Američki energetski div Chevron potpisao je memorandum o razumijevanju s libijskom državnom kompanijom National Oil Corporation (NOC) s ciljem procjene offshore potencijala u jednoj od libijskih morskih koncesija.
Sporazum obuhvaća izradu sveobuhvatne tehničke studije za blok NC 146, koji se nalazi u libijskom akvatoriju. Riječ je o području koje bi, prema procjenama, moglo imati značajan potencijal za nova otkrića nafte i plina, navodi Splash247.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Libija pokušava povećati svoje nacionalne rezerve i ponovno pozicionirati svoj energetski sektor nakon godina političke nestabilnosti, građanskih sukoba i pada režima Muammara Gaddafija.
Predsjednik NOC-a, Mesud Suleiman, istaknuo je kako blok NC 146 ima potencijal za jačanje nacionalnih rezervi te mogućnost značajnih novih nalazišta. Naglasio je i da ovaj sporazum nadilazi tehničku suradnju, jer predstavlja jasan signal povratka povjerenja međunarodnih investitora u libijsko tržište.
Chevron ovim potezom dodatno širi svoju mrežu partnerstava. Nedavno je potpisao sličan sporazum i s turskom državnom kompanijom TPAO, s ciljem jačanja globalne prisutnosti i povećanja proizvodnih kapaciteta.
Znanje, vještine i tradicija na 18. Danima hrvatske male brodogradnje i turizma: Pomorski fakultet slavi jubilej, a Jadran se priprema za kultne dalmatinske regate i Big Game spektakl.
Treći dan 18. Dana hrvatske male brodogradnje i turizma / Croatia Nautic Show u Marini Kaštela protekao je u znaku izvrsnosti hrvatskog pomorskog obrazovanja, najave prestižnih regata te prezentacije sportskog ribolova kao vrhunskog turističkog proizvoda. Dok su posjetitelji uživali u cjelodnevnim isplovljavanjima izloženih plovila, konferencijski dio sajma ponudio je uvid u budućnost kadrova koji pokreću svjetsku nautičku industriju.
Prev
Next
Luka znanja za obrazovanje pomoraca: 60 godina Pomorskog fakulteta u Splitu
U novu nautičku sezonu ulazi se uz snažan fokus na obrazovanje i infrastrukturu uz nove standarde koji pokreću hrvatsko pomorstvo, a Pomorski fakultet u Splitu predstavlja ključnu instituciju za obrazovanje i izobrazbu pomoraca u Hrvatskoj. U svojoj 66 godina dugoj povijesti, fakultet je iznjedrio više od 9.000 diplomanata koji danas rade kao veleposlanici hrvatskog pomorskog znanja diljem svijeta. Bilježe porast interesa studenata, s ovogodišnjim povećanjem broja brucoša od 11 posto, a upisne kvote su u potpunosti popunjene, što potvrđuje status fakulteta kao prvog izbora za brojne maturante.
Istaknuli su to danas tijekom predstavljanja Pomorskog fakulteta Split koji obilježava 66. obljetnicu, dekan fakulteta prof. dr. sc. Ivan Peronja, prof. dr. sc. Merica Slišković, izv. prof. dr. sc. Luka Pezelj, izv. prof. dr. sc. Rino Bošnjak i izv. prof. dr. sc. Nikola Mandić.
“Hrvatski časnici čine oko 6% zapovjednog kadra na svjetskim brodovima, što je jasan dokaz kvalitete našeg obrazovanja,” poručeno je s panela. Najavljen je i veliki infrastrukturni iskorak, projekt regionalnog centra u Vučevici s bazenom za obuku, kao i domaćinstvo prestižne godišnje skupštine IAMU, koja će u listopadu u Splitu okupiti predstavnike 82 svjetska pomorska učilišta.
Regate koje pišu povijest: Jedrenje kao način života
Popodnevni termin bio je rezerviran za predstavljanje proljetnih dalmatinskih regata krstaša. Paiška regata, u organizaciji JK Labud, početkom svibnja spojit će jedrenje s promocijom otočkih proizvoda i humanitarnim radom. Damir Skelin, potpredsjednik Jedriličarskog kluba Labud i direktor Paiške regate koja slavi život na moru, uključuje sajam otočkih proizvoda i humanitarnu akciju u suradnji s Rotary klubom Hvar. „Tri dana jedrenja u prvom vikendu svibnja mamac je za brojnu flotu, koja živi jedrenje, a sve nam je to i dobar „ulazak“ u turističku sezonu“ – kazao je Skelin. Sani Šitić najavila je 35. izdanje kultne Komiške regate, koja krajem svibnja okuplja jedriličarsku elitu, a ove godine, u suradnji s Udrugom Sunce, stavlja poseban fokus na očuvanje morske cvjetnice posidonije. Eduard Vujnović predstavio je 17. izdanje Male Mrduje – Memorijala Boris Vujnović, koja okuplja mlade jedriličare u klasi Optimist. Regata ima međunarodni karakter, a očekuje se sudjelovanje između 100 i 120 brodova. Sudionici su jednoglasno poručili: “Jedrenje mora postati dio sustavnog obrazovanja u Dalmaciji kako bi djeca od malih nogu razvijala vještine koje im more prirodno nudi.”
Rogoznica kao svjetsko središte Big Game ribolova
Kapetan Gordon Svalina, svjetski prvak i vlasnik brojnih odličja s ekipom “Corto” (PSD Giričić), predstavio je šesto izdanje Adriatic Offshore Tuna Championshipa 2026. Natjecanje koje će se u Rogoznici održati od 11. do 14. kolovoza već sada privlači ekipe iz cijelog svijeta – od Egipta do Južne Afrike.
“Big Game ribolov više nije samo hobi, to je elitni turistički proizvod koji puni čartere i restorane izvan glavne sezone,” naglasio je Svalina. Osim natjecateljskog dijela, naglasak je stavljen na edukaciju i uključivanje novih generacija. PSD Giričić iz Kaštel Gomilice, koji broji oko 500 članova, vodi uspješnu školu ribolova za djecu. Cilj je odvojiti mlade od modernih tehnologija i usmjeriti ih prema moru i prirodi.
Ovaj dinamičan program 18. Dana hrvatske male brodogradnje i turizma, posvećen edukaciji pomoraca, sportskom ribolovu i jedrenju, završava koncertom DISCO MAGIC banda – zabavom za sve posjetitelje i izlagače, kao uvod u nedjelju, četvrti dan manifestacije. Ulaz je besplatan za posjetitelje uz osiguran parking.
Punoljetno izdanje ovog sajma, koje ističe važnost promicanja domaće male brodogradnje, još jednom je dokazao kvalitetu i zajedništvo cijele nautičke zajednice.
Prema službenim informacijama, iranske vlasti zaustavile su više kontejnerskih brodova, uključujući i dva broda kineskog brodara COSCO, jer nisu ispunili nove uvjete tranzita. Radi se o prvom konkretnom testiranju ovog režima u praksi, koji bi mogao dugoročno promijeniti način plovidbe kroz ovo kritično područje.
Kontejnerski brodovi CSCL Indian Ocean i CSCL Arctic Ocean pokušali su proći kroz tjesnac, ali su u ranim jutarnjim satima promijenili kurs i vratili se prema području uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oba broda bila su na putu prema Port Klangu u Maleziji.
Iranska Revolucionarna garda objavila je da su blokirana tri kontejnerska broda različitih nacionalnosti zbog nepoštivanja novih procedura. Time je jasno dano do znanja da se tranzit kroz Hormuz više ne smatra automatskim pravom, već uvjetovan proces.
Još ranije, 18. ožujka, Iran je najavio uspostavu “sigurnog koridora” kroz koji bi se odvijala kontrolirana plovidba. Međutim, najnoviji događaji sugeriraju da bi prolazak mogao uključivati i dodatne administrativne ili financijske uvjete.
Situaciju pomno prati i Kina, koja je naglasila važnost Hormuškog tjesnaca za globalnu trgovinu i energetsku sigurnost. Istaknuto je kako daljnja eskalacija ne ide u korist nijednoj strani, te da je prioritet smirivanje napetosti.
Za brodare i operatore, ovo znači dodatnu razinu neizvjesnosti. Osim sigurnosnih prijetnji, sada moraju računati i na mogućnost selektivnog odobravanja prolaza.
Prema analizi tržišta, u području Perzijskog zaljeva trenutno je “zaglavilo” oko 470.000 TEU kapaciteta, jer brodari odgađaju ulazak u zonu bez jasnih garancija sigurnog prolaza.
Sve to ukazuje da Hormuz sve manje funkcionira kao slobodan pomorski koridor, a sve više kao kontrolirana točka kroz koju će prolaz biti moguć samo uz odobrenje.
Foto: Ekplozije na tankeru Sounion nakon napada Hutista / Izvor: Screenshot X
Napadi jemenskih Hutista na Izrael ponovno su otvorili pitanje sigurnosti plovidbe kroz Crveno more i Bab el-Mandeb, jednu od najvažnijih pomorskih arterija za globalnu trgovinu.
Vođa pokreta, Abdul-Malik al-Houthi, najavio je mogućnost uključivanja u sukob na strani Irana i Palestinaca, a već dan kasnije uslijedili su prvi konkretni potezi. Lansiran je balistički projektil prema južnom Izraelu, dok su bespilotne letjelice presretane iznad Crvenog mora i kod Eilata.
Za sada, ono što najviše zanima pomorski sektor – sigurnost trgovačkih brodova – ostaje relativno stabilna. Prema dostupnim podacima, nije bilo incidenata nad komercijalnim brodovima u južnom dijelu Crvenog mora i Adenskog zaljeva. Tankerski promet kroz Bab el-Mandeb i dalje se odvija bez većih zastoja, a brodovi koji ukrcavaju teret u saudijskom Yanbuu nastavljaju plovidbu prema Aziji.
Ovakva situacija sugerira da Huti zasad ne mijenjaju svoj stav prema trgovačkoj plovidbi, iako njihova dugogodišnja prijetnja brodovima povezanim s Izraelom i dalje stoji. U slučaju širenja sukoba ili jačeg uključivanja međunarodne koalicije, rizik za brodare mogao bi se naglo povećati.
U pozadini svega nalaze se i politički ciljevi. Čini se da Huti pokušavaju balansirati između demonstracije vojne sposobnosti i održavanja pregovora sa Saudijskom Arabijom, s kojom su u krhkom primirju još od 2022. godine. Očuvanje tog odnosa trenutno im je važnije od potpunog otvaranja novog pomorskog fronta.
S druge strane, Izrael će gotovo sigurno odgovoriti na napade, što dodatno povećava neizvjesnost u regiji. Svaka nova eskalacija mogla bi se brzo preliti i na pomorski sektor, posebno ako dođe do uključivanja dodatnih vojnih snaga u Crveno more.
Za globalnu trgovinu, situacija ostaje osjetljiva. Saudijska Arabija trenutno uspijeva održavati dio izvoza nafte kroz Crveno more, čime kompenzira ograničenja u Hormuškom tjesnacu. No, eventualni povratak napada na trgovačke brodove imao bi daleko veće posljedice – ne samo za brodare, već i za opskrbne lance na globalnoj razini.
Projekt cilja početak operacija već 2027. godine, a planirana tržišta uključuju Japan, Maleziju i Sjedinjene Američke Države
Japanski brodarski gigant Mitsui OSK Lines (MOL) potpisao je memorandum o razumijevanju s Hitachi i Hitachi Systems s ciljem razvoja i komercijalizacije plutajućih data centara, koji će se graditi prenamjenom rabljenih brodova.
Rastuća potražnja za podatkovnim centrima, posebno zbog ubrzanog razvoja generativne umjetne inteligencije, stavlja sve veći pritisak na infrastrukturu na kopnu. Klasični data centri suočavaju se s nizom izazova – od nedostatka prostora, dugih rokova izgradnje pa sve do problema s opskrbom vodom za hlađenje, navodi Splash247.
U tom kontekstu, pomorska industrija ponovno pronalazi novu nišu.
Plutajući data centri nude nekoliko ključnih prednosti. Prenamjena postojećih brodova traje oko godinu dana, dok izgradnja kopnenih objekata može potrajati i do četiri godine duže. Osim toga, brodovi mogu koristiti morsku ili riječnu vodu za hlađenje sustava, čime se smanjuju operativni troškovi i potreba za pitkom vodom – što je sve češće predmet otpora lokalnih zajednica, osobito u SAD-u.
Dodatna prednost je mobilnost – takvi objekti mogu se premještati ovisno o tržišnoj potražnji, što otvara potpuno novu dimenziju fleksibilnosti u IT sektoru.
S tehničke strane, prenamjena brodova donosi i značajne uštede. Postojeći sustavi na brodu – poput klimatizacije, energetskih sustava i sustava za uzimanje vode – već su instalirani i mogu se prilagoditi novoj namjeni. Primjerice, jedan prenamijenjeni car carrier može ponuditi oko 54.000 četvornih metara prostora, što je usporedivo s najvećim kopnenim data centrima u Japanu.
U ovom partnerstvu, MOL će voditi planiranje konverzije brodova, koordinaciju s lučkim vlastima i financijsku strukturu projekta, dok će Hitachi i Hitachi Systems biti zaduženi za dizajn data centara, IT infrastrukturu i komercijalni razvoj.
Važno je napomenuti da ovo nije prvi MOL-ov iskorak u ovom segmentu. Već prošle godine kompanija je potpisala sličan sporazum s inicijativom Kinetics, koja djeluje unutar turske grupacije Karpowership, s ciljem razvoja nove generacije plutajućih data centara.
Norwegian Cruise Line svečano je krstio svoj najnoviji kruzer Norwegian Luna u Miamiju, čime je flota kompanije dobila još jedan brod iz serije Prima Plus Class.
Ceremonija je održana u Port Miamiju, na NCL-ovu terminalu s LEED Gold certifikatom, pred više od 2.000 uzvanika. Riječ je o važnom trenutku za kompaniju, koja nastavkom širenja flote dodatno učvršćuje svoju poziciju na tržištu kružnih putovanja, navodi Cruise Industry News.
Kuma broda bila je poznata street art umjetnica ELLE, koja je za oplatu broda osmislila upečatljivo umjetničko rješenje pod nazivom La Luna. Tijekom svečanosti upravo je ona obavila i tradicionalno razbijanje boce o trup, čime je brod službeno blagoslovljen za početak službe.
Foto: Cruise Industry News
Predsjednik Norwegian Cruise Linea Marc Kazlauskas rekao je kako Norwegian Luna predstavlja daljnji razvoj brenda koji je izgrađen na fleksibilnosti, slobodi izbora i iskustvu prilagođenom različitim profilima putnika.
Prema planu plovidbe, Norwegian Luna će od travnja 2026. do travnja 2027. ploviti na istočnim i zapadnim karipskim itinererima. U programu su i pristajanja na privatnim destinacijama kompanije Great Stirrup Cay na Bahamima i Harvest Caye u Belizeu.
Nakon karipske sezone, brod će se u travnju 2027. premjestiti u New York, odakle će do listopada iste godine ploviti na linijama prema Bermudima.
Za NCL, Norwegian Luna nije samo novi kruzer u floti, već i važan operativni adut za jačanje prisutnosti na tržištima Kariba i sjevernoameričkih kruzing ruta.
U srijedu, 22. travnja, na Pomorskom fakultetu u Rijeci održat će se 13. Dan karijera – događaj koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj studenata i poslodavaca. U organizaciji Studentskog zbora Fakulteta, manifestacija pruža priliku za izravan susret s tržištem rada te upoznavanje s aktualnim trendovima u gospodarstvu.
Na ovogodišnjem izdanju očekuje se više od 40 renomiranih tvrtki, institucija i organizacija iz pomorskog i pratećih sektora. Kroz predavanja, radionice i interaktivne prezentacije, sudionici će imati priliku upoznati se s konkretnim mogućnostima zapošljavanja, stručne prakse i daljnjeg profesionalnog razvoja.
Program je prilagođen svim studijskim smjerovima, a poseban naglasak stavljen je na iskustva bivših studenata koji danas rade u industriji. Kroz njihova izlaganja studenti će dobiti realan uvid u svakodnevni rad na brodu i u kompanijama, kao i izazove koji ih očekuju nakon završetka studija.
Za mnoge studente, Dan karijera predstavlja prvi korak prema ukrcaju – priliku da predstave svoje vještine, ostvare kontakte i bolje razumiju što brodari i kompanije danas traže od novih kadrova.
Sastanak Odbora za zaštitu morskog okoliša održat će se od 27. travnja do 1. svibnja 2026. u Londonu
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) krajem travnja ponovno okuplja ključne aktere industrije na sastanku MEPC 84, gdje će se odlučivati o nizu mjera koje izravno utječu na operacije brodova, troškove i buduće standarde plovidbe.
MARPOL Annex VI – izmjene i nove zone
Jedna od glavnih točaka bit će izmjene MARPOL Annex VI. U fokusu je proglašenje sjeveroistočnog Atlantika područjem s ograničenjem emisija (ECA), što znači strože zahtjeve za gorivo i emisije.
Planira se i unapređenje IMO sustava za prikupljanje podataka o potrošnji goriva (DCS), koji se koristi za izračun CII indeksa i praćenje energetske učinkovitosti brodova.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Rasprave o IMO Net-Zero okviru nastavljaju se nakon što je odluka odgođena krajem 2025. godine. Očekuje se daljnji razvoj srednjoročnih mjera za smanjenje emisija.
Formirat će se radna skupina koja će raditi na konkretnim prijedlozima, uključujući i životni ciklus goriva (LCA) te nove IMO studije o emisijama.
Balastne vode i BWMS sustavi
MEPC će razmatrati izmjene konvencije o balastnim vodama, uključujući tehnička i operativna poboljšanja.
Ove promjene su posebno važne za brodare jer izravno utječu na PSC inspekcije, održavanje BWMS sustava i usklađenost brodova.
Sprječavanje onečišćenja zraka
Na dnevnom redu su i pitanja vezana uz sumpor, NOx emisije i sustave za čišćenje ispušnih plinova (scrubberi).
Poseban naglasak stavlja se na crni ugljik (black carbon) i njegov utjecaj na okoliš, što bi u budućnosti moglo dovesti do dodatnih ograničenja.
Energetska učinkovitost brodova
Očekuje se analiza podataka o potrošnji goriva i CII performansama flote.
Planira se i revizija postojećih mjera poput EEXI, SEEMP i CII, uz razmatranje novih tehnologija poput vjetropogona u izračunima energetske učinkovitosti.
Emisije metana i novih plinova
IMO planira usvojiti nove smjernice za mjerenje emisija metana i dušikovog oksida.
To uključuje i razvoj sustava za kontinuirano praćenje emisija na brodu, što će imati utjecaj na tehničku opremu i operativne procedure.
Onboard carbon capture (OCCS)
Sve više se raspravlja o sustavima za hvatanje CO₂ na brodu.
Na MEPC 84 očekuju se konkretne smjernice za testiranje, certificiranje i implementaciju ovih sustava u budućnosti.
Plastika i otpad s brodova
IMO želi postići nultu stopu ispuštanja plastike u more do 2030. godine.
Planira se i uvođenje novih pravila za prijevoz plastičnih peleta u kontejnerima, što bi moglo postati obvezno kroz MARPOL ili SOLAS
Podvodna buka brodova
Podvodna buka sve je važnija tema zbog utjecaja na morski ekosustav.
Očekuju se nove smjernice za smanjenje buke već u fazi projektiranja i modernizacije brodova.
Tema:Nuklearna plovila, NuProShip II, Ulstein Thor, DNV Market Views
Sažetak
Ovaj rad analizira transformacijski potencijal nuklearne energije u pomorskom sektoru, s posebnim naglaskom na tehničku izvedivost i strateške implikacije za globalnu trgovinu. Polazišna točka istraživanja su rezultati norveškog projekta NuProShip II, koji potvrđuje da je integracija reaktora četvrte generacije u specijalizirana offshore plovila ostvariva uz trenutno dostupnu tehnologiju. Rad detaljno obrađuje inovativni koncept “Ulstein Thor” kao primjer primjene torijevih reaktora s rastaljenom soli (MSR). U drugom dijelu, osvrt se povezuje s analizama DNV-a o budućnosti svjetske trgovine, istražujući kako nuklearna propulzija može osigurati geopolitičku otpornost i operativnu učinkovitost u svijetu obilježenom dekarbonizacijom i promjenjivim trgovačkim rutama. Zaključno, rad identificira ključne regulatorne prepreke i predlaže smjernice za njihovo prevladavanje.
Uvod: Kontekst dekarbonizacije i povratak nuklearne opcije
Globalno pomorstvo odgovorno je za približno 3% ukupnih svjetskih emisija stakleničkih plinova. Iako se taj postotak može činiti malim, apsolutne brojke su goleme, a pritisak regulatornih tijela, prvenstveno Međunarodne pomorske organizacije (IMO), nikada nije bio veći. IMO-ova strategija iz 2023. godine postavlja ambiciozan cilj postizanja neto nulte emisije do ili oko 2050. godine. U potrazi za rješenjima, industrija je istraživala razne alternative: od ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao prijelaznog goriva, do amonijaka, vodika i metanola. Međutim, svaki od tih energenata pati od niske gustoće energije, što zahtijeva goleme spremnike i smanjuje teretni prostor, te visoke cijene proizvodnje “zelenih” varijanti.
U tom vakuumu rješenja, nuklearna energija se ponovno pojavljuje kao “silver bullet” (srebrni metak). Za razliku od konvencionalnih goriva, nuklearni pogon nudi ekstremno visoku gustoću energije – jedan gram uranija-235 može proizvesti energiju ekvivalentnu tonama dizela. Povijesno, civilna nuklearna propulzija doživjela je svoj vrhunac i brzi pad sredinom 20. stoljeća s brodovima poput američkog NS Savannah i njemačkog NS Otto Hahn. Ti su projekti dokazali tehničku izvedivost, ali su ekonomski podbacili zbog visokih operativnih troškova i straha javnosti. Danas, s pojavom malih modularnih reaktora (SMR) i reaktora četvrte generacije, paradigma se mijenja.
Projekt NuProShip II: Tehnička revolucija iz Norveške
Projekt NuProShip II (Nuclear Propulsion of Ships II), predvođen norveškom tvrtkom VARD uz podršku Istraživačkog vijeća Norveške, predstavlja najopsežniju suvremenu studiju o primjeni nuklearne energije u civilnom brodarstvu. Objavljena u siječnju 2026., studija se fokusira na integraciju reaktora u plovila za offshore operacije, specifično ona s dinamičkim pozicioniranjem (DP).
Arhitektura sustava i izbor reaktora
NuProShip II je analizirao nekoliko tipova reaktora, ali je poseban naglasak stavljen na helijem hlađene reaktore visoke temperature (HTGR). Ovi reaktori koriste helij kao rashladno sredstvo i grafit kao moderator, što omogućuje rad na vrlo visokim temperaturama, povećavajući termodinamičku učinkovitost. Ključna prednost ovih sustava u pomorskom kontekstu je njihova inherentna sigurnost – sustav je dizajniran tako da se u slučaju gubitka rashladnog sredstva reaktor samostalno gasi bez rizika od taljenja jezgre.
Integracija u DP plovila
Plovila s dinamičkim pozicioniranjem (npr. brodovi za postavljanje kabela, servisiranje vjetroelektrana ili dubokomorsko rudarstvo) zahtijevaju goleme količine energije za održavanje fiksne pozicije u teškim uvjetima mora. Studija je potvrdila da nuklearni reaktor može pružiti stabilno napajanje za električne potisnike (thrusters), eliminirajući potrebu za radom dizel-generatora u neoptimalnim režimima. Time se ne samo eliminiraju emisije, već se i drastično smanjuju troškovi održavanja motora s unutarnjim izgaranjem.
Ulstein Thor: Konceptualni pomak prema toriju
Dok se NuProShip II bavi općom integracijom, koncept “Ulstein Thor” predstavlja vizionarski skok u dizajnu. Thor je 149-metarsko plovilo tipa 3R (Replenishment, Research, and Rescue) opremljeno reaktorom s rastaljenom soli (MSR) koji koristi torij kao gorivo.
Znanost iza torijevog MSR-a
Za razliku od klasičnih reaktora s krutim gorivom, MSR koristi gorivo otopljeno u tekućoj fluoridnoj soli. Torij (Th-232) sam po sebi nije fisibilan, ali se u reaktoru pretvara u uranij-233, koji zatim održava lančanu reakciju. Prednosti za pomorstvo su višestruke:
Atmosferski tlak: Reaktor radi na tlaku bliskom atmosferskom, što eliminira potrebu za teškim i skupim tlačnim posudama.
Pasivna sigurnost: U dnu reaktora nalazi se “zamrznuti čep” od soli koji se topi ako nestane struje za hlađenje, omogućujući gorivu da iscuri u sigurne spremnike gdje se prirodno hladi i skrućuje.
Otpornost na proliferaciju: Teže je izdvojiti materijal za nuklearno oružje iz torijevog ciklusa nego iz klasičnog uranijevog ciklusa.
Thor kao mobilna energetska infrastruktura
Inovacija Thora nije samo u pogonu samog broda, već u njegovoj ulozi “majke-broda”. Thor je dizajniran da služi kao plutajuća punionica za flotu manjih, potpuno električnih brodova (poput Ulsteinovih Sif ekspedicijskih kruzera). Ovaj model rješava najveći problem električnih brodova – ograničen doseg. Thor može ostati na Arktiku godinama, generirajući čistu energiju i puneći druge brodove, čime se omogućuje potpuno zeleni turizam i istraživanje u najosjetljivijim ekosustavima planeta.
DNV Analiza: Nuklearna energija u novoj mapi svjetske trgovine
U svom izvješću “Market Views: Shipping and the future world trade map”, DNV (Det Norske Veritas) ističe da se globalna trgovina suočava s tektonskim promjenama. Geopolitička nestabilnost, “near-shoring” (približavanje proizvodnje tržištima) i energetska tranzicija redefiniraju trgovačke rute.
Dekapling i energetska neovisnost
Brodarstvo je tradicionalno ovisno o globalnoj mreži luka za opskrbu gorivom (bunkering). Nuklearna plovila, koja mogu ploviti 10 do 25 godina bez nadopune goriva, radikalno mijenjaju tu dinamiku. Ona omogućuju brodarima da zaobiđu politički nestabilna područja ili luke s visokim naknadama za gorivo. U kontekstu “dekaplinga” (razdvajanja ekonomija), posjedovanje flote koja ne ovisi o vanjskim izvorima energije postaje strateška prednost nacionalnih ekonomija.
Utjecaj na logističke lance
DNV-ova analiza sugerira da će budućnost pripadati onima koji mogu osigurat predvidljivost. Cijene fosilnih goriva su volatilne, dok su troškovi nuklearnog goriva zanemariv dio ukupnih troškova životnog ciklusa broda. Nuklearna propulzija omogućuje brodovima da plove većim brzinama (npr. 25-30 čvorova umjesto uobičajenih 15-20) bez eksponencijalnog rasta troškova. To može skratiti vrijeme tranzita na ruti Šangaj-Rotterdam za tjedan dana, čime se oslobađa golem kapital zarobljen u tranzitu robe.
Ekonomska i ekološka održivost
Iako je kapitalni trošak (CAPEX) nuklearnog broda procijenjen na 2 do 3 puta više od konvencionalnog, operativni troškovi (OPEX) su dramatično niži.
Parametar
Konvencionalni brod (VLSFO/LNG)
Nuklearni brod (SMR/MSR)
Emisija CO2
Visoka (osim ako je bio-gorivo)
Nulta
Gustoća energije
Niska (potrebni veliki spremnici)
Ekstremno visoka
Brzina plovidbe
Ograničena cijenom goriva
Visoka (neovisan o cijeni)
Životni vijek goriva
Tjedni
10 – 25 godina
Regulatorni rizik
Porezi na ugljik
Nuklearna sigurnost
Ekološki gledano, nuklearna energija je jedini izvor koji može zadovoljiti energetske potrebe velikih kontejnerskih broda (24,000 TEU) bez ikakvih emisija. Čak i uzimajući u obzir rudarenje uranija i odlaganje otpada, Life Cycle Assessment (LCA) pokazuje da nuklearna energija ima jedan od najnižih ugljičnih otisaka po kilovat-satu.
Izazovi: Od regulative do javne percepcije
Unatoč tehničkoj i ekonomskoj logici, put do realizacije je trnovit.
Pravni okvir i IMO “Nuclear Code”
Trenutni propisi IMO-a za nuklearne brodove datiraju iz 1981. godine (Code of Safety for Nuclear Merchant Ships) i potpuno su zastarjeli jer se temelje na tehnologiji reaktora s vodom pod tlakom (PWR) iz tog doba. Potrebno je razviti novi međunarodni kodeks koji će prepoznati specifičnosti SMR-ova i MSR-ova. Također, UN-ova konvencija o pravu mora (UNCLOS) mora se uskladiti kako bi se osigurao nesmetan prolaz nuklearnih brodova kroz teritorijalna mora.
Luka pristajanja i društveno prihvaćanje
Problem “NIMBY” (Not In My Backyard) je izražen. Mnoge svjetske luke, poput onih u Novom Zelandu ili nekim dijelovima Europe, imaju stroge anti-nuklearne zakone. Prevladavanje ovog izazova zahtijevat će transparentnu komunikaciju o sigurnosnim značajkama reaktora četvrte generacije i demonstraciju njihove otpornosti na nesreće.
Zaključak: Pomorstvo na pragu nove ere
Nuklearna plovila više nisu futuristička tlapnja, već nužnost za industriju koja se mora dekarbonizirati u svijetu koji ne pristaje na manje trgovine. Norveška studija NuProShip II pružila je znanstveni dokaz da je tehnologija spremna, dok koncepti poput Ulstein Thora pokazuju kako se ta tehnologija može iskoristiti za stvaranje novih poslovnih modela.
DNV-ova vizija buduće trgovinske mape jasno ukazuje na potrebu za bržim, neovisnijim i čišćim transportom. Nuklearna energija nudi upravo to. Iako će regulatorne i društvene prepreke biti značajne, ekonomska realnost visokih cijena ugljika i strateška potreba za energetskom neovisnošću vjerojatno će nagnati vodeće brodare i države da u sljedećem desetljeću porinu prve komercijalne nuklearne brodove nove generacije.
Literatura i izvori
VARD (2026).NuProShip II: Final Technical Assessment of Nuclear Propulsion in Dynamic Positioning Vessels. Research Council of Norway Project No. 320145.
Ulstein Group (2022).Ulstein Thor & Sif: A Blueprint for Zero-Emission Expedition Cruising. Ulstein Design & Solutions AS.
DNV (2026).Market Views: Shipping and the future world trade map. [Online]. Dostupno na: DNV.com.
Offshore Energy (2026).Nuclear-powered vessels are achievable, Norwegian-led study confirms. [Online]. Dostupno na: offshore-energy.biz.
International Maritime Organization (2023).Revised IMO Strategy on Reduction of GHG Emissions from Ships. Resolution MEPC.377(80).
Hirdaris, S., et al. (2024).Safety and Regulatory Challenges of Small Modular Reactors in Maritime Applications. Journal of Marine Science and Engineering.
World Nuclear Association (2025).Nuclear Power for Marine Propulsion. Information Papers Series.
Safety4Sea (2026).NuProShip II: Paving the way for nuclear energy in the offshore sector. [Online].
Seatrade Maritime News (2026).The Geopolitics of Nuclear Shipping: Insights from DNV Market Views.
IAEA (2024).Status of Small Modular Reactor Designs Worldwide. IAEA-TECDOC-1936.
Stoiber, C. (2025).Legal Aspects of Nuclear Merchant Shipping. International Journal of Nuclear Law.
Ulstein, G. (2022).Thorium: The Green Frontier for Maritime Power. Presentation at Seatrade Cruise Global.
Fincantieri (2026).Integrating 4th Generation Reactors: Engineering Perspectives from the NuProShip Project.
Lloyd’s Register (2025).Fuel for Thought: Nuclear Energy. Decarbonisation Hub Report.
World Trade Organization (2025).World Trade Report: Digitalization and Green Transition in Global Logistics.
Koliko smo puta pročitali, čuli ’… more 2-3, na otvorenom ponegdje i do 7, smirivat će se na 5-6…’?
Ovi brojevi u meteorologiji datiraju još iz 19.stoljeća, a ljestvicu je još 1805. godine izradio Francis Beaufort, irski mornarički časnik i hidrograf, kako bi se bez instrumenata znala jakost vjetra. Iskusni moreplovac primio je u znak zahvalnosti vitešku titulu ‘sir’, ljestvica koja služi za ocjenjivanje jačine vjetra naziva se Beaufortova (Boforova) ljestvica ili skala, a u izvješćima meteorologa ili svakodnevnom izgovara se ‘more 5 do 6 bofora’, piše Gorgonija.
Pomorci i oni koji s morem žive znaju kako se koristi 13 stupnjeva Beaufortove ljestvice (0-12) a 150 godina nakon Beauforta američki meteorolozi su 1955. godine skalu proširili na brojeve do 17, koja označava vrlo jake vjetrove.
Kad čitamo, slušamo o Beaufortovoj skali, treba znati da je more 0, kad je mirno i izgleda kao ogledalo, a vjetar ima brzinu do 1 km na sat.
More je 1 kad je brzina vjetra od 1 do 5 km na sat, a valovi su od 0 do 0,2 metra.
Kad puše povjetarac more je 2, pojavljuju se mali valovi visoki od 0,2 do pola metra, a vjetar puše brzinom od 6 do 11 km na sat.
More je 3 sa slabim vjetrom od 12 do 19 km na sat, valovi su od pola do 1 metar, a kad je more 4, valovi idu od 1 do 2 metra.
Prošlih dana smo često mogli čuti da je more 5, brzina vjetra bila je od 29 do 38 km na sat, a valovi su se dizali na čak 2 do 3 metra, a bilo je i onih valova od 3 do 4 metra kad je more 6.
Kad vjetar puše brzinom od 50 do 60 km na sat more je 7, a valovi dosežu od 4 do 5,5 metara, a po tom vremenu mogu ploviti samo oni najiskusniji.
Sljedeća na ljestvici je ‘8 bofora’, olujni vjetar puše brzinom od 62 do 74 km na sat, a valovi su od 5,5 do 7,5 metara.
Još opasniji je kad je more 9: jak olujni vjetar od 75 do 88 km na sat izaziva valove i do 10 metara.
Sve češće znamo čuti da je na moru orkanska bura ili jugo, to znači da vjetar puše brzinom od 89 do 102 km na sat, diže valove od nevjerojatnih 9 do 12,5 metara, a takvo more je na ’10 bofora’.
Valove od 11,5 do 16 metara diže još jači orkanski vjetar i tad je more 11, a more od 12 bofora diže valove na opasnih 14 metara. Za takvo more znaju svjetski moreplovci. Tad je plovidba čak i za one najiskusnije s velikim brodovima opasna po život. Zato se pomorski život naziva ‘kruh sa sedam kora’, a Beaufortova ljestvica znanje bez kojega se na more ne ide.
Za sve druge koji plove iz gušta ili znatiželje ili u ova moderna vremena čitaju, slušaju vijesti iz navike, dobro je znati da za ‘more 2,3, 5, 6…’ treba zahvaliti sir Beaufortu.
