O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 186

Brod CMA CGM-a Izgubio 44 Kontejnera kod Južne Afrike

0
Foto: Marine Traffic

Brod BENJAMIN FRANKLIN, kojim upravlja globalna brodarska tvrtka CMA CGM, suočio se s neočekivano snažnim nepovoljnim vremenskim uvjetima tijekom svog zapadnog putovanja iz Azije prema Europi. Incident se dogodio kod obale Južne Afrike i rezultirao je gubitkom 44 kontejnera u moru te oštećenjem dodatnih 30 kontejnera na brodu, piše The Maritime Post.

Unatoč izazovnim uvjetima, posada broda izvijestila je da nema ozlijeđenih. Temeljita inspekcija potvrdila je da svi kontejneri izgubljeni u moru sadrže bezopasnu robu, bez opasnog tereta.

CMA CGM je odmah obavijestila relevantne vlasti i planira pristati u Cape Townu kako bi provela sveobuhvatnu procjenu situacije. Tvrtka je posvećena poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi osigurala siguran nastavak putovanja.

S obzirom na incident, CMA CGM će pojedinačno kontaktirati pogođene kupce kako bi im pružila detaljne informacije i ponudila pomoć u vezi s daljnjim koracima.

Saipem i BP Zajedno u Novom Offshore Projektu u Azerbajdžanu

0
Foto: Marine traffic

Talijanski offshore gigant, Saipem, zajedno sa svojim konzorcijskim partnerima, potpisao je okvirni sporazum s BP-om za offshore projekte u Azerbajdžanu, piše Splash247.

Ugovor uključuje Saipem Contracting Netherlands, BOS Shelf i BOS Shelf International, a obuhvaća radove u azerbajdžanskim vodama Kaspijskog mora koristeći “dive support” brod Khankendi, koje je u vlasništvu Shah Deniz konzorcija.

Saipem će upravljati brodom izgrađenim 2017. godine te će osigurati posadu za rad na poljima Shah Deniz i Azeri-Chirag-Gunashli. Odgovornosti konzorcija uključuju inženjering, nabavu, konstrukciju i instalaciju podmorske infrastrukture te usluge održavanja polja.

Ukupna vrijednost okvirnog sporazuma iznosi oko 300 milijuna dolara, od čega je Saipemov udio 250 milijuna dolara, izjavila je milanska tvrtka u petak.

Saipem posluje u regiji od kasnih 1990-ih, a već je bio zadužen za upravljanje istim brodom za radove na polju Shah Deniz. Novi sporazum s BP-om vrijedi tri godine, s mogućnošću produljenja za dodatne dvije godine.

MLC, 2006: Što Trebate Znati o Izmjenama koje Stupaju na Snagu u Prosincu 2024.

0
Foto: ITF

Nove važne izmjene MLC-a, 2006. stupit će na snagu 23. prosinca 2024.

Ove izmjene imaju za cilj daljnje poboljšanje radnih i životnih uvjeta na moru te rješavanje nekih od ključnih izazova s kojima su se suočili pomorci tijekom pandemije COVID-19, piše Ilo.org.

Sada je potvrđeno da će osam izmjena MLC-a iz 2006. godine, koje je usvojila ILO 2022. godine, stupiti na snagu 23. prosinca 2024.

Izmjene iz 2022. osiguravat će:

Zapošljavanje i posredovanje

  • Pomorci su informirani, prije ili tijekom zapošljavanja, o svojim pravima u okviru sustava financijske zaštite koji će uspostaviti privatne agencije za zapošljavanje i posredovanje kako bi nadoknadili pomorcima financijske gubitke.

Repatrijacija

  • Države članice olakšavaju brzu repatrijaciju napuštenih pomoraca i surađuju kako bi osigurale da pomorci angažirani kao zamjena za napuštene pomorce u njihovom teritoriju ili na brodu koji nosi njihovu zastavu imaju svoja prava i povlastice prema MLC-u, 2006.

Smještaj i rekreacijski sadržaji/Pristup kopnenim socijalnim sadržajima

  • Pomorcima se osigurava odgovarajuća društvena povezanost na brodu;
  • Brodovlasnici, koliko je to razumno izvedivo, osiguravaju pomorcima na svojim brodovima pristup internetu s naknadama, ako ih ima, koje su razumno niske. Lučke države čine isto za pomorce na brodovima u njihovim lukama i na povezanim sidrištima.

Hrana i catering

  • Pomorcima je dostupna visokokvalitetna pitka voda besplatno;
  • Obroci koji se pružaju su uravnoteženi;
  • Zalihe hrane i pitke vode se pregledavaju u odnosu na njihovu količinu, kvalitetu, nutritivnu vrijednost, kvalitetu i raznolikost.

Medicinska skrb na brodu i na kopnu

  • Pomorci se odmah iskrcavaju kada im je potrebna hitna medicinska skrb i imaju pristup medicinskim ustanovama na kopnu u slučajevima, između ostalog, bilo koje ozbiljne ozljede ili bolesti, bilo koje ozljede koja uključuje prijelome kostiju, teška krvarenja, slomljene ili upaljene zube ili teške opekline; jaka bol koja se ne može kontrolirati na brodu i rizik od samoubojstva.
  • Države članice olakšavaju repatrijaciju tijela ili pepela pomoraca koji su preminuli na brodu.

Zaštita zdravlja i sigurnosti te prevencija nesreća

  • Pomorci imaju odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, posebno prilagođenu sve većem broju žena pomoraca;
  • Sve smrti pomoraca bilježe se i godišnje prijavljuju ILO-u te se relevantni podaci objavljuju.

Financijska sigurnost

  • Dokumentarni dokaz financijske sigurnosti uključuje ime registriranog vlasnika ako se razlikuje od brodovlasnika.

Neizvjesna Sudbina Kapetana: Filipinska Obalna Straža Uključena u Potragu

0
Foto: Marine traffic

Filipinska obalna straža već nekoliko dana intenzivno traga za nestalim kapetanom kontejnerskog broda Cape Bonavista. Zbog neobičnih okolnosti njegova nestanka, ovaj incident izazvao je veliku zabrinutost među pomorskim zajednicama i nadležnim tijelima, piše The Maritime Executive.

Kontejnerski brod Cape Bonavista, registriran na Marshallovim otocima, plovio je kroz središnji dio Filipina kada je posada primijetila da kapetan nedostaje. Snimke CCTV-a pokazuju da je posljednji put viđen oko 22:46 sati po lokalnom vremenu 6. srpnja 2024. godine.

Cape Bonavista je kontejnerski brod izgrađen 2023. godine s kapacitetom od 1930 TEU i nosivošću od 24.754 dwt. Brodom upravlja Columbia Shipmanagement sa sjedištem na Cipru, dok je pod najmom CMA CGM-a, vozeći rute između Kine, Hong Konga i Filipina.

Obalna straža je 7. srpnja poslala svoje brod BRP Malapascua kako bi provela operaciju potrage i spašavanja u vodama oko otoka Lubang, južno od Manile. Kapetan, ukrajinski državljanin, još uvijek nije pronađen unatoč intenzivnim naporima Obalne straže.

Kontejnerski brod Cape Bonavista, nakon što je ostao u lokalnom području zbog potrage, nastavio je plovidbu prema kineskoj luci Shekou, gdje je stigao u petak 12. srpnja.

Od Špijunskog Broda do Luksuzne Jahte: Priča o Minervi

0
Foto: Wikimedia commons

Nesuđeni špijunski brod pod imenom “Minerva” plovio je na luksuzna putovanja i trebao je postati najveća jahta na svijetu. Ime je dobio po Minervi, rimskoj božici umjetnosti i rata, što mu, zbog zanimljive povijesti, itekako pristaje, piše Dubrovački dnevnik.

Raspadom Sovjetskog saveza ostali su nedovršeni brojni projekti obavještajnih službi koje su uz Crvenu Armiju jedine imale dovoljno financijskih sredstava za svoje aktivnosti. U ukrajinskim brodogradilištima na Crnom moru ostali su brojni započeti projekti tzv. istraživačkih brodova, zapravo špijunskih brodova, za koje su s pojavom Perestrojke presušili svi financijski izvori.

U brodogradilištu Okean Shipbuilding Yard u Nikolajevu, Ukrajina, nalazio se trup nedovršenog tajnovitog broda pod kodnim imenom “Okean“, čija je kobilica položena početkom 1989. godine. Brod je zaboravljen i ostavljen u hrđi do 1994. godine kada ga je kupila grupacija Vlasov, odnosno njena kompanija V-Ships iz Monte Carla.

Zapušteni navoz je ponovo oživio, urađene su nužne dogradnje, a brod je 10. prosinca sretno porinut u more. Iz Crnog mora nedovršeni trup broda otegljen je pod imenom “Ocean” do Genove, gdje je u brodogradilištu Mariotti započelo njegovo dovršenje. Brod je preinačen za luksuzna kružna putovanja, zadržavši samo dva već ugrađena Pielstick osam-cilindrična diesel stroja ukupne snage 6920 kW proizvedena u švedskoj tvornici Eriksberg u Göteborgu.

Pod imenom “Minerva“, nesuđeni špijunski brod zaplovio je pod zastavom Bahama 29. travnja 1996. godine na svoje prvo putovanje iz Genove preko Sicilije do grčkih otoka i Turske. Imao je 12330 bruto tona, bio dug 133 metra, a na šest putničkih paluba mogao je ugostiti oko 400 putnika i 150 članova posade. Plovio je brzinom od 16 čvorova. Britanska brodarska kompanija Swan Hellenic uzela ga je u dugoročni najam kao nasljednika svojih ranijih unajmljenih brodova.

Minerva” je plovila ustaljenim rutama: u proljeće i jesen Sredozemljem, ljeti vodama Sjeverne Europe, a zimi Crvenim morem, Perzijskim zaljevom i Dalekim Istokom. Dva nesvakidašnja itinerera iz 2001. uključivala su luke kao što su Iraklion, Delos, Pirej, Nafplio, Githion, Kalamata, Katakolon, Itea, Preveza, Saranda, Dubrovnik, Venecija, Šibenik, Korčula, Krf, Ithaca, Pirej, Naxos, Delos, Tinos, Skiros, Solun, Samothrace i Istanbul. Cijena ovih putovanja kretala se između 4500 USD do 10000 USD po osobi. Unatoč visokim cijenama, plovidbe su bile pune, te je brod ubrzo postao premalen i zamjena mu se ubrzo našla.

Nakon stečaja Renaissance Cruisesa, Swan Hellenic je 2003. godine preuzeo brod imena “R Eight” koji je dobio ime “Minerva II“. Prva “Minerva” otišla je u dvogodišnji najam britanskom Saga Holidays i dobila ime “Saga Pearl“. Kasnije je brod povremeno mijenjao ime u “Explorer II“. Prodaja aranžmana bila je izvrsna, pa je Saga Holidays kupila još dva veća polovna broda kojima je dala imena “Saga Ruby” i “Saga Rose“.

Od svibnja 2005., “Minerva” je bila u najmu njemačkom Phoenix Reisenu, pod imenom “Alexander von Humboldt“. Ponovo pod starim imenom “Minerva” plovila je do početka 2017. kada je Swan Hellenic zapao u financijske poteškoće i svoj jedini brod poslao na mrtvi vez.

Koncem rujna je objavljeno da je prodana Peter Insull’su, koji ju je namjeravao preurediti u luksuznu jahtu, jednu od najvećih na svijetu. Tijekom krize Covid-19 brod je bio u raspremi te se i danas nalazi u zaljevu Eleusis pored Pireja u Grčkoj i ne plovi.

Sjeverna Europa očekuje rekordnu sezonu krstarenja u 2024. godini

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Tržište krstarenja Sjeverne i Zapadne Europe očekuje rekordnu godinu unatoč ograničenjima u rasporedu plovidbe na Baltiku, gdje su luke u Rusiji izvan dosega, piše Cruise Industry News.

Na temelju godina kontinuiranog rasta, neovisno istraživanje Cruise Industry News pokazuje da će kapacitet regije ove godine porasti za dodatna četiri posto.

Držeći oko 10 posto globalnog tržišnog udjela, Sjeverna Europa je treće najveće tržište u industriji, nakon Kariba i Mediterana, s približno 150 brodova koji će ploviti u regiji tijekom godine.

AIDA Cruises, sa sjedištem u Njemačkoj, jedan je od glavnih igrača u ovom području, s osam brodova u regiji.

MSC Cruises ima četiri broda koji provode sezonske programe prema destinacijama u Sjevernoj i Zapadnoj Europi.

P&O Cruises, koji opslužuje tržište Velike Britanije, kompletira top tri s ukupno šest brodova koji plove u regiji 2024. godine.

Ostale brodarske linije s značajnim kapacitetom u području uključuju TUI Cruises, Norwegian Cruise Line, Hurtigruten, Princess Cruises, Havila Voyages i Costa Cruises.

Podaci iz godišnjeg izvješća CIN-a ističu da je preko 50 brendova zakazano da ponudi krstarenja prema Sjevernoj i Zapadnoj Europi u 2024. godini.

Raznovrstan raspored uključuje nekoliko regionalnih brendova, kao što su Phoenix Reisen, Rivages du Monde i Ambassador Cruise Line, uz mnoge ekspedicijske brendove.

Faraonski kanal: Preteča Sueskog kanala iz vremena drevnog Egipta

0
Foto: Wikimedia commons

Bio je preteča Sueskog kanala, prokopan prije 3700 godina. Sueski kanal pušten je u promet 1869. godine, nakon desetogodišnjih radova pod vodstvom francuskog diplomata Ferdinanda de Lessepsa, piše Slobodna Dalmacija.

Manje je poznato da je čitavih 37 stoljeća ranije, za vrijeme vladavine egipatskog faraona Senusreta III., prokopan kanal koji je malo drugačijom rutom povezivao Sredozemno i Crveno more.

Nazvan Faraonski kanal, pružao se u smjeru istok-zapad, povezujući Crveno more s rijekom Nil koja se ulijeva u Sredozemno more. Bio je dugačak 193 kilometara i protezao se od luke Said na Mediteranu do Crvenog mora. Ovaj kanal značajno je ubrzao trgovinu između antičke Grčke, Turske, zemalja na Bliskom istoku i Afrike.

Otok Žirje: Hrvatska Kuba s manje od 100 stanovnika i neprocjenjivim blagom

0
Foto: Wikimedia commons

Udaljen samo 22 kilometra od Šibenika i smješten u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati, poznat je po svojoj netaknutoj prirodi i bogatoj povijesti. Na njemu živi manje od 100 ljudi, uglavnom starijih, koji se bave poljoprivredom i ribarstvom. Središnje mjesto otoka nosi isto ime – Žirje. Na otoku se nalazi jedan kafić i jedna trgovina. Novije naselje Riva smješteno je na trajektnom pristaništu u uvali Muna, dok je najstarije naselje, Selo, smješteno na brdu. Stare kamene kuće, danas napuštene, svjedoče o prošlim vremenima kada je otok bio naseljeniji, piše Putni kofer.

Netaknuti raj u šibenskom arhipelagu

U središnjem dijelu otoka, na površini od 108 hektara, nalazi se plodno polje gdje se uzgajaju masline, vinova loza, smokve, pet sorti šljiva i bademi. Najviši vrh otoka, Kapić, leži na 131 metar nadmorske visine. Žirje se može pohvaliti s osam prirodnih špilja i jama te 29 uvala. Veće i naseljene uvale su Muna, Koromašna, Mikavica, Tratinska i Pečenja. Obala otoka je razvedena i okružena sa 17 susjednih otočića, grebena i hridi.

Bogata povijest i kulturna baština

Otok je ime dobio po gustim šumama mediteranskog hrasta s plodovima žira. Na Žirju se može osjetiti opojan miris orhideja i brojnih ljekovitih biljaka. Otok je bogat suhozidima koji čine impresivne labirinte. More oko otoka je kristalno čisto i poznato kao povijesno lovište ribe i koralja. Između uvala Mune i Koromašne nalazi se veliko podmorsko arheološko nalazište s dragocjenim amforama.

Aktivni odmor i prirodne ljepote

Atraktivne plaže i uvale poput Male Stupice, Velike, Male i Koromačne idealne su za kupanje. Ljubitelji aktivnog odmora mogu se baviti bicikliranjem, trekkingom ili kajakarenjem. Na otoku je procjenjuje da na svakog stanovnika dolaze čak tri automobila, većinom starih, što je Žirju priskrbilo nadimak “hrvatska Kuba”.

Foto: Wikimedia commons
Foto: Wikimedia commons

Povijesne utvrde i kulturna događanja

Bizantski car Justinijan izgradio je na Žirju u 6. stoljeću dvije obrambene utvrde, Gradinu i Gušternu. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je otok benediktincima 1059. godine. Otok je imao važnu vojnu ulogu i tijekom Domovinskog rata. Tri nekadašnje otočke vojarne danas su napuštene i devastirane.

Na otoku su registrirana četiri kulturna dobra: župna crkva sv. Marije, utvrde Gradina i Gušterna te kompleks bunja Stari stan.

Foto: Wikimedia commons

Mjesto za miran odmor

Žirje nema diska ni burnog noćnog života, ali nudi zanimljive kulturne manifestacije. Rodno je mjesto proslavljenog pijanista Maksima Mrvice i domaćin “Žirajskog kulturnog ljeta” i tradicionalne ribarske fešte.

Na Žirju možda nećete pronaći luksuz, ali ćete se kući vratiti s najljepšim uspomenama.

Sankcije Drže Desetke Tankera za Rusku Naftu Praznima

0
Screenshot YouTube

Od hladnih voda Baltičkog mora do pacifičkih obala Vladivostoka, deseci tankera koji su prethodno prevozili rusku naftu sada stoje prazni i neaktivni. Ovi tankeri su postali neaktivni nakon što su ih pogodile sankcije SAD-a, UK-a i Europe koje su se pojačale u listopadu 2023, piše gCaptain.

Sankcije su usmjerene na tankere zbog kršenja cjenovnog ograničenja G-7 na ruski izvoz nafte ili zbog pripadnosti državnoj kompaniji Sovcomflot PJSC. Dodatno, neki tankeri su označeni zbog ekološkog rizika koji predstavljaju.

Gotovo svi od 53 tankera koji su sankcionirani od listopada 2023. nisu uspjeli ukrcati teret. Oni rijetki koji su uspjeli, sakrili su svoje aktivnosti, isključujući AIS-a i prebacujući terete s jednog tankera na drugi. Više detalja o ruskim manevrima za izbjegavanje sankcija možete pronaći ovdje.

Sankcije po Regijama

Baltičko More: Šest tankera usidreno je u Baltičkom moru, okupljeno uz luku Ust-Luga. Prvi je stigao Kotlas, nakon čega su mu se pridružili i drugi tankeri.

Crno More: Četiri tankera posljednji su put viđena oko izlaza iz Crnog mora, dok je peti bio usidren blizu luke Novorosijsk.

Ruski Pacifik: Usidreni kod Vladivostoka i Kozmina, pet tankera ostali su neaktivni mjesecima. Još dva su neaktivna između obala Rusije i Japana.

Kina i Južna Koreja: Pet tankera viđeno je uz obalu Kine, uglavnom u brodogradilištima na popravku. Četiri su neaktivna blizu obale Južne Koreje.

Sueski Kanal: Osam tankera okupilo se kod Port Saida, neaktivni su od dolaska.

Od ukupno 53 sankcionirana tankera, samo tri su uspjela ukrcati terete od trenutka kada su sankcije uvedene. To su tankeri SCF Primorye, Bratsk i Belgorod, koji su nakon ukrcaja napustili Crno more.

Pravda za Kapetana Bekavca: Presuda se Očekuje 18. Srpnja

0
FOTO: SPH

Suđenje kapetanu Marku Bekavcu, optuženom za krijumčarenje kokaina pronađenog na brodu Phoenician M u turskoj luci Eregli, nastavit će se 18. srpnja. Optužbe se temelje na zapovjednoj odgovornosti, budući da je Bekavac kapetan broda na kojem je pronađeno 137 kilograma kokaina. Uz Bekavca, uhićeno je još devet članova posade iz različitih zemalja, piše HRT.hr.

Kapetan Marko Bekavac iz Splita nalazi se u istražnom zatvoru u Ankari od listopada prošle godine, nakon što je na brodu Phoenician M pronađeno 137 kilograma kokaina. Brod, koji je prevozio ugljen iz Kolumbije pod panamskom zastavom, pripada turskoj kompaniji.

Uhićeno je deset pomoraca: šestorica s Filipina, te po jedan iz Finske, Poljske, Rusije i Bekavac. Turske vlasti smatraju Bekavca odgovornim po zapovjednoj odgovornosti. Osim Bekavca, u zatvoru su i Ali Albokharij, Paszukow Krzystof Andrzej, Abello Eddie Jr. Villacarlos, Latanov Pavel, Sulima John Rey Nuneza, Vargas Carmel Ariel Jr. Dapule, Dalumpines Junil Bongcayaa, Bobiles Pather John Juarez i Ruales Darvin Ortiz.

Suđenje je počelo sredinom lipnja, a svi pomorci izjasnili su se da nisu krivi. Na prvom ročištu prisustvovao je glavni tajnik SPH-a, Neven Melvan, koji će biti prisutan i na sljedećem ročištu zajedno s hrvatskim veleposlanikom Hrvojem Cvitanovićem, otpravnikom poslova u veleposlanstvu u Ankari Mariom Zadrom te dva predstavnika ITF-a iz Turske.

Odvjetničku kuću iz Istanbula angažirala je kompanija, a svaki pomorac ima svog zastupnika. Melvan je zadovoljan njihovim radom.

Melvan ističe kako na vrećama kokaina nije pronađeno puno otisaka te da niti jedan nije pripadao članovima posade broda. Zapovjednik je prije ulaska u kolumbijsku luku zatražio dodatne kamere i osiguranje, no kompanija to nije omogućila. Prije dolaska u tursku luku, zapovjednik je izvijestio tursku policiju o mogućem krijumčarenju.

Melvan navodi da je Bekavac fizički dobro, no emocionalno je uznemiren zbog situacije. Strah od zapovjedne odgovornosti dodatno opterećuje Bekavca i posadu, a Melvan naglašava da nije utvrđena izravna poveznica između posade i narkotika.

Pomorci često završe u zatvoru zbog toga što se nađu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Melvan ističe kako je ovaj slučaj dobio značajnu međunarodnu pažnju zbog prisutnosti predstavnika veleposlanstava svih zemalja iz kojih dolaze optuženi pomorci.

Premijer Andrej Plenković se založio za pravično postupanje prema Bekavcu tijekom sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, te je najavio da će hrvatska vlada nastaviti pružati diplomatsku, konzularnu, pravnu i svaku moguću pomoć hrvatskom državljaninu.