Misterij iza “prokletog” brodoloma konačno je riješen 350 godina nakon što je brod nestao tijekom svog prvog putovanja, piše Danas.hr.
Griffin, brod koji je nestao noseći vrijedan teret 1679. godine, identificirala su dva lovaca na brodolomce, javlja The Sun.
Steve Libert i njegova supruga Kathie tvrde da su pronašli zloglasni brod.
Brod je sagradio francuski istraživač Rene Robert Cavelier, Sieur de La Salle s ciljem da plovi kroz neistražene vode kuda su prije prolazili samo kanui.
Griffin je bio prvi i najveći brod u to vrijeme koji je uplovio u Velika jezera ita slapova Niagare.
Nestao je bez traga sa svih šest članova posade i vrijednim krznom procijenjenim na 640.000 funti u današnjem novcu na svom povratku, ističe Danas.hr.
Dugo su kružile glasine da je Griffina prokleo prorok plemena Irokeza.
Plovilo je postalo “sveti gral” za lovce na brodolomce otkako je nestalo, a mnogi su pokušavali otkriti njegovo počivalište.
Steve i Kathie vjeruju da su oni prvi koji su otkrili gdje se nalazi brod.
Svoje fascinantno otkriće objavili su u novoj knjizi, “Le Griffon i Huronski otoci 1679: Naša priča o istraživanju i otkriću”.
“Naše opsežno istraživanje i dešifriranje povijesnih dokumenata doveli su nas točno do počivališta neotkrivenog broda iz kolonijalnog doba”, rekao je Steve.
Par tvrdi da se olupina pronađena 2018. u blizini Poverty Islanda na jezeru Michigan dobro slaže s opisom Griffina.
Vlasnik Griffina, La Salle, ostao je na otoku gdje se brod nakratko zaustavio i nikada nije doznao sudbinu svog plovila.
No, tijekom godina pojavilo se više teorija, nagađajući što se moglo dogoditi.
“Otac Louis Hennepin rekao je da je izgubljen u snažnoj oluji. Neki kažu da su se domorodački Indijanci ukrcali na brod i ubili posadu. Zatim su zapalili brod. Mnogi su vjerovali da su isusovci odgovorni za nestanak broda. La Salle je bio siguran da su kapetan i njegovi ljudi počinili pobunu, potopili brod i pobjegli sa svim krznima”, objašnjava Steve.
No, dokazi sugeriraju da je Griffin potonuo zbog jake oluje.
Plovilo je navodno zahvatila četverodnevna oluja u kojoj mu se pramčani špil odlomio od ostatka broda.
“Udaljenost od 3,8 milja između pramčanog broda i glavnih dijelova uvelike sugerira da ga ni Indijanci nisu potopili, niti su se La Salleovi ljudi pobunili i potopili brod”, kaže Steve.
“Da je bilo što od potonjeg istina, brod bi se nalazio u dubljoj vodi umjesto u plitkim”, dodao je.
Steve, koji je sanjao o pronalasku broda otkako je o njemu učio na satu povijesti, nije imao lak put do svog otkrića.
Potraga je odgođena zbog 10-godišnje pravne bitke s državom Michigan, koja je sprječavala istraživače da iskopaju nalazište do 2013. godine. Steve je mnogo vremena i svojeg istraživanja proveo proučavajući satelitske snimke.
Država i dalje nastavlja ometati proces budući da je paru još uvijek zabranjeno provoditi dubinska iskapanja, navodi Danas.hr.
Život pomoraca je uistinu težak, a još teži postaje kad plovi u područjima zahvaćenima ratom ili morima koja su minirana. Novi list donosi samo neke od priča u kojima su se našli naši pomorci…
Iračko-iranski rat izbio je 22. rujna 1980. godine, a 7. listopada brodovi riječke Jugolinije koji su bili na rijeci Shatt-al-Arab ili u samoj luci Horamšaher našli su se na samoj liniji fronte. Brodovi Krasica (kap. Ante Krelić), Lika (kap. Vinko Frančišković) i Uljanik (kap. Anton Vičević) bili su u luci, Trepča na sidrištu (uspio isploviti, bez posljedica), a u luci Basra bio je brod Istranka (Istarska plovidba, Pula).
Ti brodovi su već dugo vremena bili tu: Krasica 160 dana, Lika 31 dan, Uljanik 13 dana. Posade tih brodova, ukupno njih 96, proživljavale su pakao punih 17 dana, do napuštanja brodova 8. i 9. listopada kada im je, zbog granatiranja, prijetila neposredna opasnost.
Zbog požara na obali, 6. listopada posada Uljanika reže konope i brod se sidri 300 metara od obale, ali je granatiran i zapaljen. Posada, pod okriljem noći pliva na obalu, cijelu noć pješači dok nije došla do položaja iračke vojske.
Foto: Novi list
Smješteni su u prihvatni centar Crvenog križa na periferiji Basre. Dana 7. listopada borbe se vode uz bok Krasice, a sljedećeg dana, kada se linija borbi pomakla, posada je evakuirana autobusom u Basru.
Uskoro i posada Like napušta brod u pravcu Krasice, pa nakon nekoliko kilometara nailaze na iračku vojsku koja ih prebacuje u Basru odakle su sve tri posade prebačene u Kuvajt i zrakoplovom na – Krk. Uljanik i Lika su potopljeni, a Krasica je izgorjela vezana uz obalu.
Zanimljivo je da je brigu o stradalim brodovima, boraveći u Basri petnaest mjeseci, vodio kapetan Radmilo Stevanović. Pri povratku je ispričao da je Lika privezana u Basri (dotegljena), a da je Krasica na sidrištu.
Foto: Novi list
Iako izgorjela nadgrađa, uz brod Istranka, između sedamdesetak stradalih brodova, najljepša. U rijeci Shatt-al-Araba najviše je ostalo brodova u grčkom vlasništvu, većinom bez posade – napušteni, piše Novi list.
Doček u Bejrutu
Posada broda Triglav (Jugolinija) novu 1984. godinu dočekala je u Bejrutu, Nikica Kučan je zapisao: “Doček je u pravom smislu riječi bio vatren. Pucalo se, Bejrut je bio sav osvijetljen… Drugo jutro smo skupljali metke i šrapnele po palubi…”.
Od 9. srpnja do konca rujna 1984. godine 20 brodova naletjelo je na mine u Crvenom moru: najviše ih je stradalo između 2. i 5. kolovoza – sedam. Tim područjem prolazili i brodovi tadašnje Jugolinije uz maksimalne mjere opreza.
Valja istaknuti, da unatoč velikoj prašini što se podigla zbog mina, nijedan svjetski brodar nije odustao od plovidbe Crvenim morem te da ni osiguravatelji nisu reagirali na brojne zahtjeve i pritiske za povećanje premija.
U tom razdoblju Crvenim morem prošlo je osam brodova Jugolinije, nijednom od njih se nije ništa dogodilo, jedino su Mošćenice, po naređenju lučkih vlasti iz Džede zadržane do dolaska remorkera uz minom oštećeni strani brod.
Zapovjednik broda August Cesarec (Jugolinija), kapetan Ivo Rudenjak je tada rekao: “Za mine sam saznao u razgovoru sa suprugom još u Colombu. Posadi nisam ništa rekao, jer je vijest bila neprovjerena.
Negdje pred Adenom dobili smo obavijest iz Rijeke s uputama za što sigurniju plovidbu: sazvao sastanak, provjerili smo čamce za spašavanje, izmijenili pitku vodu i pripremili aparate za gašenje požara. Bili smo dva dana od sigurnih voda kada smo primili S.O.S. s panamskog broda Charye… Bili smo udaljeni dan plovidbe…”.
Zapovjednik broda Crikvenica (Jugolinija), kapetan Branimir Šoić zapisao je: “O minama sam pročitao prvi put u malezijskim novinama dvanaest dana prije ulaska u Crveno more. No, Lloyd’s ne diže premiju osiguranja, a tražiti mine u moru dugom 1.200 i širine 300 milja je kao tražiti iglu u plastu sijena…”.
Najuzbudljiviji prolaz
Najuzbudljiviji prolaz Crvenim morem imala je posada broda Mošćenice (Jugolinija): oni su primijetili nekoliko cilindričnih plutajućih objekata. Zapovjednik kapetan Božo Bašić zapisao je:
“Prve vijesti o minama su do nas došle putem fonije: da su oštećena dva grčka broda. Plovili smo iz Phuketa za Jadran. Kada smo, 5. kolovoza stigli na oko 150 Nm od Džede, naš RTG uhvatio je poziv za pomoć s liberijskog tankera Oceanic Energy (80.200 tona nosivosti), a zapovjednik je objavio da je udario u minu.
Prvi smo stigli do njega, iako je bila gusta magla. Poslije nas je stigao francuski brod Anjou, a mi smo pripremili čamce za spuštanje. Tanker je plutao, ostali smo uz njega dva dana…”.
Foto: Novi list
Ro-ro brod Bribir, riječke Jugolinije, u listopadu 1985. godine zaustavio je iranski ratni brod u Omanskom zaljevu kasno navečer. Zapovjednik kapetan Juraj Karninčić je zapisao:
“Dobili smo uputstva iz Rijeke, jer je već bio u tijeku iransko-irački rat, ali nije bila proglašena ratna zona, a nijedan brod još nije bio zaustavljen. Plovili smo iz Muscata za Dubai, kad nas je putem VHF-telefona kontaktirao iranski razarač: Zaustavite se!
Tražili su da to učinimo odmah, a nama je trebalo dvadesetak minuta za pripremu stroja za manevriranje. Došli su gumenjakom, popeli se na most i naredili plovidbu prema luci Bandar Abbas, odmah su počeli otvarati kontejnere, blokirali radio kabinu.
Svi su bili naoružani, a pregled je trajao oko pet sati. Nakon što su se uvjerili da nema sumnjivog tereta iskrcali su se. Bili smo prvi brod Jugolinije i prvi zaustavljeni strani brod…”.
Foto: Novi list
Drugi put je objavljeno (Houston Chronicle), 20. kolovoza 1987. godine, da su iranski komandosi izveli prepad na jugoslavenski brod Bribir u Perzijskom zaljevu: popeli su se na brod i pretražili ga, navodi Novi list.
Izvješće je objavljeno iz centra u Manami (Bahrein), uz napomenu da je prepad izvršen u međunarodnim vodama. Iranci su se Bribiru približili brzim brodicama, pucali iz automatskog oružja dok se brod nije zaustavio.
Prilikom pretrage otvarani su kontejneri u potrazi za teretom koji je trebao biti iskrcan u lukama Iraka. Nitko od članova posade nije ozlijeđen, a nakon pregleda brodu je dozvoljen nastavak plovidbe.
Dvaput na meti
S dvije rakete Exocet ispaljene od iračkih zrakoplova 18. svibnja 1984. godine potopljen je bulker Fidelity (bivša Jela Topić, izgrađena 1967. u Nagoyi, zapovjednik kapetan Anton Prendivoj) na sidrištu kod luke Bushire.
Tri člana posade su nestala – Franc Apačnik, vođa palube i Marijan Matejčić, kormilar iz Rijeke, te Milan Paić, mali od kuhinje iz okolice Zadra, a povrijeđeni su Ivan Čulina (Pridraga), Ivo Čulina (Pakoštane) i Joško Ferfolja (Ajdovščina). Nakon 24 sata jedan dio posade spašava ciparski brod Cathy Mylo, ostatak je spašen osam sati kasnije.
U travnju 1989. godine kontejnerski brod Pionir riječke Jugolinije dvaput se našao na meti topovskih granata na sidrištu Bejruta. Prvi put 6. travnja, navečer, kada se brod približavao sidrištu, a na šest do sedam milja od zapadnog Bejruta nešto je puklo s lijeve strane broda.
Nakon toga puklo je s desne strane, a nešto je palo na štivu broj jedan. Po nalogu zapovjednika kapetana Miroslava Štoka, brod se odmah okrenuo i počeo udaljavati, a onda su opet oko broda počele padati granate. Na 15 milja od kraja, izvan dometa artiljerije, dočekano je jutro.
Po nalogu predstavnika Jugolinije ujutro se brod približio kopnu da bi ga mogle posjetiti carinske i ostale vlasti koje su nakon pregleda dokumenata dozvolile nastavak plovidbe za Tripoli. No, čim je brod zaplovio, iznad brod se našao helikopter koji je naredio vraćanje na sidrište. Ispostavilo se da vlasti nisu obavijestile mornaricu da brod ima uredne dokumente.
Drugi put je bilo znatno ozbiljnije, od Jugolinije je dobiveno uputstvo da brod ne ide u Bejrut već da na 16 milja od obale čeka vlasti. Vlasti su zatražile da se brod približi na oko pet milja od obale.
Formalnosti s vlastima su obavljene, vlasti iskrcane i – počele su padati granate. Gađali su čamac s vlastima, a Pionir je punom brzinom i plovidbom cik-cak odjurio van opasne zone. Granate su padale 20-30 metara od broda …
Zanimljivo je da je 5. siječnja 1986. godine potopljen grčki tanker Koncar (Archangel Shipping Co. Ltd., Valletta) navođenim raketama iz zrakoplova oko 20 milja južno od otoka Kharg u Zaljevu.
Foto: Novi list
Radilo se o bivšem tankeru Jugotankera iz Zadra Rade Končar izgrađen 1967. godine u Japanu (prvi zapovjednik kapetan Andrija Grdaković iz Kostrene) koji je prodan 1985. godine.
Situacija u Perzijskom zaljevu
Godine 1990. zbog situacije u Perzijskom zaljevu, Jugolinija je odlučila da tzv. veliki kontejnerski brodovi (Zagreb Express, Sarajevo Express, Koper Express i Rijeka Express) ne uplovljavaju u Zaljev.
Konvencionalni brodovi su terete za Kuvajt iskrcavali u luci Abu Dhabi. Na svim brodovima koji ulaze u Zaljev primjenjivale su se posebne mjere promatranja. Naime, već su bile primljene prve obavijesti o plutajućim minama.
Dva zaustavljanja
Najstariji podatak o zaustavljanju naših trgovačkih brodova od strane ratnih brodova doseže do siječnja 1958. godine kada je zaustavljen brod Slovenija (Jugolinija) zbog sumnje u krijumčarenje oružja za alžirsku Frontu narodnog oslobođenja.
Ostalo je zabilježeno da je jedan francuski mornar tada otuđio s broda set brodskih signalnih zastavica i jednu državnu zastavu (prodaje se na internetu po 350 eura).
Drugo zaustavljanje bilježi se 16. lipnja 1960. godinu kada je brod Srbija (Jugolinija) zaustavljen ispred marokanske obale, u međunarodnim vodama, od francuskih ratnih brodova pod sumnjom da krijumčari oružje u Alžir.
Neki brodovi stradali od mina
❚ 28. siječnja 1948. – parobrod Krk (Jadrolinija) udario u magnetnu minu kod Fažane
❚ 6. lipnja 1947. – parobrod Srbin (Jadrolinija) naišao na magnetnu minu kod Glavotoka, 23 stradala
❚ 14. svibnja 1945. – parobrod Ljubljana potopljen u Bakru od magnetske mine, stradalo 15 – 70 osoba (procjena)
❚ 13. veljače 1946. – parobrod Vis udario o magnetsku minu u Kvarneru i potonuo, 13 stradalih
❚ 28. prosinca 1951. – jedrenjak Urinj naletio na minu u Kvarneru, 11 stradalih
❚ 12. listopada 1944. – parobrod Sloga (bivši Stephanie) naletio na minu na Dunavu, tri stradala
❚ 19. kolovoza 1916. – parobrod Pozsony (Ungaro-Croata) naletio na minu i potopljen u Malom Draču
❚ 12. travnja 1941. – parobrodi Karađorđe i Prestolonaslednik Petar (Jadranska plovidba, Sušak) naišli na mine u Zlarinskom kanalu i potonuli
❚ 19. lipnja 1942. – parobrod Bosiljka (Alcesu, Orebić) naletio na minu i potonuo
❚ 31. ožujka 1916. – parobrod Andrassy (Adria, Rijeka) naletio na vlastitu minu kod San Giovanni di Medua (Albanija), pet stradalih
❚ 13. ožujka 1919. – parobrod Arad (Adria, Rijeka) naletio na minu (Terschelling), nasukan, napušten, potpuni konstruktivni gubitak, pet stradalih
❚ 7. svibnja 1941. – parobrod Szeged (Adria, Rijeka) naletio na minu i potonuo kod Suska (ev. torpediran)
❚ 21. lipnja 1942. – parobrod Lina Matković (E. Matković, Split) naletio na minu i potonuo
Mediterranean Shipping Company (MSC) uskoro bi mogao ponovno oboriti rekorde na vrhu ljestvice najvećih brodara, prema novoj analizi danske konzultantske tvrtke Sea-Intelligence.
Početkom 2022. godine MSC je postao najveći brodar na svijetu po kapacitetu kontejnerskih brodova, kada je prestigao svog danskog partnera iz 2M saveza Maerska, koji je bio na vrhu ljestvice više od četvrt stoljeća. Od tada, MSC je u procesu velike ekspanzije flote – osim rabljenih plovila, preuzeli su i rekordan broj novogradnji, čime je MSC povećao prednost u odnosu na Maersk na 1,55 milijuna TEU jedinica.
Kako prenosi Splash247, Sea-Intelligence objavio je svoja predviđanja o tome kako će ljestvica top 10 najvećih brodara izgledati za dvije godine, uzimajući u obzir mnoge aspekte, uključujući knjige narudžbi, dosadašnje poteze vezane uz čarter plovila, kao i prodaju rabljenih brodova.
“MSC će značajno povećati svoju prednost u usporedbi s drugim najvećim brodarom – koji će u sljedeće dvije godine postati CMA CGM, čime će Maersk pasti na treće mjesto najvećih brodara na svijetu”, navodi Sea-Intelligence u svom posljednjem tjednom izvješću u kojem se predviđaju veličinu flote u travnju 2026. godine.
Foto: Splash247
MSC je u svibnju prošle godine postao prvi brodar na svijetu s flotom većom od 5 milijuna TEU. Predviđa se da će do travnja 2026. imati flotu od preko 7 milijuna TEU. Valja napomenuti da će MSC od početka sljedeće godine samostalno pružati usluge na glavnim rutama između istoka i zapada, pošto savez 2M s Maerskom prestaje u siječnju 2025. godine.
MSC u posljednjih nekoliko godina ulaže u mnoge industrije izvan svojih osnovnih djelatnosti u kontejnerskom sektoru i sektoru krstarenja, uključujući zračni prijevoz, željeznicu, medije i logistiku. Prošli je tjedan MSC dao ponudu za preuzimanje Gram Car Carriers od 700 milijuna dolara.
Analitičari Sea-Intelligencea također su istaknuli da će se njemački Hapag-Lloyd morati pomučiti ako želi zadržati poziciju od japanskog Ocean Network Expressa (ONE) u sljedećih nekoliko godina. Hapag-Lloyd nedavno je predstavio strategiju za 2030., u kojoj navode plan za zadržavanjem svoje pozicije među pet najvećih brodara.
Što će biti s brodom nakon odsukavanja i koliko će nas u konačnici koštati, vidjet ćemo, rekla je lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc te dodala da će cjelokupna akcija odsukavanja potrajati nekoliko mjeseci
Nasukani brod u Raškom zaljevu koji je polovio pod tanzanijskom zastavom postao je hrvatski problem. Vlasnik broda je pulskoj Lučkoj upravi predao dokumentaciju, uključujući i policu osiguranja te napustio brod. Uzrok nasukavanja još nije poznat.
Izvijestila je to na današnjoj konferenciji za medije lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc, iznoseći najnovije informacije o brodu koji se nasukao 16. travnja. Istaknula je da na mjestu nasukavanja nema onečišćenja mora i morskog okoliša, da su ondje iz predostrožnosti postavljene su zaštitne brane te da se poduzimaju razne aktivnosti vezane za odsukavanje. Pojasnila je potom procedure, javlja portal Istra24.
– Brodar, kao vlasnik, ima određeno vrijeme da vidi da li može sam odsukati brod što je i učinio. Međutim, utvrdio je da su mu troškovi preveliki pa je brod prebacio nama, dao police osiguranja te ga napustio, rekla je Brenko Škerjanc.
Mi kao ministarstvo, kazala je dalje, na brod smo uputili ronioce i određene tvrtke kako bismo utvrdili stanje te dogovorili sve predradnje prije odsukavanja. Utvrđeno je da je brodu potrebno ispumpavanje zauljenih ugljikovodika zbog čega su iz predostrožnosti postavljene brane, no onečišćenja zasad nema.
– Situacija je ondje komplicirana, brod je „sjeo“ na skalinu, relativno je plitko, stoga se sve predradnje odsukavanja moraju napraviti dobro i pametno, kazala je kapetanica, kazavši da bi to, budu li vremenske prilike to dozvoljavale, trajati 10-ak dana.
Što će biti s brodom nakon odsukavanja, vidjet ćemo, rekla je te dodala da će cjelokupna akcija odsukavanja potrajati nekoliko mjeseci.
Nije ni poznato koliko ime vode u brodu, odnosno, kako je kazala kapetanica zauljenog ugljikovodika. Kapetanija je stoga izdala radio oglas kojim se zabranjuje približavanje brodu, a posebno ulazak u brod. Sve radi sigurnosti i ljudi, i broda.
Što se tiče posade, Brenko Škerjanc je kazala da su na sigurnom, da se još provode istražne radnje te da će dio posade najvjerojatnije ovih dana otići kućama, a dio će još ostati.
Koliko će nas odsukavanje u konačnici koštati, kapetanica nije znala. Kazala je samo da će se naplatiti iz police osiguranja broda koje im je predao vlasnik.
-Mogući su problemi u naplati, no vjerujemo da ćemo uspjeti, kao u slučaju Fidelityja, rekla je.
Podsjetimo, brod koji je plovio pod tanzanijskom zastavom nasukao se u večernjim satima, a na njemu se u trenutku nasukanja nalazilo 15 članova posade.
Naftni div Shell zarađuje milijardu dolara godišnje na trgovini naftom u SAD-u, pokazali su dokumenti priloženi tužbi bivšeg radnika.
Svjedočenje bivšeg čelnika Shellovog odjela za trgovinu pred sudom u Teksasu pružilo je rijetku priliku za uvid u financijske detalje koje Shell tretira kao poslovnu tajnu, uključujući golemu zaradu na trgovini i višemilijunske bonuse trgovcima, prenosi SeeBiz.
John Dimech radio je jedanaest godina u Shellovoj grupi za trgovinu sirovom naftom u Houstonu, a prošle godine rekao je da je odjel za trgovinu sirovom naftom obično zarađivao između 950 milijuna dolara i milijardu dolara godišnje.
To odgovara od 13 do 15 posto Shellove ukupne dobiti prije oporezivanja u SAD-u u proteklim godinama, prema izračunima temeljenim na dokumentima tvrtke.
Shellovo izvješće o plaćanju poreza u 2022. navodi da su te godine u SAD-u poslovali s dobiti prije oporezivanja od nešto više od sedam milijardi dolara. Godinu dana ranije iznosila je oko 6,36 milijardi dolara.
Glasnogovornik Shella odbio je komentirati.
Britanska naftna kompanija ne objavljuje financijske rezultate odjela za trgovinu naftom i plinom, kojeg smatraju najvećim u svijetu. No, manjak informacija zabrinjava neke ulagače budući da poslovanje može generirati veliku dobit, ali i gubitke.
Trgovci zarađuju kupujući i prodajući naftu i plin u najpovoljnijoj prilici, koju definira odnos ponude i potražnje. Njihova plaća obično uključuje velike bonuse pa je tako izvršni direktor Wael Sawan za prošlu godinu dobio bonus od 2,7 milijuna funti (3,15 milijuna eura), navodi Reuters, pozivajući se na poslovno izvješće, prenosi SeeBiz.
Kapetan duge plovidbe iz Splita Marko Bekavac već je mjesecima zatvoren u turskom zatvoru u Ankari jer je na brodu kojim je zapovijedao pronađena droga. Kapetan Bekavac kaže da je nevin, tražio je bolje osiguranje, kao i kamere na brodu da se spriječi krijumčarenje droge, ali vlasnik broda to je odbio.
O ovoj situaciji u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio je predsjednik Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana, kapetan Sanjin Dumanić.
Kapetan Bekavac izražava sumnju da njegovi odvjetnici koji rade za turskog brodovlasnika ne nastupaju u njegovom interesu, da je turskoj kompaniji interes ne širiti previše istragu, nego upravo njega žrtvovati, baciti ga u zatvor.
Upitan koliko ovaj slučaj podsjeća na ono što se dogodilo dubrovačkom kapetanu Laptalu koji je nakon 15 mjeseci provedenih u grčkom zatvoru ipak oslobođen optužbi za krijumčarenje drogom, Dumanić je kazao:
“Oba kapetana su članovi Udruge pomorskih kapetana Split. To se događa, naši su ljudi, i mi smo profesionalno, po našem statutu dužni da pomognemo. Kod kapetana Laptala smo napravili koliko smo mogli, priložili smo neke dokumente, uspjeli smo dobiti nešto. Koliko smo tu pomogli ne znamo, ali baš smo bili moralna pomoć, a to isto želimo i kapetanu Bekavcu”, rekao je Dumanić za HRT.
“On je član udruge Split, a udruga Splita je zajednica Hrvatskih udruga pomorskih kapetana. Kroz istu smo članovi Europske zajednice pomorskih kapetana, a obavijestili smo ih da je kapetan Bekavac zatvoren u Turskoj, oni su izrazili svoju spremnost da pomognu”, nastavio je.
Dodao je da je zaštita koju je kapetan tražio “skoro nemoguće” dobiti.
“U Kolumbiji gdje vlada jedna takva atmosfera, sve izgleda vrlo službeno, sve izgleda vrlo dobro organizirano. Ja sam imao priliku u Kolumbiji krcati s jednim brodom ugljen. Na brodu je bilo dvadesetak uniformiranih ljudi. Njih dvadeset, ulijeva jednu sigurnost. Vi mislite pa mi smo mirni, sigurni, pa vidi koliko je tu njih (…). Međutim, dogodilo se meni da sam poslije nekoliko dana na moru otkrio uz pomoć moje posade jedan paket droge”, ispričao je.
Je li u krijumčarenje drogom uključen netko iz posade?
Kapetan također sumnja da je u krijumčarenje drogom bio uključen netko iz posade broda. Kapetan Dumanić kazao je da “novac sve kupuje” te da postoje članovi posade koji će takvu ponudu, nažalost, prihvatiti.
“Postoji mogućnost da je na brodu bila organizirana skupina koja je to radila. Jer po onom što imamo izvješće iz tiska, jer naravno nemamo još pravo izvješće, iz tiska kaže da je navodno ta droga bila u afterpiku. Afterpik je jedan krmeni tank koji služi za balast. Ulaz u njega je kroz strojarnicu ili kroz neki drugi prostor, ne može svatko baš ući tamo. On je osiguran s velikim metalnim limom koji ima 32 velike vide velike, znači mogao je netko od članova posade. Teško da bi neko sa strane to mogao ubaciti, a da nitko od posade ne vidi”, pojasnio je.
“To je više nacionalna posada, kapetan je izvan svega toga. Postoje svi mogući trikovi da se zapovjednika odvoji. Najjednostavnije je da vam priđe netko u nekakvoj uniformi i traži nekakvu potvrdu, gdje ste odložili zadnji put smeće, a njemu za vratom visi walkie talkie uključen, i tamo ga neki kriminalac s druge strane sluša i on kaže – sad ovaj priča s kapetanom, kapetan je zauzet, mi možemo raditi što hoćemo. Vrlo lako je kapetana izolirati”, zaključio je kapetan Dumanić.
Slučaj kapetana Marka Bekavca: Već sedam mjeseci u turskom zatvoru
Splitski kapetan Marko Bekavac već sedam mjeseci čeka pravdu u turskom zatvoru.
“Kako da ja znam kad se sve događalo dok sam ja spavao, od 22 do 6 ujutro. I 28.8. ja sam tražio od kompanije na sugestiju agenta, 28.8. tri dana prije nego što je počeo ukrcaj, da angažiraju privatne zaštitare i četiri kamere, da je tako bilo, droga se ne bi mogla ukrcati”, kazao je Marko Bekavac, kapetan duge plovidbe.
Za sada njegov je jedini posjetitelj veleposlanik u Ankari Hrvoje Cvitanović.
“On izgleda dobro, mi smo imali normalnu komunikaciju oba susreta i dali smo mu na znanje da smo zatražili i treći”, otkrio je hrvatski veleposlanik u Turskoj Hrvoje Cvitanović za HRT.
Problemi su počeli potkraj kolovoza u Kolumbiji. Kapetan Bekavac zapovijedao je brodom u vlasništvu turske kompanije pod panamskom zastavom. Zadatak je bio preuzeti teret koji je utovaren u vrećama u Kolumbiji i prevesti ga u Tursku.
“Prvi slučaj u Barakiliju u Kolumbiji, tu je pronađena droga, 450 kg, onda su kolumbijske vlasti s turskim brodarom i ambasadom dogovorili da se brod pusti”, pojasnio je Jozo Bekavac, brat kapetana Marka Bekavca.
Zbog opasnosti od krijumčarenja droge kapetan je još prije dolaska u Kolumbiju zatražio od kompanije da pojača mjere opreza kamerama i zaštitarima, ali kompanija je to odbila.
“Oni sad optužuju njega da on nije poduzeo mjere kao kapetan po zapovjednoj odogvornosti, a riječ je o istoj drogi”, ispričao je brat kapetana Bekavca.
Nakon dolaska u tursku luku uhićeno je 10 pomoraca, a prema riječima svjedoka – većina njih, kao i kapetan Bekavac, nije sudjelovala u ukrcaju tereta.
“Za nas je ovo tipičan slučaj kriminalizacije pomoraca. Optužuje ih se za nešto na što nemaju utjecaja. Taj teret je mogao ubaciti bilo tko jer teško je kontrolirati što se u svakoj vreći nalaza”, kazao je Neven Melvan, sindikat pomoraca Hrvatske.
Sve su pravne mjere poduzete, angažirana su međunarodna udruženja pomoraca. Ministarstvo vanjskih poslova u stalnom je kontaktu s turskim kolegama.
“Ključni detalj je to da je prva rasprava najavljena za 10. lipnja. Tražili smo također da predstavnici veleposlanstva RH u Ankari budu nazočni na raspravi, tako da iz prve ruke možemo vidjeti što se događa i da budemo uz rame gospodinu Bekavcu”, kazao je hrvatski veleposlanik Hrvoje Cvitanović.
Za kapetana Marka Bekavca, i kolege i kompanije u kojima je radio imaju samo riječi hvale. Kažu, u 30 godina plovidbe mrlje u njegovoj karijeri – nije bilo.
Kolektivni ugovori, financijsko planiranje, očuvanje mentalnog zdravlja, bile su samo neke od tema o kojima se govorilo na seminaru za pomorce koji plove na brodovima za kružna putovanja, ovogodišnjem „Cruise seminaru“, što je od 22. do 26. travnja održan u Hotelu Palace u Dubrovniku.
Pomorci s kruzera, od kapetana, časnika, mornara, do bijelog osoblja, okupljeni na jednom mjestu izmijenili su iskustva i, kako su rekli, iako su već godinama u ovom poslu, naučili su nešto novo. Na seminaru su bili pomorci iz zemalja regije, deset različitih nacionalnosti, pa je okruženje bilo baš kao, mogli bismo reći, na brodu, javljaju iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
“Zahvaljujem vam u ime svoje obitelji na organizaciji ovog seminara i mogućnosti da tu budem. Znanje i uvidi koje smo dobili od neizmjerne su važnosti i zaista sam zahvalan na prilici da povećam razumijevanje o važnosti sindikata u pomorskoj industriji. Hvala vam na potpori koju pružate pomorcima i našim obiteljima”, rekao je Tomislav Ruso.
“Veliko hvala svima koji su uključeni u organizaciju ovog nevjerojatnog seminara i svim sudionicima. Naučili smo nešto novi, zabavili smo se i razmijenili iskustva. Sretno svima i zapamtite niste sami”, poručila je Alona Zaiakina.
“Uvijek je lijepo upoznati nove kolege, ljude iz drugih kompanija, odjela i nacionalnosti, podijeliti priče i iskustva i ostvariti nove kontakte i steći prijatelje. Jako mi je drago što sam se prijavio za sudjelovanje na seminaru”, rekao je Luka Peroš.
Seminar su organizirali Norveški sindikat pomoraca, FIT-CISL, VER.DI, Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Sindikat pomoraca Hrvatske.
Idući Cruise seminar u Hrvatskoj će biti održan za dvije godine.
Nacional je došao do novih saznanja o razlozima zbog kojih je inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka zabranila isplovljavanje Jadrolinijinom brodu Oliver iz remontnog brodogradilišta Viktor Lenac i preuzimanje prometa na liniji Split – Vela Luka – Ubli na Lastovu.
Zabranom isplovljavanja broda Oliver, donedavno broda Vela Luka, kupljenog 2023. godine u Grčkoj, inspekcija Lučke kapetanije osujetila je prikriveni plan Branka Bačića, utjecajnog ministra u Vladi Andreja Plenkovića i nositelja liste HDZ-a u 10. izbornoj jedinici, da u dogovoru s predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Soptom, manje od tjedan dana prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, politički profitira od svečanog uplovljavanja i masovnog dočeka broda nazvanog po najpopularnijem hrvatskom pjevaču Oliveru Dragojeviću u Vela Luku na Korčuli, Bačićevu rodnom otoku.
Zabrana plovidbe Oliveru i Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu djelatnika nadležne Lučke kapetanije Rijeka od 9. travnja 2024. godine, doveli su, svega nekoliko dana prije izbora, do žestokog sukoba unutar HDZ-a. Naime, nositelj izborne liste u 8. izbornoj jedinici, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, osobno je inzistirao na tome da se zaustavi isplovljavanje Olivera i bez pogovora izvrše nalozi inspekcije Lučke kapetanije Rijeka, čime se zamjerio svojem stranačkom kolegi Branku Bačiću.
Uz dosadašnje ozbiljne nedostatke koje su na Oliveru pronašli i pobrojili inspektori sigurnosti plovidbe, a koje je Nacional objavio u prošlom broju, nova otkrića o skandalozno niskoj razini sigurnosti na tom brodu i opasnostima za brod, posadu i putnike, posebno bi mogla biti zabrinjavajuća za predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Soptu. Prvi čovjek Jadrolinije, zagovarajući isplovljavanje Olivera po svaku cijenu, kao da je želio demonstrirati svoju moć, utjecaj i lojalnost HDZ-u te potvrditi svoj status čovjeka od najvećeg povjerenja Andreja Plenkovića, piše Nacional.
“Unatoč tome što je iz Zapisnika inspekcije Lučke kapetanije jasno da brod ima vrlo ozbiljnih problema po pitanju sigurnosti, Lučka kapetanija Rijeka nije izravno, već između redaka, kazala da brod Oliver uopće nema ’emergency diesel generator’, odnosno dizelski generator koji se automatski uključuje u slučaju nužde i u situaciji koja je kritična za sigurnost broda i putnika. To je skandalozno i u svojoj dugogodišnjoj praksi nikad nisam čuo za takav slučaj“, kazao je za Nacional izvor blizak Uredu za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
“Radi se o generatoru kojem je mjesto na najvišoj palubi broda, koji se sam aktivira u situacijama kad brod ostane bez osnovne energetike i koji mora pokriti sve sustave koji imaju potrebe za energijom u takvoj kritičnoj situaciji. To su predsjednik Uprave i cijela Uprava Jadrolinije, odgovorna osoba u tehničkoj službi riječkog brodara znali, ali su svejedno pozvali inspekciju sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka da obavi pregled broda, očigledno s uvjerenjem da će dobiti suglasnost za isplovljavanje. Tako su učinili ozbiljan propust protiv sigurnost broda i putnika, zbog čega do sada nitko nije odgovarao. Predsjednik Jadrolinije o tome je imao saznanja jer je prethodno dobio Očitovanje Hrvatskog registra brodova, čiji su eksperti pismeno izvijestili Jadroliniju o svim, pa i o ovom ozbiljnom nedostatku. Ne može se zamisliti da brod koji nema ’emergency diesel generator’ zaplovi ni na probnu vožnju, a kamoli da ukrca putnike i plovi do Vele Luke. Očigledno, možemo pretpostaviti da je s vrha Jadrolinije izvršen pritisak na ravnatelja HRB-a Damira Roju, koji je, izvjesno, naložio da se dalje ne inzistira na otklanjanju primjedbi koje je Jadroliniji dostavio Hrvatski registar brodova, pa je tako i sam, zapravo, postao suodgovoran za nastalu situaciju.
Da je tome tako, pokazuje drugo Očitovanje HRB-a da su nakon osnovnog pregleda obavljenog od eksperata HRB-a u brodogradilištu ‘Viktor Lenac’ “utvrđeni manji nedostaci i potrebe za popravcima”. Tako je Jadrolinija dobila ‘čiste papire’. Postavlja se pitanje kako je Jadrolinija za kupovinu broda, tada nazvanog Vela Luka, bivši Hermes, već u postupku javne nabave mogla dobiti suglasnost HRB-a i platiti 12 milijuna eura za 30 godina stari brod bez generatora za hitne i krizne slučajeve. Postavlja se pitanje kako je uopće taj brod Hermes mogao 20 godina ploviti u Grčkoj bez ’emergency diesel generatora’“, zapitao se Nacionalov izvor blizak Uredu za sigurnost plovidbe nadležnog ministarstva te izrazio svoje mišljenje: “Ta katastrofa od broda, umjesto u remont nakon kupovine u Grčkoj, trebala je ići u temeljitu rekonstrukciju. Brod očito ne može održavati liniju Split – Vela Luka – Ubli za koju je namijenjen. Ugradnja ’emergency diesel generatora’ je ogroman posao, pogotovo na brodu starom 30 godina i sa starom japanskom automatikom s kojom nitko u Jadroliniji ni u ‘Viktoru Lencu’ ne može izaći na kraj“.
Dakle, nitko ne zna kako taj nedostatak otkloniti. Nedostatak je puno veći, složeniji i kompleksniji negoli su to u svojem Zapisniku o izvršenom inspekcijskom pregledu priznali inspektori sigurnosti Lučke kapetanije Rijeka, koji su na tu temu naznačili kako treba „osposobiti protupožarnu pumpu u nuždi kako bi zadovoljila zahtjev o tlaku te osposobiti električnu instalaciju u nuždi kako bi omogućila kormilarenje u nuždi“.
„Usto“, kazuje Nacionalov izvor, “neki prostori na brodu nisu odgovarajuće protupožarno izolirani. Ne znam kako je brod do sada imao dopuštenje za plovidbu. No taj problem je rješiv u nekoliko tjedana i uz dodatni trošak, za razliku od velike nepoznanice, ugradnje generatora za hitne slučajeve koji bi električnom energijom automatski trebao povezivati sve sustave na brodu. Ni tu nije kraj patnji broda Oliver, žalosno je da se jedna takva starudija zove po čuvenom i svima omiljenom pjevaču. Ostaje problem dogradnje pramčane rampe, složene u trupu, koji nije riješen i kojom brod ne može dosezati pristaništa. Za sada je riješen problem krmene rampe pa bi brod mogao samo krmom pristajati na pristanište u, recimo, Veloj Luci. Takav manevar je vrlo zahtjevan, iskrcaj automobila vrlo otežan i kaotičan, jer bi se automobili morali okretati u garaži trajekta kako bi izašli na kopno. U situacijama nevera ili nepovoljnih vremenskih prilika, pristajanje krmom u Veloj Luci za zapovjednika broda bilo bi nemoguća misija pa bi se lako moglo dogoditi da se zbog nemogućnosti pristajanja, nakon tri sata vožnje do Vele Luke, brod s putnicima i automobilima vrati u Split“.
Poslovični optimizam Jadrolinijinih službi da će „u najkraćem mogućem roku ispuniti dodatne zahtjeve Lučke kapetanije Rijeka“ bez ikakva je utemeljena osnova, a pri tome još i obmanjuju javnost nekorektno prebacujući odgovornost na Lučku kapetaniju Rijeka, tvrdeći da se radi o „dodatnim zahtjevima Lučke kapetanije“, a ne o problemu kojeg su David Sopta, Uprava i sve prateće službe Jadrolinije bili svjesni od jeseni 2023. godine, otkad su u Grčkoj kupili taj trajekt. “Na otklanjanju problema za koji su znali, ništa nisu napravili kroz cijelo ovo vrijeme, a pokušajem ishođenja dozvole za plovidbu svjesno su ugrozili sigurnost pomorskog prometa, sigurnost broda i sigurnost života putnika“, zaključio je Nacionalov izvor.
HRB: “Utvrđeni su određeni manji nedostaci i potrebe za popravcima/doradama”
Na pitanja Nacionala upućena ravnatelju HRB-a Damiru Roji, iz njegovog ureda je dostavljen opsežan odgovor iz kojeg izdvajaju najvažnije:
Na pitanja što je sadržavalo Očitovanje HRB o pregledu broda Oliver, koji je učinjen prije pregleda inspekcije sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka, iz ureda Damira Roje je odgovoreno: “M/b Oliver upisan je u Hrvatski upisnik brodova, NIB 284578…Za vrijeme plovidbe pod grčkom zastavom brod je bio u posjedu svih potrebnih i valjanih brodskih isprava propisanih predmetnom Direktivom i Delegiranom uredbom….HRB je sukladno svojim ovlastima…., obavio osnovni pregled broda u svrhu prvog izdavanja svjedodžbi za plovidbu u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske. Osnovnim pregledom obavljenim od strane HRB-a dok je brod bio u Brodogradilištu Viktor Lenac, utvrđeni su određeni manji nedostaci i potrebe za popravcima/doradama. Nakon što su isti otklonjeni, HRB je brodu izdao plovidbene isprave.”
Dakle, tipizirani odgovor iz Ureda ravnatelja HRB-a Damira Roje potvrđuje samo “utvrđene manje nedostatke i potrebe za popravcima” koji su otklonjeni, pa je HRB bez problema Oliveru izdao plovidbene isprave. HRB ne odgovara na pitanje kako je moguće da je iza takvog pregleda HRB-a s “manjim nedostacima” i izdanim ispravama za plovidbu, uslijedio pregled broda od strane inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka “tijekom kojega su utvrđeni dodatni nedostaci, a zbog čega je brodu zabranjena plovidba dok utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni”, napisali su iz Ureda Ravnatelja HRB-a Damira Roje, ne odgovarajući kako su moguća takva dva oprečna pregleda s različitim ishodima. Ali, nalaze inspektora Lučke kapetanije, isto kao i Jadrolinija, ravnatelj HRB-a Roje namjerno pogrešno naziva “dodatnim nedostacima”.. Izglednije je da HRB skriva istinu o pregledu broda, pod pritiskom vrha Jadrolinije, da je HRB prešutno odustao od nalaza svoga prvog pregleda broda, kojega je pronašla inspekcija Lučke kapetanije Rijeka, i da su se HRB i ravnatelj Roje pokorili traženjima i tako u slučaju broda Oliver, postali suodgovorni za ugrožavanje sigurnosti plovidbe, kako tvrdi i Nacionalov izvor blizak Uredu za sigurnost plovidbe nadležnog Ministarstva..
Prije bi im na krmu znao doći jedan pas, obični mješanac. Po kakav zalogaj. Odavno ga već nema…
Pričaju za Slobodnu Dalmaciju nesretni pomorci – ukupno ih je dvanaest na dvama brodovima – dok razočarani, deprimirani i frustrirani mjesecima čekaju na mrtvom vezu trogirskog brodogradilišta hoće li im se kompanija smilovati i konačno poslati koju od četiri neisplaćene plaće. Više od 140.000 eura. Ili barem nešto da pojedu!
“Ko u Gazi, momak, eto kako nan je! Oće li pisat u tome članku i da nemamo šta izist ako nan kapetan šta ne kupi?! Da ne moramo ić u Caritas prosit malo masla i mermelade na kruv! Svi nas lažu, kompanija je digla ruke od nas, ne zna se više ni ko je vlasnik. Devet miseci san tu, brod je obnovljen i triput smo tribali isplovit, ali nas i dalje evo ovde…”.
Eto. Čuli ste Ivana Šodu, kormilara na brodu C3 Magnar, tzv. cement carrieru, panamske zastave pripadnosti.
U salonu inspektor splitske Lučke kapetanije, tzv. port state control pregled. Nadležan za brodove pod stranim barjakom u domaćim lukama. Šest je pomoraca na brodu. Kažu da struju i vodu imaju samo zahvaljujući milosrđu škvera. Iako je brodar dužan i brodogradilištu. Magnar je, naime, kompletno sređen! Već godinu dana! Dok PSC pregledava dokumente, prelazimo na drugi “cementaš” prikovan istom sudbinom – stari Jadro. Hrvatske zastave. Isto šest pomoraca. Otužna atmosfera, piše Slobodna Dalmacija.
“NEMA VIŠE NOVCA NI ZA BUS…“
Tonči Nožina, timunjer s Jadra, ne može iskrenije:
“Ne mogu otić doma. Nema viš ni za bus! Da se kuće na Bijaćima i dokopan, šta ću pojist kad je frižider prazan, a ja san samac. Ni mačka me ne čeka. Interneta na mobitelu iman još do popodne. Triba bi skupit 26 eura za račun od mobitela, ali odakle?! Ovde san zapeja još od prvi trećega prošle godine. Taman san bija triba izać iz blokade. Izgleda da nas je brodar napustija…”.
Vlasnički odnosi u zagrebačkoj brodarskoj kompaniji “Makar Navis” (prije u vlasništvu Jušte Puharića) i kod njihovih ulagača iz osječkog “Anchora” vrlo su složeni i tko bi ih sve razmrsio. Ali se prelamaju preko leđa nesretnih pomoraca. Jedan od tih Osječana je, kako se čuje, profesor Zoran Balkić koji se bavi kriptovalutama, bitcoinom i blockchainom. Navodno je prethodno dosta i uložio u posao s brodovima, no sada se čini da je ozbiljno zapelo…
“Zadnje isplate bile su prid Božić. Za deseti i jedanesti misec. Otad ni dinara! Na brodu san već deset miseci. Sto obećanja smo čuli, možda su i bile dobre namjere, govorilo se da ćemo i na remont, ali je došlo do sukoba starih i novih gazda. I nedavno je direktor Zvonko Toula obeća dvi plaće i treću uskoro. Kao, traže investitore”, govori nam Robert Jeramaz, upravitelj stroja na starom Jadru.
Šef kuhinje Josip Jerković na brodu je od srpnja. Hrvatski reprezentativac u trčanju! Discipline su mu od 1.500 metara do 21 kilometra, polumaratona. Kaže da im kompanija ne šalje za hranarinu već dulje od mjesec dana:
“Šta možemo, hranimo se sami. Tribali bi ić u prošnju, da buden malo gorak, ha-ha-ha…”.
Kažu pomorci, nekomu može biti i smiješno, ali dijelu posade raste nervoza jer ni za duhan nemaju. Očajni su neki, imaju ljudi kredite, račune, obaveze, ističe Slobodna Dalmacija.
“OD FIRME NI BOŽIĆA, NI USKRSA, NI ČESTITKE…“
Kapo Jeramaz, uz još mrvu gorčine:
“Svojim novcem kupujemo čak i destiliranu vodu za brodske akumulatore. Održavamo i brod koliko možemo. Evo, ja san bija dragovoljac, ostavija dobar posal i iša u rat, da bi danas doživljava sve ovo. Od firme ni Božića, ni Uskrsa, ni čestitke. Nisu u stanju platit ni dvi rate brodskog osiguranja da bi posade mogle baren od osiguravatelja dobit četri plaće, kako to propisu kažu. I dobili mi plaću ili ne, država će od nas ovrhon naplatit doprinose za zdravstveno i mirovinsko, pa i porez ako nismo stigli bit u navigaciji vanka zemlje 183 dana godišnje. A krepajemo ovde!”
Posade su na koncu tražile pomoć ITF-a, moćne međunarodne federacije transportnih radnika koja surađuje sa Sindikatom pomoraca Hrvatske:
“Obavijestili smo “port state control” i inspekcija je stigla iz Kapetanije. PSC je po službenoj dužnosti, radi neisplate plaća, zaustavio, odnosno blokirao brodove i oduzeo im isprave. Bit će im vraćene po isplati pomoračkih potraživanja”, pojašnjava nam Milko Kronja, inspektor ITF-a.
Tumači da je brodski osiguravatelj po međunarodnim propisima dužan isplatiti maksimalno četiri plaće i trošak repatrijacije posade. Ali brodovlasnici nisu platili dvije rate osiguranja, pa Kronja predlaže da osiguranje ipak ispuni svoju obvezu, plati pomorce, pa da se naknadno naplati od “Makar Navisa”, čak i ako padne u stečaj.
“Ne pomogne li ništa, uslijedit će zahtjev za sudsku prodaju brodova, ali to traje jako dugo i pitanje je u kojoj mjeri bi se posada naplatila. Naš je prijedlog: uspiju li se pomorci domoći tih četiriju izostalih plaća iz osiguranja, neka napuste brodove i daju otkaz. Ne isplate li ih ipak osiguravatelji, onda neka još ostanu na brodovima. Ako mogu izdržati. Jer će tako rasti njihova potraživanja u slučaju stečaja kompanije ili sudske prodaje brodova”.
Iranski ministar vanjskih poslova tijekom vikenda je kazao da će uskoro posada kontejnerskog broda MSC Aries od 15.000 TEU biti oslobođena, piše Splash247.
Brod s 25 članova posade, povezan s Izraelom, otela je Iranska revolucionarna garda u Hormuškom tjesnacu 13. travnja, nekoliko dana nakon što je Teheran obećao osvetu za izraelski napad na njegov konzulat u Damasku.
Brod se trenutno nalazi usidren blizu tri druga broda koje je Iran oteo posljednjih mjeseci.
Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian rekao je svom portugalskom kolegi Paulu Rangelu u telefonskom razgovoru da ih “humanitarno pitanje oslobađanja posade broda ozbiljno zabrinjava”, objavili su iranski mediji.
Citiran je kako navodi da će posada biti predana njihovim veleposlanicima u Teheranu, međutim u izvješćima nije navedeno kada će se to dogoditi, piše gCaptain.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je Aries zaplijenjen zbog “kršenja pomorskih zakona” i da nema sumnje da je povezan s Izraelom. MSC iznajmljuje Aries od Gortal Shippinga, podružnice Zodiac Maritimea, koja je djelomično u vlasništvu izraelskog poduzetnika Eyala Ofera.
U nedavnom otvorenom pismu glavnom tajniku UN-a, Antoniju Guterresu, vodeća svjetska brodarska udruženja istaknula su nejednakost s kojom se pomorci suočavaju kao taoci.
“Svijet bi bio ogorčen da su četiri zrakoplova zaplijenjena i držana kao taoci s nedužnim dušama u njima. Nažalost, čini se da nema iste reakcije ili zabrinutosti za četiri trgovačka broda i njihove posade koji su držani kao taoci”, navodi se u otvorenom pismu koje je potpisalo 16 brodarskih organizacija.
Brod za prijevoz automobila Galaxy Leader, kojeg su prije šest mjeseci oteli hutisti, i dalje se nalazi u jemenskim vodama, dok su kod Roga Afrike somalijski pirati nastavili sa svojom taktikom otkupnine, i tako oteli dva broda posljednjih mjeseci.
“Ubijeni su nedužni pomorci, pomorci se drže kao taoci. To bi bilo neprihvatljivo na kopnu, a neprihvatljivo je i na moru”, upozorava se u poslanom pismu, zahtijevajući od UN-ovog tijela da stvori pojačanu koordiniranu vojnu prisutnost, misije i patrole u regiji te da se poduzmu svi mogući napori za oslobođenje mnogih pomoraca koji su trenutno držani kao taoci na Bliskom istoku, ističe Splash247.
