Na morskome dnu, usred Nacionalnog parka Kornati, na dubini od 30-ak metara leže ostaci mletačkog broda. Brodolom se, pod nerazjašnjenim okolnostima, dogodio početkom 18. stoljeća, a trgovački brod bio je pun robe iz Otomanskog carstva. Šibenska ekipa HRT-a bila je s istraživačima ostataka broda.
Rastužila je prije 300 godina vijest o ovome brodolomu europske trgovce i uživatelje tada modernih poroka na tlu Starog kontinenta. Po kornatskome morskom dnu razasulo se na tisuće lulica za pušenje duhana, prenosi HRT Magazin.
– Ovo je jedinstveni teret. Ovakav veliki teret lulica nemamo do sada na Jadranu, rekla je Vesna Zmaić, voditeljica istraživanja.
Lulice su sastavljene od više dijelova – keramičkih i drvenih. Za razliku od europskih jednodijelnih.
Mletački trgovački brod bio je pun i fildžana – šalica za kavu bez ručke – te ostalog pribora za uživanje u kavi. Izrađenih u turskom gradu Kutahyi, tadašnjem središtu proizvodnje porculana za europske kupce.
– Za razliku od kineskog porculana, koji je bio skup i kojeg su si mogli priuštiti samo viši slojevi. Znači, ovo je bio porculan za širi puk, ističe Zmaić.
No i “roba široke potrošnje” bila je dragocjen teret.
– Ovaj brod je bio naoružan sa sedam željeznih topova, kaže Igor Mihajlović, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Sačuvana su na dnu mora i željezna sidra, brodsko posuđe, a istraživačima pozornost plijene pronađeni osobni predmeti – poput svetačkog medaljona.
Svaki se nalaz precizno bilježi. A zatim i pažljivo obrađuje.
– Prvo i osnovno je da se desalinizira u slatkoj vodi naravno, kako bi se sva ta sol izvadila. Potom slijedi dalje mehaničko čišćenje ili prema potrebi dalje, objasnila je Lea Čataj, voditeljica Odjela za restauriranje arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda.
U datiranju brodoloma pomažu i informacije o vremenu proizvodnje porculana u Kuthayi te druge povijesne činjenice, piše HRT Magazin.
– Možemo ga smjestiti u razdoblje nakon završetka Morejskog rata, koji se događao krajem 17. stoljeća između Venecije i Osmanskog carstva. Ukazuje na porast trgovine između Istoka i Zapada odmah nakon završetka ratnih aktivnosti, kaže Igor Mihajlović.
Što više otkrivenih detalja, olakšat će “češljanje” venecijanskog arhiva – u potrazi za odgovorom o kojem je točno brodu riječ.
