrakcijama poput Ultimate Abyss i FlowRider, simulatora surfanja. Brod također nudi impresivan raspon opcija za objedovanje, od ležernih restorana do gurmanskih, kao i zabavne sadržaje koji uključuju Broadway stilske predstave i živu glazbu. Njegov dizajn i sadržaji čine ga popularnim izborom za obitelji i ljubitelje avantura.
Wonder of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 236,857 GT Duljina: 362 metra Kapacitet putnika: 7,084 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Drugi najveći brod za krstarenje na svijetu je Wonder of the Seas, još jedno impresivno plovilo iz Royal Caribbean Internationala, porinut 2022. godine. Wonder of the Seas je dizajniran kao ultimativna destinacija za obiteljski odmor, nudeći širok raspon aktivnosti i sadržaja za sve uzraste. Brod ima osam različitih susjedstava, uključujući Boardwalk, koji donosi atmosferu obalnog zabavnog parka na brod, i Royal Promenade, živahno područje za kupovinu i objedovanje. S luksuznim smještajem, svjetskom gastronomijom i raznovrsnim zabavnim opcijama, Wonder of the Seas postavlja nove standarde za krstarenje.
Icon of the Seas – Royal Caribbean International Bruto tonaža: 250,800 GT Duljina: 365 metara Kapacitet putnika: 7,600 (maksimalno)
Foto: Marine traffic
Na vrhu liste je Icon of the Seas, najveći brod za krstarenje na svijetu od 2024. godine. Porinut od strane Royal Caribbean Internationala, ovaj brod pravo je čudo moderne inženjerije. Sa bruto tonažom od 250,800 GT, Icon of the Seas nije samo najveći brod, već i jedan od najinovativnijih. Ima 20 paluba prepunih najmodernijih sadržaja, uključujući AquaDome, unutarnji vodeni park, i Central Park, otvoreni vrtni prostor. Dizajn broda daje prioritet iskustvu putnika, nudeći sve od uzbudljivih atrakcija do mirnih utočišta, osiguravajući da svaki putnik ima nezaboravno putovanje. Veličina i luksuz Icon of the Seasa čine ga iznimnim u svijetu krstarenja, utjelovljujući budućnost putovanja na otvorenom moru.
