Brodovi pod hrvatskom zastavom trenutačno se, zajedno s još 17 državnih zastava svijeta, nalaze na tzv. sivoj listi Pariškog memoranduma (PMOU) kojim je uređen nadzor brodova u europskim lukama i određena mjerila za inspekcijski nadzor brodova pod zastavama zemalja potpisnica memoranduma.

Pariški memorandum osnovan je 1982. godine, kada ga je potpisalo 14 država članica EU, a od tada su mu pristupile brojne obalne države Europe, te Kanada i Rusija. Danas Pariški memorandum broji 28 država članica koje sudjeluju i pokrivaju vode europskih obalnih država i sjevernoatlantskog bazena od Sjeverne Amerike do Europe. Republika Hrvatska je punopravna članica od 1. siječnja 1997. godine navodi Morski.hr.

Svake godine u Godišnjem izvješću Pariškog memoranduma o razumijevanju, objavljuju se državne zastave koje su na “bijelom”, “sivom” i “crnom popisu”, odnosno od kvalitetnih zastava do zastava s lošim performansama koje se smatraju visokim ili vrlo visokim pomorskim rizikom. Na kojoj je neka zastava listi, ovisi o ukupnom broju inspekcija i zadržavanja tijekom trogodišnjeg tekućeg razdoblja za zastave s najmanje 30 inspekcijskih pregleda u tom razdoblju.

Prema popisu kojeg je objavila međunarodna organizacija Paris MoU, Hrvatska je tako ušla u društvo zemalja poput Saudijske Arabije, Koreje, Indije, Ukrajine, Paname…

“Odgovornost je na brodovlasniku”

– Osnovno načelo je da primarna odgovornost za usklađenost sa zahtjevima utvrđenim međunarodnim pomorskim konvencijama leži na brodovlasniku/operateru. Odgovornost za osiguranje takve usklađenosti ostaje na državi zastave – stoji u jedinom pojašnjenju koje se može dobiti od ove organizacije, jer konkretno obrazloženje o tome zašto je i Hrvatska na sivoj listi, od njih nismo dobili, što i ne čudi zbog diskrecijskih prava brodara i čitavog niza sudionika.

Pa iako je ova odluka na snazi od srpnja ove godine, službeno, o ovome se do sad javno nisu izjasnili ni u Ministarstvu mora, niti u Registru Hrvatskih brodova.

– Ne bi to želio komentirati. Kako radimo za hrvatsku, tako radimo i za druge zastave, recimo Panamu, Liberiju, Maršalske otoke, Luksemburg, Maltu i niz drugih zastava, poduži je spisak. Netko u Ministarstvu mora bi vam trebao dati odgovor na ta pitanja. HRB je klasifikacijsko društvo, odnosno priznata organizacija. Pored zastave, mi smo zaduženi i za brodske svjedodžbe za brodove u međunarodnoj plovidbi, a one vam pak mogu izdavati i druga društva, nismo mi jedini – pojašnjava nam Damir Roje, ravnatelj Hrvatskog registra brodova.

Ali neslužbena pojašnjanja smo, iako posredno, dobili od ljudi iz sustava unutar Hrvatskog registra brodova, pomorske struke i Ministarstva mora.

Nitko se ne želi zamjeriti konkretnim brodarima, no sve je jasno ako se samo pogledaju javno objavljeni dokumenti, kao i činjenica da se sve zapravo svodi na statistiku.

Prema dobro upućenim izvorima iz gore navedenih institucija, razlog zašto se Hrvatska srozala na sivu listu leži u statistici, jer se flota brodova pod hrvatskom zastavom, od stvaranja države devedesetih, na ovamo, smanjila za 10-12 puta.

– Tada smo, naime, imali 290 brodova u međunarodnoj plovidbi. U svijetu vam danas plovi sad preko sto tisuća brodova takve veličine. Danas ih je u Hrvatskoj niti 30-ak. Nije ista statistika ako zaustave pet brodova zastave u čijoj floti se nalazi njih 30 ili 3 tisuće. Samim tim vrlo lako padate iz bijele u sivu, a onda i flotu crnih zastava – pojašnjava nam jedan od izvora.

Pet je domaćih brodova i na hrvatskoj crnoj listi!

Konkretno, brodovi pod hrvatskom zastavom su od 2020. do 2022. godine, prema podacima Paris MoU-a zaustavljeni 64 puta, a prema službenim podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, njih pet se nalazi na tzv. Crnoj A1 listi međunarodne plovidbe koji su zaustavljeni od 30. rujna 2020. d0 30. rujna 2023. To su brod za rasuti teret Veruda, brodara Alpha Adriatic; brod za cement Jadro, brodara Makar Navis; brod za rasuti teret Miho Pracat, Atlantske plovidbe Dubrovnik, te brodovi Trogir i Split, splitskog Jadroplova.

Riječ je o listama posebnog nadzora u koje se upisuju brodovi u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi koji su zbog nedostataka tijekom prethodne tri godine dva ili više puta zaustavljeni u nekoj luci. Na liste se upisuju zapovjednici čiji su brodovi u istom razdoblju zaustavljani dva ili više puta te brodari kojima je u tri godine zaustavljeno 30 posto ili više brodova iz flote upisane u hrvatski upisnik. 

Upravo su Jadroplovovi brodovi jedan od bitnijih razloga zašto je čitava hrvatska flota pala na listi brodova za pojačan nadzor. Samo na dva prethodno navedena Jadroplovova broda podugačka je lista nedostataka, a od njih je brod Split u katastrofalnom stanju, pa su mu detaljni nedostatci, nakon inspekcije iz travnja 2022. godine u Rijeci popisani na čak tri stranice! Paradoksalno, isti taj Jadroplov, Vlada je posljednjih godina financirala novcem poreznih obveznika za kupnju još brodova.

Stavljanjem na crnu listu, domaće se brodare među ostalim upozorava da bi trebali ukloniti nedostatke kako zbog njih ne bi dospjeli i na liste PMOU-a.

Što siva lista zastava znači za hrvatske brodove?

Odgovor je vrlo jednostavan: više kontrole, više zaustavljanja, više naplaćivanja kazni za nedostatke, pa, valjda posljedično, i veće ulaganje u kvalitetu brodova na kojima su pomorci brodova pod hrvatskom zastavom.

No, nije ovo Hrvatskoj prvi put da se nalazi na crnoj listi, bili su tamo naši brodari i prije, pa je sredinom 2000-ih, Hrvatska s crne ušla na sivu, te konačno 2010. na popisu bijelih zastava. Ostaje zabilježeno da se to dogodilo temeljem ostvarenih rezultata u trogodišnjem periodu do 2010. godine. Naime broj zaustavljenih brodova hrvatske zastave znatno je tada smanjen, primjerice, u 2009. nije bilo niti jednog zaustavljanja.

“Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u Pretpristupnoj pomorskoj strategiji RH  izložilo opredjeljenje za svrstavanje hrvatske zastave na bijelu listu Pariškog memoranduma. Da bi se postigao zadani cilj Vlada RH donijela je 2008. Akcijski plan za poboljšanje statusa hrvatske zastave, a za provođenje plana zaduženo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Unapređenje statusa hrvatskih brodova svrstavanjem na bijelu listu vrijedan je uspjeh postignut prvenstveno zalaganjem inspekcijskih službi Ministarstva, Hrvatskog registra brodova i hrvatskih brodara čiji brodovi plove u međunarodnoj plovidbi”, izvijestilo je tada Ministarstvo mora, koje je tih godina redovito izvještavalo javnost o promjenama na gore ili bolje, a ove 2023. godine, o svrstavanju na sivu listu, doznali smo tražeći informacije od međunarodnih institucija.

Kakav je plan Ministarstva mora po ovom pitanju, pokušali smo doznati od šefa Uprave sigurnosti plovidbe Siniše Orlića, kojeg do zaključenja ovog teksta nismo dobili, pa smo upit poslali pisanim putem. Odgovor ćemo objaviti, čim ga dobijemo.

A do tad imamo jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da nas svega korak dijeli do povratka na poželjnu listu bijelih zastava. Trenutno su na tzv. bijelom popisu najpoželjnije zastave Danske, Italije, Grčke, Nizozemske i Norveške, a iznad Hrvatske su Latvija, Poljska i Tajland. Loša vijest je da ćemo na to čekati još tri godine, pa sve i da sutra ispunimo uvjete za povratak.