Omišalj, 01. lipnja 2021. godine – Na Terminal za UPP pristao je tanker za prijevoz UPP-a ‘Rias Baixas Knutsen’, objavljeno je na stranici LNG Hrvatska
Nakon provedenih sigurnosnih provjera i testiranja započeo je postupak prekrcaja UPP-a s tankera na FSRU brod ‘LNG Croatia’. Očekuje se da će postupak trajati do 04. lipnja 2021. godine do jutarnjih sati nakon čega će tanker ‘Rias Baixas Knutsen’ napustiti područje Terminala i Luke posebne namjene Omišalj-Njivice.
Njegov pothvat mnogi su u to vrijeme smatrali suludim.
Dubrovački pustolov, kapetan i istraživač Nikola Primorac drugog lipnja 1870. godine sa svojom jedrilicom City of Ragusa krenuo je preploviti Atlantik. Primorac je isplovio iz Liverpoola i za 92 dana stigao do Bostona. Istim putem se i vratio, za što mu je trebalo samo 38 dana; piše Povijest.hr
U ovu avanturu kapetan Primorac upustio se nakon što se, u kapetanskom klubu u Liverooplu, okladio u svotu od 1.000 funti da će u maloj jedrilici preploviti Atlantski ocean u oba smjera. Partner u pothvatu bio mu je irski kapetan John Charles Buckley.
Jedrilica City of Ragusa bila je dužine šest metara, širine niti dva, a visine od kobilice do ruba palube 0,82 metra. Njegov pothvat mnogi su u to vrijeme smatrali suludim, a o njemu su pisale brojne britanske i američke novine.
U Hrvatskoj je odjek ovog jedinstvenog postignuća dubrovačkog kapetana gotovo posve izostao, tek je Vienac, u rujnu 1871., objavio kratku vijest pod naslovom Najhitrija ladja na svietu.
Na kraju istaknimo da je Primorac želio ploviti pod zastavom svetog Vlaha, ali mu to nije dopušteno. Jedrilica City of Ragusa, nažalost, nije ostala sačuvana.
Brodari Maersk i MSC mijenjaju smjer plovidbe svojih brodova iz Hamburga zbog gužve i dugog vremena čekanja.
Klimatski aktivisti Extinction Rebelliona protestiraju već danima, blokirajući ulice i most Köhlbrand, najvažniju prometnu arteriju Hamburške luke; piše Splash 247
Upravo je zbog toga Maersk odlučio isključiti Hamburg iz plovnog puta te se okrenuo prema Bermerhavenu. ”Na sav promet u luci snažno je utjecala prenatrpanost i prosvjedi koji su još uvijek u tijeku te koji su izvan naše kontrole”, izjavili su iz Maerska. MSC je također promijenio smjer iskrcaja u Wilhelmshaven. Prošlu srijedu aktivisti su blokirali most na nekoliko sati, a to su napravili opet u petak.
EU digitalna COVID potvrda prihvaća se u državama članicama EU-a te će pomoći koordiniranom ublažavanju ograničenja koja su na snazi sukladno mjerama donesenima od strane pojedinih država članica.
Građani Hrvatske od danas mogu zatražiti svoju zelenu digitalni covid potvrdu, kolokvijalno zvanu covid putovnica, koja će im omogućiti putovanje izvan Hrvatske, ali može biti potrebna i za neka događanja na području Hrvatske.; piše Novi List
EU digitalnu COVID potvrdu izdaje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Potvrdu možete zatražiti online putem portala e-Građani ili fizički u podružnicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. HZZO potvrdu izdaje u papirnatom obliku.
Neovisno o verziji, potvrda će sadržavati QR kôd s osnovnim informacijama te digitalni pečat kojim se osigurava vjerodostojnost potvrde.
Sustavu za izdavanje EU digitalnih COVID potvrda možete pristupiti preko internet stranice www.eudigitalnacovidpotvrda.hr putem poveznice ZATRAŽI POTVRDU na vrhu Internet stranice. Također, sustavu možete pristupiti direktno putem stranica e-Građani odabirom područja ZDRAVLJE iz kataloga usluga. U ovom području odaberite e-Uslugu EU digitalna COVID potvrda te pratite korake prijave.
EU digitalna COVID potvrda sadrži QR kôd s digitalnim potpisom radi zaštite od krivotvorenja, koji se temelji na ICAO PKI specifikacijama.
Pri provjeri potvrde skenira se QR kôd i provjerava digitalni potpis.
Europska komisija uspostavila je EU pristupnik putem kojeg će se na jednome mjestu razmjenjivati javne komponente nacionalnih digitalnih potpisnih ključeva u svrhu interoperabilnosti sustava EU digitalnih COVID potvrda. Osobni podaci uneseni u potvrdu se ne razmjenjuju kroz EU pristupnik jer to nije nužno za provjeru valjanosti digitalnog potpisa.
EU digitalnu COVID potvrdu o cijepljenju mogu dobiti osobe cijepljene s obje doze cjepiva protiv bolesti COVID-19 (Pfizer, Moderna, AstraZeneca). Potvrda će im biti valjana 210 dana od dana cijepljenja drugom dozom.
Osobe koje su cijepljene cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen). Potvrdu mogu zatražiti 22. dan od primitka doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 210 dana od dana cijepljenja.
Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (Pfizer, Moderna) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 42 dana od dana primitka cjepiva.
Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (AstraZeneca) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 84 dana od dana primitka cjepiva.
Građani Republike Hrvatske te oni koji imaju odgovarajuće vjerodajnice za pristup sustavu, čiji su podaci o cijepljenju, negativnom testu na SARS-CoV-2 ili preboljenju bolesti COVID-19 upisani u centralne baze podatka Ministarstva zdravstva, putem portala e-Građani ili u nekoj od poslovnica HZZO-a mogu zatražiti svoju EU digitalnu COVID potvrdu.
EU digitalnu COVID potvrdu o testiranju može zatražiti osoba koja ima negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa. Negativan nalaz ne smije biti stariji od 48 sati od trenutka uzimanja brisa, a potvrda se izdaje na razdoblje od 48 sati od uzimanja uzorka.
Građani Republike Hrvatske te oni koji imaju odgovarajuće vjerodajnice za pristup sustavu, čiji su podaci o cijepljenju, negativnom testu na SARS-CoV-2 ili preboljenju bolesti COVID-19 upisani u centralne baze podatka Ministarstva zdravstva, putem portala e-Građani ili u nekoj od poslovnica HZZO-a mogu zatražiti svoju EU digitalnu COVID potvrdu.
EU digitlanu COVID potvrdu o preboljenju može zatražiti osoba koja je preboljela bolest COVID-19 11. dan od datuma prvog pozitivnog PCR testa. Potvrda je valjana 180 dana od datuma prvog pozitivnog PCR testa.
Građani Republike Hrvatske te oni koji imaju odgovarajuće vjerodajnice za pristup sustavu, čiji su podaci o cijepljenju, negativnom testu na SARS-CoV-2 ili preboljenju bolesti COVID-19 upisani u centralne baze podatka Ministarstva zdravstva, putem portala e-Građani ili u nekoj od poslovnica HZZO-a mogu zatražiti svoju EU digitalnu COVID potvrdu.
EU digitalna COVID potvrda prihvaća se u državama članicama EU-a te će pomoći koordiniranom ublažavanju ograničenja koja su na snazi sukladno mjerama donesenima od strane pojedinih država članica.
Prilikom putovanja ili tijekom boravka u nekoj od država članica EU svaki državljanin EU-a ili državljanin treće zemlje s reguliranim boravkom u EU će kao nositelj EU digitalne COVID potvrde moći na učinkovit te interoperabilan način dokazati svoj zdravstveni status u odnosu na COVID-19. Ukoliko će pojedina država članica i dalje od nositelja valjane EU digitalne COVID potvrde zahtijevati karantenu ili dodatno testiranje, o istome će morati pravodobno obavijestiti Komisiju i sve druge države članice te obrazložiti svoju odluku.
EU digitalna COVID potvrda trebala bi olakšati slobodno kretanje unutar EU-a. Ona neće biti preduvjet za slobodno kretanje koje je temeljno pravo u EU-u. EU digitalnom COVID potvrdom možete dokazati preboljenje i negativan rezultat testiranja, što je jedan od čestih zahtjeva zbog uvedenih javnozdravstvenih ograničenja.
Potvrda državama članicama daje mogućnost prilagoditi postojeća ograničenja u pogledu javnoga zdravlja kako bi građanima olakšale prekogranična putovanja.
Internet stranice Reopen EU-a sadrže informacije o različitim postojećim ograničenjima na području EU-a te se preporučuje da se koriste kao pomoć prilikom planiranja putovanja Europom.
Kako prenose lokalne vlasti, i dalje traje potraga za nestalom osobom nakon što su stotine ljudi spašene od požara koji je izbio na trajektu u Molučkom moru, u Indoneziji; javlja gCaptain
Trajekt KM Karya Indah plovio je prema otoku Sanana kad je u nedjelju ujutro izbio požar.
Dramatične snimke pokazuju brod zahvaćen plamenom dok putnici skaču s palube u čamce za spašavanje.
Spašene su 274 neozljeđene osobe te su odvedene u obližnje mjesto, dok se i dalje traga za jednom nestalom osobom.
Vlasti su objavile da potraga i dalje traje.
Prema prvim izvješćima, pretpostavlja se da je vatra krenula iz strojarnice. Indonezijska vlada i dalje istražuje uzrok nesreće.
Dalmacija danas objavila je prekrasnu fotografiju otočića u Dalmaciji koju je snimio i objavio fotograf Boris Kačan.
Uz fotografiju je napisao: “Najdraže mi je istraživati po Jadranu, a bome ima se toga za proći… Vjerojatno ste čuli za Baške Oštarije poviše Karlobaga, ili za Oštarije kraj Josipdola, ali evo i trećeg imenjaka, otočić Oštarije (lokalno Oštarijica) blizu Crvene Luke kraj Biograda!”
Iako je prošle godine najavljeno da Postira ide u ”mirovinu”, ikona dubrovačkog akvatorija i rado viđen gost Elafitskih otoka uskoro se vraća te započinje s plovidbom.
Svi potrebni popravci kao i uređivanje bliže se kraju te se Postiru uskoro može očekivati u dubrovačkim krajevima; piše Dubrovački vjesnik
Zahvaljujući autoricama i redateljicama Morani Ikić Komljenović i Jeleni Ternovec, direktoru fotografije Jasenku Rasolu, kao i brojnoj suradničko-producentskoj ekipi, Rijeka i Kvarner dobili su jedinstveno dokumentarno ostvarenje, film Modra koji na osebujan način ističe vječnu povezanost tog kraja s morem.; piše Novi List
Istina, bazni je postav televizijskog dokumentarnog filma Modra utjecaj industrijalizacije na cjelokupni prostor, s inicijalnim naglaskom utjecaja omišaljskog LNG-a na fantastičnu arheološku ostavštinu koja se nalazi na kopnu, vrlo blizu tom energetskom postrojenju.
Modra je film o suživotu mora i industrije. Ne nužno i ne uvijek skladnog suživota. Na jedan prije svega dokumentarni način, bez želje u nametanju presuda i zaključaka, ma koliko je to zbog sugestivnosti autorskog rukopisa na neki način nemoguće, progovara o temama kao što su omišaljski LNG terminal i arheološki park Fulfinum Mirine, potom bakarska Koksara i silni prijepori koje je izazivala od nastanka do nestanka dok bi posebnu sjetu, ali i nadu u okviru najnovijih najavljenih promjena na oblanoj crti Rijeke, mogla izazvati priča o – Gradskom kupalištu u Rijeci na prostoru današnje Delte.
Film Modra nastao je u produkciji Fade Ina za Hrvatsku radioteleviziju, a prikazuje se večeras na Prvom program HTV-a u 20,10 sati.
Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>
Ruski brod Fortuna završava izgradnju jedne cijevi (linija B) baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2. Nakon toga, brod će najvjerojatnije krenuti u izgradnju dovršetka druge cijevi istog plinovoda skupa s većim brodom-cjevopolagačem Akademik Chersky, koji radi na većim dubinama, ali sa suprotne strane.; piše GeopolitikaNews
Tijekom posljednja 24 sata brod Fortuna položio je 1.000 metara plinovodnih cijevi u njemačkom isključivom gospodarskom pojasu (prije toga završila je sve radove na toj cijevi u danskim vodama), gdje dubina mora ne prelazi 25 metara, a preostalo joj je manje od pet kilometara do potpunog završetka jedne od dviju cijevi ovog ruskog plinovoda.
O tome svjedoče podaci navigacijskih portala Marinetraffic i Vesselfinder, kao i pojedini ruski mediji. Očekuje se da bi Fortuna tzv. „zlatni šav“ na liniju B mogla postaviti još ovaj tjedan.
Na drugoj strani, veći i specijalizirani brod Akademik Chersky iz nepoznatih razloga radi vrlo sporo, i u cca mjesec dana radova u danskim vodama na liniji A položio je svega 10 kilometara cijevi, te za dovršetak u danskim i njemačkim vodama mora položiti još 75 kilometara cijevi.
Njemački i danski regulatori izvijestili su da bi se izgradnja Sjevernog toka 2 trebala u potpunosti dovršiti do kraja rujna ove godine.
Danska godišnje prevozi oko 1,6 milijardi dolara vrijednosti tereta. Otprilike 30-40 danskih brodova svakodnevno prolazi kroz Gvinejski zaljev.
U ožujku je danska vlada izrazila “ozbiljnu zabrinutost” zbog sigurnosne situacije u Gvinejskom zaljevu gdje se dogodilo oko 40% svih piratskih napada.; piše FleetMon
Prema Baltičkom i međunarodnom pomorskom vijeću (BIMCO), samo u 2020. godini oteto je 135 članova posade širom svijeta od čega se 95% otmica dogodilo u Gvinejskom zaljevu.
Od početka 2021. godine zabilježeno je 38 piratskih napada širom svijeta. U odnosu na prošlu godinu, to je 9 piratskih napada manje. Činjenica da se 43% piratskih napada odvilo u Gvinejskom zaljevu prilično je zabrinjavajuća.
Kako bi se piratski napadi minimizirali, danska vlada šalje fregatu HDMS ESBERN SNARE (F342) veličine 137,6 metara klase Absalon u međunarodne vode diljem Zaljeva od studenog do ožujka.
“U takvim okolnostima nećemo stajati po strani i gledati. Moramo se boriti za pravo na neograničenu plovidbu ” – izjavio je danski ministar obrane Trine Bramsen.
