O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 891

Iako su bili najavljeni za ožujak, ništa od kruzera do svibnja!

0
Foto: Pixabay

Zbog još uvijek zabrinjavajuće epidemiološke situacije sa koronavirusom i ovogodišnja, predstojeća turistička sezona puna je neizvjesnosti. To se još izražajnije osjeća u prometno izoliranom Dubrovniku koji je avio i kruzing destinacija, a upravo su ti segmenti najpogođeniji pandemijom. Iako se još lani najjavljivalo kako se povratak kruzera u Dubrovnik očekuje u ožujku ove godine to se ipak neće dogoditi prije svibnja; piše Dubrovački Vjesnik. Naime, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo naglašava kako trenutačno imaju oko 330 najavljenih ticanja no da kruzing- kompanije zbog pandemije mogu dolazak brodovaz bez troškova otkazati u zadnji trenutak.

-Većina kompanija neće krenuti prije 1. svibnja, a uplovljavanja većih kruzera ne očekujemo prije 1. lipnja iako je moguće da se ranije dogodi uplovljavanje manjih putničkih brodova. Pratimo situaciju na emitivnim tržištima, posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je i procijepljenost dosta velika. Mislimo da je cijepljenje ključno, a već znamo da su neke kompanije najavile da će to biti glavni uvjet ukrcaja na kruzer. Svi težimo otvaranju tržištae, ali očekujemo da će se s približavanjem zakazanih termina oni otkazivati. Pretprošle godine je bilo oko 800 tisuća, lani je bilo manje od 30 tisuća, a ove godine 330 ticanja znači oko 600 tisuća putnika. Ako bude i pola, bit ćemo sretni. Sve govorim temeljem kapaciteta brodova, iako je tu i činjenica da mnogi kruzeri dio kapaciteta moraju ostaviti slobodnim za slučaj ako dođe do zaraze – kaže Pezo te dodaje kako je prije početka cijepljenja bilo je ideja da se boravak gostiju na kruzerima maksimalno organizira a u destinaciji ‘zatvori’ tako da putnici imaju autobuse i restorane u kojima bi bili samo oni.

– Mi nismo imali te zahtjeve, iako ih moramo osigurati ako ih kompanije zatraže. Ali, sve otpada ako gosti budu cijepljeni. Vrlo važno je da i mi imamo dobru epidemiološku situaciju. Lani se vidjelo da su sva odredišta sjeverno od Makarske imala skoro izvrsnu sezonu. Zaboravljamo i na kriterij od 50 zaraženih tjedno na 100 tisuća stanovnika, što za našu županiju znači 60 zaraženih tjedno. Još smo daleko od toga i kriterija zelene regije. Znači, preduvjet su cijepljenje naših ljudi. Procijepljenost bi značila oporavak, ali se na rezultate iz 2019. vjerojatno nećemo vratiti ove nego slijedeće godine- ističe Pezo.

Nemogućnost prognoziranja za ovu sezonu ističe i direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić. – I ovu će godinu obilježiti protuepidemijske mjere i restrikcije turističkih putovanja. Nažalost su nam očekivanje glede procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj i EU lošija od očekivanih, što pomiče početak turističke sezone prema ljetu. Nadamo se da barem taj dio sezone neće biti ugrožen. No, očekujemo da bi uz bolju procijepljenost, u jesenskom dijelu imali nešto duži period posezone nego lani. Sve u svemu, uz rezerve za ukupnu situaciju, blagi je optimizam i svi očekujemo kako će se epidemiološke mjere reflektirati na europsko područje – kaže Bakić, dok iz TZ Gada Dubrovnika naglašavaju da se intenzivniji turistički promet očekuje u lipnju, a uz pozitivnu epidemilološku situaciju kod nas i u emitivnim zemljama i prije.

– Ako se situacija stabilizira, očekujemo uspješan drugi dio sezone. Intenzivno radimo na promociji i vidljivosti Dubrovnika na emitivnim tržištima uz isticanje prepoznate sigurnosti destinacije. Na tome smo i lani temeljili promociju. Trenutačno je važna fleksibilnost uz razvoj epidemiološke situacije i uspostavu letova, a bitno je promptno reagirati i plasirati već pripremljene kampanje na pojedina tržišta, pa i domaće na kojem smo uoči pandemije ostvarili izvrsne rezultate. Prema podacima Zračne luke Dubrovnik, još nisu najavljene ili potvrđene nove rute, ali su potvrđene sve prošlogodišnje te se ljeti očekuje 30- 35 posto letova iz 2019. u periodu od lipnja do rujna. Promet kruzera se ne očekuje prije lipnja, do kada ni većina avioprijevoznika neće pokrenuti svoje letove. Direktna linija sa SAD-om se za sada neće uspostavljati, iako na tom za nas vrlo važnom tržištu, još od siječnja provodimo marketinške kampanje – ističu iz gradske TZ.

Podsjećaju da je, prema sustavu e-Visitor u Dubrovniku 2018. zabilježeno 1.272.346 dolazaka i ostvareno 4.140.142 noćenja dok je 2019. bilo 1.444.762 dolazaka i 4.377.763 noćenja, a lani samo 222.308 dolazaka te ostvareno 823.023 noćenja.

 

 

 

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Video: Hitno spašavanje pomoraca sa tankera

0
Foto: The Maritime Executive; photo courtesy Royal Canadian Air Force

Po drugi put u tjedan dana, Kanadsko zrakoplovstvo pozvano je na hitno spašavanje pomoraca.

Zajednički centar za koordinaciju spašavanja u Halifaxu primio je poziv za pomoć od tankera koji je prelazio Atlantski ocean iz Europe u Sjedinjene Države. Stanje ozlijeđenih pomoraca smatralo se dovoljno ozbiljnim za provođenje ovakve misije.

Helikopter je trebao prijeći 450 kilometara kako bi došao do tankera. Kad su stigli na mjesto događaja, susreli su se i s izazovnim vremenskim uvjetima.

Foto: The Maritime Executive; courtesy of Royal Canadian Air Force

Pomorci su nakon spašavanja sa tankera prebačeni u bolnicu u St. Johnsu. Naknadno su stigle informacije da su u stabilnom stanju.

Ova misija uslijedila je nakon što je druga posada, iz baze u Ganderu, početkom tjedna preletjela 290nm kako bi pomogla bolesnom članu posade s ribarskog broda. U tom se slučaju helikopter morao zaustaviti da napuni gorivo u Hiberniji prije nego što je ribara prebacio u bolnicu u St. John’s.

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Izlijevanje nafte u Gibraltaru

0
Foto: The Maritime Executive; HM Government of Gibraltar

Gibraltar radi na suzbijanju i čišćenju nafte za koju se vjeruje da je iscurila iz bulkera koji je bio na sidrištu. To je prvi izljev nafte u posljednjih nekoliko godina koji je utjecao na luku i okolna područja te je vlada Gibraltara zadržala brod koji se optužuje za incident.

“Sve napore ulažemo u to da se vode iz okolnih područja naše luke i obale što prije očiste”, rekao je kapetan luke Manuel Tirado. “Brod će biti zadržan dok se ne uvjerimo da preuzimaju punu odgovornost za incident.”

Iako je vlada u javnim izjavama odbila imenovati brod, gibraltarski mediji izvještavaju da se izlijevanje dogodilo 12. veljače dok se bulk carrier AM Ghent pod zastavom Liberije napajao gorivom u britanskim vodama s gibraltarske strane zaljeva. Bulker je stigao u Gibraltar prethodnog dana iz Italije i ostao u luci nakon nesreće.

Hon Vijay Daryanani iz lučke uprave rekao je: „Prezadovoljan sam radovima svih koji su sudjelovali i radovi neće prestati dok se nafta u potpunosti ne očisti. Razočaravajuće je vidjeti bilo kakvo izlijevanje nafte u našem zaljevu, a srećom to je rijetkost. Pobrinut ću se da što prije provedemo cjelovitu istragu o tome kako se dogodila ova nesreća. Želio bih zahvaliti široj javnosti, a posebno našim vlasnicima brodova na njihovom razumijevanju i podršci u obavljanju posla.”

Lučka uprava Gibraltara (GPA) zajedno s drugim agencijama i uz pomoć privatnog sektora radi na čišćenju izlijevanja nafte. Ovaj su tjedan timovi nastavili s naporima čišćenja sakupljajući naftu te su započeli i s čišćenjem imovine oštećene ovim izlijevanjem. Vlada uvjerava stanovnike da će se to nastaviti sve dok se ne očisti sva nafta i dok se obalna linija u potpunosti ne obnovi.

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Peticija za postavljanje spomenika legendarnom Anti Mrvici u Luci Split

0
Foto: Neno Mikulić

Potaknuti crtežom i idejom koju je na svojoj Facebook stranici objavio splitski umjetnik Neno Mikulić, portal Pomorac.net pokreće peticiju za podizanje spomenika pokojnom Anti Mrvici u splitskoj luci.

Ante Mrvica bio je hrvatski pomorac, sveučilišni profesor, te koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dubrovnika.

Umirovljen je krajem kolovoza 2017. godine; za Jadroliniju je radio 27 godina, te je bio proglašen Komunikatorom godine – 2018. godine mu je uručena nagrada, kao priznanje za njegovu ukupnu karijeru. Za svoj rad dobio je brojna priznanja, a Splitsko-dalmatinska županija mu je 2019. godine dodijelila nagradu za životno djelo. Njegova veličina i karizma bila je nevjerojatna.

Podizanjem spomenika obilježilo bi se sjećanje na gospodina Antu i odala počast „dobrom duhu splitske trajektne luke“, kao i svim “malim velikim ljudima”, a ovaj šibenski bodul je uistinu to i bio.

Ako se slažete s nama, molimo Vas da potpišete peticiju te ju podijelite sa drugima!

Peticiju možete potpisati ovdje.

 

 

 

 

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Manjak pomoraca nakon pandemije

0
Foto: Splash 247

Globalna kriza smjene posade mogla bi dovesti do manjka pomoraca ako iscrpljena posada odluči napustiti brodarsku industriju, a ne riskirati još jedno dugo razdoblje zarobljeništva na moru, upozorila je Pomorska uprava Jamajke (MAJ).

Umirovljeni admiral Peter Brady, generalni direktor MAJ-a, govorio je o potencijalnoj opasnosti za brodsku industriju ako dođe do masovnog smanjenja broja pomoraca s njihovih trenutnih radnih mjesta radi zapošljavanja na kopnu, što im daje više vremena s obiteljima.

To će imati dugoročni utjecaj na kvalitetu posade koja se pridružuje industriji.

Brady je trenutno je glavni delegat Jamajke u IMO-u.

Čelnici brodske industrije i zakonodavci trebali bi se ponovno okupiti kako bi razgovarali o situaciji, potiče Brady. Rekao je: „Čini se da je vrijeme da još jedan globalni summit uključi Ujedinjene narode, njihove relevantne agencije poput IMO-a, Međunarodnu organizaciju rada, industrijska tijela poput Međunarodne brodske komore, pa čak i Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva. Na tim sastancima trebali bi se postaviti ciljevi u industriji, a zatim je potrebno globalnim financijskim institucijama poslati uvjerljiv dokument koji ukazuje na utjecaj na globalnu trgovinu ako pomorci ne budu htjeli raditi svoj posao.”

Pitanje prikupljanja kvalitetne posade nakon Covida bila je jedna od glavnih tema u istraživanju brodskog menadžmenta provedenom prošlog mjeseca.

“Učinak ove pandemije vrlo je štetan za buduće zapošljavanje pomoraca”, upozorio je Carl Schou, izvršni direktor i predsjednik brodske uprave Wilhelmsen.

Kishore Rajvanshy, veteran, šef uprave flote, komentirao je: “Ne sumnjam, ovo će imati dugoročni utjecaj na kvalitetu posade koja će se u dogledno vrijeme pridružiti industriji.”

 

 

 

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Dva člana posade ozlijeđena u nesreći, prebačeni helikopterom u bolnicu

0
Foto: The Fleet Mon

Dva člana posade na bulk carrieru Navigare Boreas ozlijedili su se za vrijeme rada 16. veljače. Kapetan je zatražio hitnu medicinsku pomoć. Brod je plovio južno od Menorke (Baleari, Španjolska).

Ozlijeđena posada prebačena je helikopterom u bolnicu, a bulk carrier je nastavio putovanje.

Nisu još uvijek poznati detalji o karakteru nesreće i stanju ozlijeđenih pomoraca.

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Žene zauzimaju samo 5% vodećih uloga u pomorstvu

0

Prema podacima Spinnaker’s Maritime HR Association, udio zaposlenih muškaraca i žena unutar kopnene radne snage ostao je uglavnom stabilan u 2020. godini – 56% muškaraca, 41% žena i 3% neodređeno.

U kompanijama s velikim brojem zaposlenih (500+ zaposlenika) utvrđeno je da samo Velika Britanija i Filipini zapošljavaju više žena nego muškaraca, ukupno 53%, odnosno 67% radne snage.

Filipinski i Singapurski zaposlenici su najčešće žene. Filipinke obično rade kao članovi posade ili u financijama. Raznolikiju vrstu posla u pomorstvu rade Singapurke, a i one uglavnom rade u svojoj matičnoj zemlji, Singapuru.

Nadalje, ključni podaci iz istraživanja pokazuju da 95% svih administrativnih uloga zauzimaju žene dok je samo 5% žena zaposleno na nekim rukovoditeljskim ulogama u pomorstvu.

Područja posla u kojima su žene slabije zastupljene su ona koja imaju veće tržišne plaće; kao što su na primjer neki tehnički poslovi, čarter i trgovina.

Velika je i razlika u plaći među spolovima. Analiza je otkrila da Danska ima najmanji jaz u plaćama između spolova – 30%.

“Nažalost, utjecaj Covida vjerojatno će pogoršati situaciju – s obzirom na to da će se žene u svim industrijama najvjerojatnije suočiti s promjenama u radnim ulogama ili radnim satima ili će postati višak”, izjavili su iz tvrtke Spinnaker.

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

VIDEO: Požar na brodu u luci Malabo

0
Foto: The Fleet Mon

Putnički brod Elobey XII, usidren u luci Malabo (otok Bioko, Ekvatorijalna Gvineja), pretrpio je veliki požar 16. veljače. Na brodu su u tijeku bili radovi na održavanju, a požar je navodno izazvan tim radovima.

Požar je ugašen, no unutrašnjost broda teško je oštećena tako da će brod biti poslan na popravak.

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Hrvatska ispunila i posljednji uvjet: U SAD će svi hrvatski građani putovati bez vize

0
Foto: Unsplash, Marco Lopez

Postotak odbijenih zahtjeva za američke vize u Hrvatskoj pao je ispod 3% što znači da bi hrvatski građani uskoro mogli putovati u SAD bez vize, objavila je zamjenica američkog ambasadora u Hrvatskoj na Twitteru.

“Službeno je! Ukupni postotak odbijenih turističkih ili poslovnih viza u Hrvatskoj pao je na 2,69% prošle godine što je nužan korak naprijed u priključivanju tzv. visa-waiver programu. Veselimo se što će Hrvati u bliskoj budućnosti putovati u SAD bez vize”, napisala je Victoria J. Taylor, zamjenica američkog ambasadora u Hrvatskoj; prenosi Novi list.

“Nastavit ćemo blisko surađivati s Hrvatskom kako bismo dovršili sve zahtjeve za bezvizni režim”, dodala je.

Ukidanje viza već je desetljećima neriješeno pitanje u odnosima dviju zemalja. Za ulazak u bezvizni režim bilo je potrebno ispuniti brojne preduvjete, a zadnji koji je Hrvatska trebala ispuniti je manje od tri posto odbijenih zahtjeva.

 

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

VIDEO: Zašto je ocean slan?

0

Svi znamo da je oceanska voda slana, ali jeste li se ikad zapitali zašto? Nije li čudno da je oceanska voda uvijek slana, a druge vode poput jezera i rijeka uopće nisu slane.

U prosjeku se oceani sastoje od oko 3,5 % soli, što u našem moru iznosi milijun milijardi tona soli. Ako nakupimo svu tu oceansku sol na kopno, to bi stvorilo sloj visok 152 metra. Dakle, pitanje je – kako je sol dospjela u ocean?

Sol u oceanu dolazi iz dva izvora: otjecanje s kopna i otvori u morskom dnu.

Stijene na kopnu glavni su izvor soli otopljene u morskoj vodi. Kišna voda koja padne na kopno je blago kisela, pa erodira stijene koje zauzvrat oslobađaju ione koji oteku u potoke i rijeke koji na kraju dospiju u ocean. Mnogo otopljenih iona koriste organizmi u oceanu i tim putem nestaju iz vode. Ostatak ostaje pa se koncentracija s vremenom povećava.

Voda u rijekama i jezerima također sadrži sol, ali količina soli u tim vodama je vrlo mala, otprilike 220 puta manja od morske vode, ali je ima i ta se sol taloži u more kad se rijeka ulije u more. Važno je napomenuti da se sol koncentrira u moru jer sunčeva toplina destilira vodu s površine.

Drugi izvor soli u oceanu su hidrotermalne tekućine koje dolaze iz otvora u morskom dnu. Oceanska voda prodire u pukotine u morskom dnu i zagrijava se magmom iz Zemljine jezgre. Toplina uzrokuje niz kemijskih reakcija. Voda gubi kisik, magnezij i sulfate, a iz okolnih stijena skuplja metale poput željeza, cinka i bakra. Zagrijana voda izlazi kroz otvore u morskom dnu, noseći sa sobom metale. Neke oceanske soli potječu od podvodnih vulkanskih erupcija koje izravno oslobađaju minerale u ocean.

Dva najrasprostranjenija iona u morskoj vodi su klorid i natrij. Zajedno čine oko 85 posto svih otopljenih iona u oceanu. Magnezij i sulfat čine još 10 posto ukupnog broja. Ostali ioni poput kalcija nalaze se u vrlo malim koncentracijama, jer živi organizmi poput mekušaca, rakova i koralja koriste ogromne količine kalcija za izgradnju svoje tjelesne strukture. Bez ovog priljeva soli i minerala iz rijeka i potoka život u oceanima bio bi vrlo različit.

Postoje razlike u salinitetu širom svijeta. Prema polovima, morska se voda razrijeđuje otapanjem leda i obilnim oborinama dok na područjima koja graniče s ekvatorom, gdje je vruće, brzina isparavanja premašuje količinu kiše pa je voda ovdje puno slanija.

Također, postoje dokazi koji ukazuju na to da se ove razlike povećavaju kako temperature mora rastu.

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica