OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 891

Istok Hrvatske spreman za dolazak prvih kruzera

0
Foto: Regionalni dnevnik /HRT

Tijekom stanke uzrokovane pandemijom turistički djelatnici, kako kažu, nisu sjedili prekriženih ruku, nego su pripremali strategije za privlačenje novih gostiju. Stižu i prve predbilježbe za otvaranje sezone riječnih putovanja, a dolazak stranih turista u većem broju bit će moguć nakon što Europska unija donese ujednačena pravila za prelazak granica, javlja HRT.

Turistički djelatnici istoka Hrvatske spremni su za dolazak prvih kruzera. U Osijeku je nedavno otvoreno i suvremeno putničko pristanište za riječne brodove.

– Na pristaništu mogu pristati istovremeno tri putnička broda, tri kruzera, osigurana je opskrba strujom, opskrba vodom, odvoz otpada, rekao je Goran Ilić iz Lučke uprave Osijek.

Veće se skupine turista očekuju tek kada Europska unije donese jedinstvena pravila o prelasku državnih granica. No neki su dogovori već postignuti.

– A to je da će u osmom mjesecu iz Osijeka krenuti ukrcaj prvih putnika i da će Osijek zaista probno biti prvi put polazišna luka upravo nizvodno do Rumunjske u tom svom prvom skraćenom putovanju, najavila je Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK, Županijske komore Osijek.

Cijeli članak možete pročitati << ovdje >>.

Zajednička pregovaračka grupa (JNG): Nema više prolongiranja smjena posada

0
Foto: The Maritime Executive

Utjecajna skupina predstavnika pomoraca i vlasnika brodova pozvala je zemlje da ubrzaju protokole promjene posada i repatrijaciju.

Zajednička pregovaračka skupina (JNG) rekla je da odgoda promjena smjena posada više nije izvediva. Daljnja produljenja ugovora štetila bi mentalnom zdravlju i dobrobiti pomoraca i dovela bi u opasnost njihovu sigurnost te sigurnost brodova i okoliša; javlja The Maritime Post

Vlade su do 15. lipnja imale 30 dana za provedbu sigurnih protokola promjene posade koje je utvrdila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).

Ne treba podcjenjivati ​​umor pomoraca, rekli su partneri iz JNG-a u zajedničkom pismu koje su potpisali pomorska koordinatorica ITF-a Jacqueline Smith i zajednički tajnik JNG-a i izvršni direktor IMEC-a Francesco Gargiulo.

‘Posljedice stresa koji podnose pomorci te nemogućnost dosljednog pristupa medicinskoj pomoći na kopnu mogu negativno utjecati na komercijalnu održivost brodskih operacija.’

JNG traži:

• prijelazno razdoblje od 30 dana za promjenu posade.

• pomorci koji nastave raditi i nakon isteka ugovora trebali bi biti financijski nadoknađeni.

• pomorcima koji čekaju raspoređivanje treba dati napredne isplate plaća.

• Pomorcima treba pružiti dodatnu potporu te bolji pristup internetu dok su na brodu.

• posada koja je bila najduže na brodu imat će prioritet za repatrijaciju bez obzira na čin.

JNG čine Međunarodno vijeće pomorskih poslodavaca (IMEC), Međunarodno udruženje upravitelja pomorca iz Japana, Korejsko udruženje brodovlasnika, Evergreen i Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) koja predstavlja 215 pomorskih sindikata i njihovih milijun članova.

Luka je više od sedam mjeseci živio na Antarktici: “Konstantno dan, osjećaj – neopisiv”

0
Foto: Luka Krpan/More: Rijeka / HRT

Na drugom kraju svijeta, u kraljevstvu leda, u hladnoći, bjelini i tišini, više od sedam mjeseci na Antarktici je živio Riječanin Luka Krpan. U sklopu znanstvene ekspedicije bio je član posade na talijanskom ledolomcu koji istražuje Rossovo more, najveće zaštićeno područje na svijetu koje se prostire na milijun četvornih kilometara oceana.

Oplovio sam već sve kontinente, boravio sam u mnogim gradovima diljem svijeta, ali ovakvu prirodnu ljepotu dosad nisam vidio, rekao je pomorac Luka Krpan, koji se nedavno vratio s ekspedicije na Antarktici; intervju donosi HRTmagazin

– Tamo vlada izrazita tišina i jedna strašna bjelina. Ja sam bio u ljetnom periodu, kada je konstantno bio dan. Osjećaj je neopisiv. Sve što ste gledali u nekim dokumentarcima, proživljavate uživo. Shvatite onda moć prirode i koliko je priroda tamo velika i jaka, kaže.

S Novog Zelanda krenuli su na Badnjak. Iako je na Antarktici bilo ljeto, temperature su se spuštale do minus 20 Celzijevih stupnjeva pa su izlasci bili rijetki i uvijek uz posebnu polarnu opremu. Krpan opisuje da je prolazak kroz led jako zahtjevan te iziskuje mnogo strpljenja i dobre procjene.

– U Terra Nova zaljevu nalazi se istraživačka baza Mario Zucchelli, koja je u vlasništvu talijanske vlade. U bazi je 70 znanstvenika i naš brod Laura Bassi koji služi u svrhu istraživanja Rossova mora i dopreme hrane i potrepština, napominje Krpan.

Ledolomac je vlasništvo talijanskog Instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku. Ime je dobio prema prvoj ženi koja je postala doktor znanosti. Duljina broda je 80, a širina oko 17 metara. Na brodu su 22 člana posade, a uz Luku, koji je časnik elektrotehnike, na brodu su još tri Hrvata.

– Na brodu smo bili sedam mjeseci zato što se on trebao pripremiti za ekspediciju. Olakotna okolnost bila je COVID situacija i trebalo je brod dopremiti do Trsta, matične luke, kaže Krpan i dodaje da je povratak trajao 45 dana.

Otkrio je i da mu je jedan od najljepših trenutaka bio posjet Zaljevu pingvina. Biti im toliko blizu, na samo metar udaljenosti, nešto je što će, kaže, pamtiti cijeli život.

– Dok smo prolazili kroz sante leda, cijelo vrijeme mi se motala misao po glavi o tome kako je Ross s jedrenjacima na jedra uspio doći dolje i otkriti sve to što je otkrio. Mi smo bili na ledolomcu, istraživačkom brodu, pojačanom oplatom. A kako su oni to sve uspijevali? Ti ljudi stvarno su imali pustolovni duh, rekao je Krpan.

Luka Krpan jedan je od rijetkih Riječana koji su bili na Antarktici. Ondje je ostavio poruku vezanu za grad Rijeku.

– Napisao sam poruku u čast Riječanima i svojoj obitelji. Želio sam istaknuti luku svoje pripadnosti. Ja sam Riječanin, rođen sam u Rijeci i volim svoj kraj i svoj zavičaj, izjavio je.

Da bi se netko upustio u ovakvu avanturu, potrebna je prije svega hrabrost te pustolovni duh koji je i sam Luka spomenuo. A možda i više od toga – ljubav prema moru. Luka Krpan dolazi iz pomorske obitelji i za njega je biti pomorac – način života.

– More je odabralo mene i ja sam odabrao more. Zaljubljenik sam u brodove i pomorstvo od malih nogu, pošto mi je otac upravitelj stroja, a stric mi je kapetan. Kao mali, uvijek sam govorio u šali da me mama, nakon što sam se rodio, odvela tati na brod te da sam već onda shvatio da ću biti pomorac, istaknuo je Krpan.

Naglasio je da su kapetan, upravitelj stroja i električar – zvanja, a biti pomorac je način života. Mi živimo za to i živimo za more, za brodove i na kraju za svoju obitelj, jer mi to radimo da bismo prehranili svoju obitelj, objasnio je pomorac Luka Krpan.

Pred njim je još jedna avantura. Čeka poziv za odlazak na ekspediciju na Sjeverni pol, pa će se od voljenoga grada i svoje obitelji uskoro oprostiti na još nekoliko mjeseci. Kada more jednom splete svoju mrežu, uvijek iznova na pučinu vuče…

Video reportažu pogledajte <<ovdje>>

Iva Črnjar Ivančan/More/HRT

Kapetan Ivica Slavica: Rad na brodu nije odmor

0
Foto: Ilustracija / Zadarski list

”Tko zapovijeda morem, zapovijeda trgovinom, tko zapovijeda trgovinom svijeta, zapovijeda bogatstvom svijeta, a time i samim svijetom.” (Sir Walter Raleigh)

Rad na brodu nije odmor. To su zablude često povezane s pomorstvom. Jedna od najvećih poteškoća s kojima se pomorci suočavaju u svom životu je držanje podalje od svojih najmilijih dok obavljaju svoje dužnosti na moru.

Propuštanje rođendana, obiteljskih događaja ili vjenčanja cijena je koju plaćaju da bi teret na vrijeme stigao do ljudi. Mnogi su pomorci propustili svaku proslavu rođendana svoje djece, a neki nisu mogli prisustvovati sprovodima svojih najmilijih. Težak je izbor koji su donijeli za život svojih obitelji, ali bol zbog odlaska ne sprječava ih u izvršavanju dužnosti.

Netko mora obaviti posao, a pomorci su dovoljno čvrsti da prihvate ovu gorku činjenicu. Iako ljudi na kopnu slave i druže se u svakoj mogućoj prilici, pomorci se i dalje trude na moru kako bi osigurali da ta slavlja ne prestanu, čak i po cijenu vlastite sreće.

Prošle godine COVID-19 je donio još loših vijesti za više od 1,6 milijuna pomoraca na svijetu koji doprinose globalnoj ekonomiji: “U jednom trenutku prošle godine bilo je  oko 400 000 pomoraca koji se nisu mogli vratiti kući”, “Mnogi su zapeli jer su pravila COVID sprječavala ljude da putuju”. Na kraju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela rezoluciju u kojoj su se zemlje obvezale pomoći pomorcima da se vrate kući.

Kad ste na brodu koji drži liniju u Aziji, ne poštuje se niti jedna rezolucija ni Neptunova deklaracija. U zemljama kao što su Kina, Južna Koreja i Singapur nakon isteka ugovora u rijetkim slučajevima možete napraviti smjenu, ali pod uvjetom da ste u karanteni 14-21 dan. Također, rijetke su kompanije koje će obaviti smjenu posade u tim zemljama. 

S obzirom na zatvaranje granica i preventivne mjere s ciljem smanjenja izloženosti riziku od COVID-19, pomorci su postali taoci virusa. Premda dobre brodarske kompanije nastoje sve što je u njihovoj moći da osiguraju smjene posade u lukama gdje to moguće, određene zemlje jednostavno ne dozvoljavaju smjenu posade i smatraju da je glavni krivac COVID-19 i takozvani prijenosnici zaraze- pomorci.

Nažalost zbog ovih ograničenja i oskudne dostupnosti međunarodnih letova koje je donijela pandemija, stotine tisuća pomoraca ostaju na brodovima i dalje od isteka njihovih ugovora, budući da još nije postignut globalni konsenzus o jedinstvenim mjerama koje bi mogle dopustiti učinkovitu smjenu posade.

Ne postoji nitko u svijetu koji ih na to može prisiliti. Gdje su nestala prava pomorca? Ljudska prava ostaju su samo na papiru.

Na primjer, u Južnoj Koreji je dozvoljena smjena posade, ali pomorci koji dolaze na ukrcaj, moraju biti 14 dana u karanteni. Pitam se, kakva je hrana u karanteni?

A odgovor na pitanje „Zašto?“ nema smisla. To bi trebalo potaknuti ozbiljan razgovor s raznim Vladama i organizacijama koje drže pomorce na brodovima nakon isteka ugovora otprilike 10 mjeseci.

Pomorci koji su fizički iscrpljeni i metalno umorni od boravka na brodu, ne mogu normalno funkcionirati. S druge strane, COVID-19 je priča za sebe – jer je istina laka, a laži je teško održati. Tko će biti odgovoran za pomorce koji se razbole uslijed njihovih mjera? U pojedinim zemljama ”Talačka kriza traje i dalje”…

”Zemlje ne žele riskirati, ali žele izvoziti” Ako ima volje, ima i načina.

Međunarodna organizacija rada i neke vlade također pokušavaju pomoći. Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo smatraju se vrhunskim u provođenju radnih pravila.

Zamislite, prvi put ste na brodu, nakon završenog fakulteta, dolazite na ukrcaj i ukrcate se brod u ovoj ”nenormalnoj situaciji”  ne možete vani i ne možete se iskrcati nakon završenog ugovora. Sve ono lijepo što ste slušali, pada u duboko slano more i odjednom vise niste žedni za čašom pitke vode koje ovo zvanje nosi. 

Svjetske brodarske kompanije uskoro će se naći u velikim problemima zbog nedostatka posade. Nakon što se iskrcaju s broda, mladi će pomorci dobro promisliti hoće li ponovo ići na ukrcaj ili ne. Iz navedenih razloga izgubit će želju za novim ukrcajem na brod.

Konvencija ILO-a o pomorskom radu iz 2006. (MLC, 2006.), na primjer, omogućava olakšavanje repatrijacije i smjenu posade na brodovima, ali ju je ratificirala polovica država članica ILO-a. U ILO-u i IMO-u, uključujući Odbor IMO-a FAL, kao glavne mehanizme za kontinuirano ažuriranje relevantnih pravnih instrumenata.

Dok ste na brodu, luksuz je biti u dobrom zdravstvenom stanju. Ako Vam je iz nekog razloga potrebna zdravstvena njega za vrijeme boravka broda u luci, to će Vam biti onemogućeno, a preostaje Vam samo da se pomolite dragom Bogu da sve završi u najboljem redu. 

Pojedini brodovi i dalje plove svjetskim morima s minimalnim brojem članova posade, a koliko je to sigurno budućnost će pokazati.

Kapetan Ivica Slavica

Smjene posada zbog pandemije i dalje veliki problem

0
Foto: Unsplash

Problemi sa smjenama posade zbog pandemije još uvijek su aktualni. Određeni broj pomoraca još uvijek čeka na smjenu dosta duže od predviđenog trajanja njihovih ugovora.

Kako se s time nosi brodar s juga, Korkyra shipping, s obzirom na to da njihovi brodovi upravo jesu na onim rutama gdje su smjene pomoraca teže nego drugdje; donosi HRT radio Dubrovnik

Rukovoditelj kadrovskih poslova Korkyra Shipping, Korčula, gospodin Dejan Botica bio je gost emisije Pomorska večer te komentirao trenutnu situaciju:

Gdje su brodovi, kako su pomorci i kako im ide sa smjenama?

– Od početka pandemije borimo se s nastalom situacijom. Trenutno radimo smjenu na dva broda. Na jednom brodu smjena bi trebala biti u Emiratima, a na drugom je vlasnik u dogovoru s nama odlučio poslati brod u Manilu kako bi se napravila smjena posade koju čine Hrvati i Filipinci.

Filipincima možemo napraviti smjenu sljedeći tjedan, a Hrvatima ne. Razlog tome je što ne možemo dovesti ljude u Manilu. Manilske vlasti donijele su restrikcije po pitanju avio prijevoza. Maksimalni broj dnevnih putnika koji smije sletjeti na aerodrom je 1500. Aviokompanije su smanjile svoje kapacitete stoga sljedećih mjesec dana nije moguće kupiti avionsku kartu bilo gdje. 

Brod nakon Manile ide u Australiju gdje isto nije moguće napraviti smjenu zbog restrikcija. Nakon toga, plovi za Vijetnam gdje je pak kompletna blokada svega te je nemoguće izvesti repatrijaciju. Najvjerojatnije ćemo brod zaustaviti u Singapuru. To u praksi izgleda tako da će se na smjenu koju smo trebali napraviti sljedeći tjedan čekati i više od mjesec dana.

S druge strane imamo situaciju s brodom na kojem treba napraviti smjenu hrvatskim časnicima i filipinskoj nižoj posadi u Emiratima i tu je dosta komplicirana situacija. Hrvatskim časnicima možemo i hoćemo napraviti smjenu, međutim, to nije moguće za Filipince.

Njih ne možemo iskrcati u Emiratima zato što pored problema s avioprijevozom, zbog indijskog soja virusa osobe koje su u posljednjih 15 dana bili u Indiji, Pakistanu, Bangladešu, Šri Lanci i Emiratima imaju zabranu dolaska na Filipine do 15.06.

U konačnici, dodatan problem je taj što je sada period kada im ugovor završava, iskrcati ih ne smijemo, a brod nastavlja za Australiju gdje nije moguće napraviti smjenu. Tako će članovi posade filipinske nacionalnosti ostati minimalno +2 mjeseca duže na brodu od predviđenog trajanja ugovora što dovodi to konačnih 12 mjeseci plovidbe dok brod ponovno stigne u Manilu.

Što se zahtjeva od pomoraca na aerodromima? Kakva je situacija s cjepivima?

Gdje su smjene moguće, cjepivo ne ulazi u kategoriju olakotnih okolnosti kod dolaska u zemlju. Još uvijek postoje restrikcije.

Jedina olakotna okolnost koja trenutno postoji je što osoba koja je preboljela corona virus nije obavezna ići u karantenu. Međutim, ima obavezu napraviti PCR test prije ulaska u zemlju.

Što se tiče cjepiva kao kompanija donijeli smo odluku da se svi pomorci moraju cijepiti. Vlasnik također traži da se pomorci prije ukrcaja cijepe.

U kakvom je zdravstvenom stanju posada koja je na brodu preko 12 mjeseci? Jeste li imali do sada problema s pojavom virusa na brodu?

Kao kompanija nismo imali većih problema. Prije godinu dana smo imali jedan slučaj zaraze corona virusom u Emiratima. Brod je bio u karanteni. Na sreću, nisu bili teški simptomi, sve je prošlo ”lišo”.

Što se tiče psihičkog stanja posade povremeno se pojavljuju problemi. Prije mjesec dana jedan od članova posade jednostavno više nije mogao izdržati pritisak stoga smo hitno reagirali, izašli čovjeku u susret i tražili hitnu repatrijaciju.

U Hrvatskoj imamo uspostavljenu službu za psihološku pomoć pomorcima. Kontakt mogu dobiti u brodarskim kompanijama i kod SPH u slučaju da ustrebaju psihološku podršku kada im ugovori potraju duže nego što je predviđeno.

Božica Đurđević

VIDEO: Kako LNG carrieri mijenjaju svijet

0
Foto: LNG carrier / YouTube screenshoot

Prirodnog plina ima u izobilju, a smatra se najčišćim fosilnim gorivom. Dok je transport prirodnog plina cjevovodima moguć u matičnoj zemlji, takav način transporta za inozemstvo je skup i nepraktičan. Iz tog razloga prirodni plin se postupkom ukapljivanja pretvara u tekuće stanje, piše The Maritime Post.

Prirodni plin dobiva sve veći značaj u svijetu, čineći 23% globalne potražnje za primarnom energijom. Međupovezanost tržišta plina značajno se proširila u vidu učinkovitosti, opsega, a najvažnije od svega, u vidu sigurnosti.

Prvi LNG carrier, koji je 1959. godine preko oceana prevezao teret ukapljenog prirodnog plina, bio je Methane Pionner. Izgled i tehnologija LNG carriera od tada su se značajno poboljšali. Brod predstavlja svojevrsnu vezu između mjesta gdje se prirodni plin ukapljuje i terminala gdje se isporučuje te ponovno pretvara u plin.

Danas na svijetu postoji samo 13 brodogradilišta koja imaju uvjete za izgradnju LNG carriera i to u vremenu od 20 do 35 mjeseci. Postoji otprilike 500 LNG carriera koji prevoze između 35 tisuća do gotovo 6 milijuna kubičnih metara prirodnog plina na temperaturi od -160 stupnjeva.

Suvremeni LNG carrier obično je dug 300m te širok 42m, a da bi mogao prometovati određenim pomorskim područjima, mora ispuniti zahtjeve nekoliko upravnih tijela kao što su Međunarodna pomorska organizacija, Međunarodni kodeks za brodove za prijevoz plina i zahtjeve američke obalne straže. Izgled novih LNG carriera prilagođen je uvjetima plovnog puta Panamskog kanala.

Novost su i LNG carrieri koji se ističu izgledom i brodskom propulzijom s boljim spremnicima koji su povećali učinkovitost i smanjili emisiju ugljika za 11%.

Iako se LNG carrieri čine sigurnim, svakodnevni rad uključuje rizik i potencijalne opasnosti. Nije potrebno naglašavati da je posada vješta, iskusna i osposobljena kako bi zadovoljila međunarodne standarde za rukovanje teretom i gašenje požara. Nadalje, posada često izvodi vježbe simulacije za sve moguće scenarije koji bi se mogli dogoditi.

Zbog razmjerno nižih troškova i manje emisije ugljika, budućnost za LNG je bolja nego za ostale resurse fosilnih goriva.

Pogledajte video:

VIDEO: Bušenje u ultra-dubokom moru

0
Foto: drillship Chikyu/Vesselfinder

Kineski drillship ”Chikyu” dio je Integriranog programa oceanskog bušenja (IODP) dizajniran tako da može bušiti 7 kilometara ispod morskog dna.

Justin Jerome Antony na svom Linkedin profilu podijelio je video.

Pogledajte proces bušenja u ultra-dubokom moru kineskog drillship-a ”Chikyu”.

Početak izgradnje Sueskog kanala blagoslovio je – Imoćanin

0
Foto: Vedran Vrčić, fra Vjekin nećak, čuvar njegovih rukopisa/ Braco Ćosić/OtvorenoMore

Poznati imotski franjevac fra Vjeko Vrčić za svoga života ostavio je bogat opus pisane riječi kroz nekoliko svojih knjiga. Među njima su najpoznatije “Plemena Imotske krajine”, “Župe Imotske krajine (1978.-1980.)”, “Vrgorska krajina”, “Odjeci – 250 godina Imotske župe”, potom “Neretvanske župe”; piše Slobodna Dalmacija, Otvoreno more

No isto tako ostavio je nakon svoje smrti brojne rukopise, koje je na svu sreću preporučio svome nećaku Vedranu Vrčiću.

Vedran je, pak, utemeljivši udrugu “Kap” počeo s izdavanjem tih rukopisa u nekoliko novih knjiga. Tako je “Kap” izdala knjigu “Iz putne bilježnice”, a prije nekoliko dana izišle su dvije nove fra Vjekine knjige, “Biskup fra Paškal Vujčić”, te knjiga “Fra Ante Antić”.

– U tom moru rukopisa, u toj dragocjenosti fra Vjekinih zapisa, crtica, putopisnih bilješki, izdvojio sam njegove rukopise o jednom od najpoznatijih svećenika, ne samo Imotske krajine, već i Hrvatske.

Riječ je o fra Paškalu Vujčiću, Imoćaninu, čovjeku intelektualcu, svećeniku, lecteru geniusu dogmatike i filozofije, profesoru povijesti i crkvenog prava, gvardijanu samostana Francesco Alla Vigna u Veneciji, definitoru franjevačke provincije S. Antonio u Veneciji, biskupu Pulata u Albaniji, apostolskom vikaru i apostolskom delegatu Egipta i Arabije, apostolskom vizitatoru Centralne Afrike, počasnom predsjedniku Afričkog zavoda u Parizu, Vitezu i komendatoru Svetog groba u Jeruzalemu, asistentu Papina prijestolja, rimskom patriciju, posljednjem apostolskom vikaru u Bosni i konačno Hrvatu, Imoćaninu koji je blagoslovio početak izgradnje Sueskog kanala – nabrojio je nećak Vedran.

– Zaslugom baš našega fra Vjeke posmrtni ostaci ovoga velikog čovjeka i svećenika premješteni su na posebno mjesto u današnjem hodniku koji odvaja župnu crkvu sv. Franje u Imotskom od znamenitog Franjevačkog samostana. Knjigom se obuhvaća život fra Paškala Vujčića i njegovo plodno djelovanje širom ondašnjeg naprednog svijeta. Isto tako knjiga o fra Anti Antiću koji čeka odluku o proglašenju svetim, govori o službi toga franjevca u imotskom samostanu. Inače, zbog velikog interesa Imoćana, ali i mnogih koji prate povijesna zbivanja u Imotskoj krajini, o knjigama se može informirati preko e-maila udruge “Kap”: kap.imotski1@gmail.com – riječi su Vedrana Vrčića. 

Braco Ćosić

Kod Ugljana u nedozvoljenom glisiranju zatečeni hrvatski građani

0
Foto: Glas otoka

Posada Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar kod Kukljice na Ugljanu je u glisiranju plovilom uz obalu na udaljenosti manjoj od 300 metara zatekla 41-godišnjega hrvatskog državljanina. Ubrzo zatim je u prolazu Mali Ždrelac u nedozvoljenom glisiranju pomorska policija zatekla i 53-godišnjega hrvatskog državljanina; javlja Glas otoka

Zbog počinjenog prekršaja, obojica su novčano sankcionirani po odredbama Pomorskog zakonika.

I ovom prilikom pomorska policija poziva sve nautičare, ali i kupače te ronioce, na oprez i odgovorno ponašanje te poštovanje svih pravila i propisa dok su u moru kako se ne bi dogodile nesreće, posebice one s najtežim posljedicama.

Policija također savjetuje:

–  nautičare da se pridržavaju propisa kojima je reguliran promet na moru radi svoje osobne i sigurnosti drugih osoba,
–  kupače da paze na svoju sigurnost, plivaju do mjesta koja su označena plutačama, odnosno ne plivaju na udaljenosti većoj od sto metara od obale.

Podsjeća se i ronioce na obvezu propisnog označavanja mjesta na kojem rone.

Zar ne postoje ljudska prava na moru?!

0
Foto: Vantage Wave / Marine Traffic / Harvey Wilson

Déjà-vu…

Nakon što su brojne države odbile primiti tijelo rumunjskog kapetana teretnog broda M/V Vantage Wave, u tijeku su pokušaji repatrijacije. Posada broda se sada suočava s ozbiljnom nestašicom hrane i vode dok čeka naredbe za sidrište u Kini, javlja gCaptain.

Teretni brod Vantage Wave koji plovi pod liberijskom zastavom 15. je travnja isplovio iz Indije prema Huangpu New Port u Kini. Četiri dana kasnije, 19. travnja, kapetan je preminuo zbog srčanog udara. Iako se smatra da Covid-19 virus nije uzrokovao njegovu smrt, zbog mjera prevencije repatrijacija tijela se dodatno zakomplicirala.

Prema informacijama organizacije za zaštitu i promicanje ljudskih prava na moru (Human Rights at Sea), brojne zemlje uključujući Singapur, Maleziju, Južnu Koreju, Taivan, Vietnam, Filipine i Japan odbile su primiti kapetanovo tijelo. Brod je 7.svibnja stigao na vanjsko sidrište otoka Guishan u Kini i još uvijek čeka na vez. Unatoč pregovorima, vlasti još nisu odobrile iskrcavanje tijela.

Da bi situacija bila još i gora, tijekom prošlog mjeseca posada broda Vantage Wave suočila se s ozbiljnom nestašicom hrane i vode, a svi zahtjevi za novu opskrbu i dalje se odbijaju.

Iako su vlasnici broda i posada svjesni problema i posljedica koje uzrokuje Covid-19 virus, treba uzeti u obzir psihički pritisak na članove posade u ovakvim slučajevima. Od lokalnih vlasti u Kini traži se brzo djelovanje i pomoć u repatrijaciji kapetanovog tijela.

Prisjetimo se i slične situacije koja se dogodila na talijanskom kontejnerašu M/V Ital Libera gdje su azijske vlasti odbile primiti tijelo kapetana koji je preminuo od posljedica Covid-19 virusa. Proglašena je ”viša sila” (Force majeure), M/V Ital Libera je isplovio nazad prema Italiji te se trenutno nalazi u Jonskom moru, a dolazak u Taranto očekuje se uskoro.