Pandemija koronavirusa koja je prošle godine sa sobom donijela i korona-krizu, pogotovo u turističkom sektoru, iznimno je negativno utjecala na kruzing turizam. Prošle godine kruzeri s gostima nisu pristizali, a ove godine ih je svoj dolazak najavilo nešto više od 350, kapaciteta od preko 600 tisuća putnika; piše Dubrovački Dnevnik. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik je prokomentirao kako je nerealno očekivati kako će ti kapaciteti biti u potpunosti popunjeni.

„I za prošlu godinu smo imali odlične najave pa se one nisu ostvarile. Sve ovisi o tome kako će se situacija s pandemijom dalje razvijati. Istina je kako očekujemo preko 350 ticanja, no te kompanije samo nekoliko dana prije mogu otkazati. U ovom trenutku ne znamo ni koliki će interes biti za tu vrstu putovanja. Uz to, kompanije na svojim brodovima moraju osigurati izolirane dijelove koji bi poslužili za smještanje zaraženih, ako bi do toga došlo, tako da ni zbog toga ne možemo računati na pune kapacitete“ – izjavio je Pezo dodavši kako je Lučka uprava u kontaktu s agentima kompanija oko aranžmana i interesa.

PRVI KRUZERI U OŽUJKU

Prvi kruzer bi u Dubrovnik trebao uploviti početkom ožujka, a radi se o brodu kompanije Costa. Inače, među najavljenim dolascima su brodovi MSC-ja, Coste, Vikinga, TUI-ja, Marelle, Norwegiana i ostalih kompanija koje su i inače stizale u Dubrovnik. Vijest je i to kako je dio starih brodova pošao u rezalište zbog smanjenja troškova koji su se dogodili uslijed korona krize. Tako će, primjerice, u Dubrovnik sada dolaziti Marellin kruzer koji je moderniji te može primiti tisuću gostiju više nego stariji koji je prethodnih godina dolazio u grušku luku i koji je pošao u rezalište.

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž već je kazao kako je Luka prethodnu godinu završila ‘na nuli’, što su zapravo dobre vijesti, ako se u obzir uzme kako kruzera nije bilo.

„Ako bi se ostvarilo pola toga što je najavljeno, to bi bilo fantastično. Ako dođe barem 20 posto najavljenih kruzera, onda ćemo imati bolju sezonu nego što je ona bila 2020., a i ona je, usprkos svim crnim scenarijima, završila relativno povoljno s obzirom na situaciju, a to je na nuli. To znači kako smo teško, ali ipak samoodrživi bez kruzera“ – kazao je Raguž.

DEFINIRANI IZNOSI PRISTOJBI ZA SEZONU 2022.

Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća našla se i točka dnevnog reda s prijedlogom za 2022. godinu Odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, kad se brod nalazi na vezu u luci ili na sidrištu luke na području Grada Dubrovnika. Tako je odlučeno kako će pristojba za kruzere biti u rasponu od dvije do 40 tisuća kuna, ovisno o kapacitetu brodova. Ovi iznosi isti su kao i oni koje je Gradsko vijeće odobrilo na svojoj sjednici 2019. godine koja je za turizam bila rekordna. Upravo zbog loše situacije u kruz industriji pojedini vijećnici su kazali kako su iznosi pristojbi za 2022. godinu previsoki.

„S obzirom na situaciju u industriji kruzera bilo bi bolje da odgodimo ovu taksu jer država već naplaćuje. Svi naplaćuju i trebali bi brodare nagraditi, a ne udarati ovakve cijene. Pristojba bi mogla biti prepolovljena ili u potpunosti oproštena“, smatra Rikard Rossetti iz Dubrovačke stranke. I Mostov Maro Kristić mišljenja je kako su dubrovačke cijene previsoke.

„Nisam siguran da ovako visoke pristojbe mogu biti privlačan faktor kruzerima. Čujem da kruzing kompanije biraju druge destinacije u koje će pristajati i da Dubrovnik postaje sve manje atraktivan“, kazao je Kristić.

Gradonačelnik Franković ima pak drugačiji stav. Naime, on je pojasnio kako su upravo ovi iznosi pristojbi iskomunicirani na vrijeme s krovnim udruženjem kruzerskih kompanija (CLIA) te smatra kako to neće destimulirati dolaske brodova.

„Brojne luke na Mediteranu su tri puta skuplje od nas. Mi smo i dalje poželjni i atraktivni zbog čega moramo dobiti što nam pripada. S kompanijama imamo partnerski odnos i ova odluka to neće ugroziti“ – kazao je Franković.

Inače naplatu pristojbi omogućilo je Ministarstvo turizma izmjenama Zakona o turističkim pristojbama, prepuštajući odluku o njenoj naplati jedinicama lokalne samouprave. Tako je gradonačelnik najavio kako će se iznosi isključivo koristiti za poboljšanje cestovne infrastrukture na području grada.

Financijski jaz koji je nastao zbog kruzera djelomično je popunjen i zbog jahti koje su prošle godine u velikom broju dolazile u Dubrovnik te u prosjeku ostajale dulje nego što je to bio slučaj u turistički rekordnoj 2019. godini. Olakotna okolnost svakako je bilo i to što su konkurentske zemlje poput Španjolske, Grčke i Francuske bile u potpunom lockdownu stoga je realno za očekivati kako će jahtaška sezona u Hrvatskoj uvelike ovisiti o situaciji s koronavirusom u spomenutim zemljama, a mogla bi se i odraziti na kruzing turizam.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca