U Gružu je u ponedjeljak jutro dočekan prvi katamaran s Lastova. Riječ je o državnoj brzobrodskoj liniji Lastovo – Korčula – Dubrovnik. Brodom „Anastazija“ stigao je i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sa svojim zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom.; piše Dubrovački vjesnik
– Veoma smo zadovoljni da je danas prvi put zaplovio katamaran na cjelogodišnjoj liniji Lastovo – Korčula – Dubrovnik, to je povijesni uspjeh zato što po prvi put imamo povezan Lastovo sa županijskim središtem Dubrovnikom. To je veliki dobitak za Lastovo, za Lastovce, dobitak je također i za Korčulu jer tamo također tiče ovaj katamaran, naravno i za Dubrovnik i za cijelu našu Županiju.
Lastovo je naš najudaljeniji pučinski otok i veoma je važno kako je povezan, dosad je bio povezan preko Vele Luke sa Splitom, naravno, preko Vele Luke i s Dubrovnikom, ali veoma nepovoljno za naše sugrađane na Lastovo. Danas imamo tri i pol sata vožnje, dolazi u Dubrovnik, mogu koristiti usluge bolnice, mogu ići u srednju školu, fakultet, vrlo jednostavno, i vjerujem da ćemo time ostavljati ljude na Lastovu, da će se osjećati bliže svom otoku i nadam se, tamo i ostati.
Zahvalni smo Vladi Republike Hrvatske koja je razumjela ovu našu inicijativu koja je trajala neko vrijeme, međutim, ove je godine stavljena u proračun potpora ovoj liniji od 12 milijuna kuna. Nakon provedenih natječaja, što nažalost uvijek traje, danas imamo prvi put brod i to će sad biti trajno, kazao je župan.
Otkrio je i što na sve to kažu mještani Lastova.
– Oni su veoma zadovoljni da uz sadašnje veze: i trajektom i katamaranom prema Splitu, da će imati katamaransku vezu prema Dubrovniku. Znate da je Lastovo uvijek bilo dio Dubrovačke Republike, dakle, oni su oduvijek vezani za Dubrovnik. Nažalost, ne dobro vezama na moru, ali sad smo i to riješili, kazao je Dobroslavić.
Kontejnerski brod MUZAH nasukao se 23. svibnja u blizini otoka Khuriya Muriya, istočno od Salalaha u Omanu.
Trup broda je probijen kod strojarnice te je unutra prodrla voda. Nakon izdanog signala za pomoć, Kraljevsko ratno zrakoplovstvo Oman poslalo je helikopter i evakuiralo svih 12 članova posade.
Iz Kine u Hrvatsku plovi brod ‘Development Way’ sa zadnja 24 segmenta čelične rasponske konstrukcije za dovršetak mosta.; piše Večernji list
Na putu u Hrvatsku kenuo je iz Kine brod “Development Way” koji, prema podacima Hrvatskih cesta (HC), na gradilište Pelješkog mosta dovozi posljednja 24 segmenta čelične rasponske konstrukcije mosta. To znači da je proizvodnja dijelova za Pelješki most u kineskim pogonima završena te da još samo treba spojiti svih 165 segmenata od jedne do druge obale, ukupne dužine 2440 metara.
Tako će ovih dana odnosno početkom lipnja, kad “Development Way” stigne prvo u Ploče pa zatim u Malostonski zaljev, Pelješki most biti, doduše još u dijelovima, potpuno u Hrvatskoj.
To će se dogoditi nakon nešto manje od tri godine otkako je China Road and Bridge Corporation uveden u posao građenja tog najvažnijeg hrvatskog infrastrukturnog projekta i unatoč pandemiji koronavirusa zbog koje je na jedno vrijeme u Kini bila zaustavljena proizvodnja dijelova Pelješkog mosta.
Do danas je na gradilište mosta iz Kine dovezen 141 segment čelične rasponske konstrukcije. Na samom početku gradnje mosta za potrebe njegova utemeljenja u više isporuka iz kineskih pogona dovezeno je i 150 pilona od kojih su dva bila testna.
U HC kažu da je dosad na stupove mosta postavljeno 107 segmenata (podaci od petka popodne), a da se do kraja tjedna očekuje postavljanje još dva segmenta. Tako je, prema tim podacima, ukupna dužina trenutačno montiranih segmenata 1550 metara, što znači da je ostalo manje od 900 metara, točnije 890 metara, da se mostom spoje dva dijela Hrvatske.
Foto: Hrvatske ceste / Večernji list
S jedne strane ukupna duljina montiranih segmenata mosta trenutačno iznosi 300 metara, a s druge, pelješke strane 220 metara. Punom parom se radi i na postavljanju kosih zatega koji preko pilona na središnjem dijelu mosta pridržavaju čeličnu gredu.
U Cestama otkrivaju da je dosad postavljeno 30 od ukupno predviđenih 60 pari zatega. A to bi po stupnim mjestima bilo – osam pari zatega na S5, četiri para na S6, po šest pari na S7 i S8, dva para na S9 i četiri para na S10.
Most sadrži 12 stupova, koji su označeni kao S2 do S13 i dva krajnja stupa – upornjaka s oznakama U1 i U14. Stupovi S5 do S10 dižu se iznad rasponskog sklopa kao piloni – nosači kosih zatega. Na mostu će inače biti ugrađeno ukupno 184 tone kosih zatega. Te zatege su duge od 32,5 do 137 metara i sidre se u čeličnu gredu u sredini, između voznih trakova.
”Gradnja napreduje planiranom dinamikom zahvaljujući dobroj organizaciji i koordinaciji između Hrvatskih cesta i izvođača čime sam izrazito zadovoljan. Zahvaljujući dosadašnjim iskustvima i punom angažmanu Hrvatskih cesta svaki je problem riješen, osigurana je kvaliteta nadzornog vođenja projekta, a izvođač radova povećao je kapacitete radne snage” – kaže predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Ruski brod za polaganje podmorskih plinovodnih cijevi „Fortuna“ završio je s polaganjem cijevi na liniji B plinovoda Sjeverni tok 2 u danskim vodama i počeo je s dovršetkom radova u vodama njemačkog isključivog gospodarskog pojasa. Tamo mora završiti svega nešto više od 13 kilometara, nakon čega će biti zavaren tzv, “zlatni zglob”.
Ovime je ruski brod ispoštovao rokove koje je odredila njemačka Savezna uprava za vodne putove i brodarstvo. Prethodno je njemački regulator izdao upozorenje pomorcima da će se od 22. svibnja do 30. lipnja u području Adlergrund u njemačkoj gospodarskoj zoni na Baltičkom moru izvoditi radovi na izgradnji preostale dionice linije B spomenutog plinovoda.; piše GeopolitikaNews
U međuvremenu, veći ruski specijalizirani brod za iste namjene “Akademik Chersky“ nastavlja s dovršetkom linije A u danskom i njemačkim vodama, koja predstavlja najduži nedovršeni dio. U gotovo mjesec dana od kada je počeo s radovima brod je položio samo osam kilometara od ukupno 85.
Iz nepoznatih razloga, brzina polaganja cijevi iznosi prosječno 500 metara dnevno, iako je prethodno najavljeno njihovo polaganje u dužini do dva kilometra. Prema ažuriranom rasporedu rada, “Akademik Chersky” trebao bi završiti posao do kraja rujna ove godine – čime bi i čitava trasa plinovoda bila završena i spremna za početak rada.
Na to računaju i europski kupci, pa je trenutačna kupnja plina za ispražnjene plinske spremnike od prošle zime i hladnog proljeća, sada znatno smanjena s obzirom kako očekuju još niže nabavne cijene s pojavom novih količina ruskog plina prema Njemačkoj kroz Sjeverni tok 2 od slijedeće jeseni.
Sjedinjene Države su krajem 2019. usvojile prvi paket sankcija protiv Sjevernog toka 2, nakon čega su brodovi polagači švicarske tvrtke Allseas napustili gradilište. Plinovod je trebao biti dovršen još u veljači prošle godine. Krajem 2020. godine Gazprom je angažirao spomenute ruske brodove za dovršetak plinovoda.
I nova Bidenova administracija nastavila je sankcijski put i oštro protivljenje Sjevernom toku 2 pa su u veljači uvedene i sankcije protiv broda Fortuna i njenog ruskog vlasnika, da bi se ovog tjedna one proširile na još 13 ruskih brodova i 4 tvrtke. Naravno, ove to previše ne zanima pa nastavljaju s radovima.
Međutim, u prošlotjednom izvješću kojeg je State Department dostavio Kongresu naznačeno je kako je operater ovog energetskog projekta, tvrtka Nord Stream 2 AG također pod sankcijama, ali Bijela kuća mu ih nije željela nametnuti zbog nacionalnih interesa Sjedinjenih Država.
Ta je odluka Bidenove administracije pozdravljena i u Njemačkoj i u Rusiji, a naišla je na brojne kritike od strane njegovih političkih oponenata u samom SAD-u.
Brod s 280 metara duljine i gotovo 40 metara visine iz neposredne blizine zauzima doslovno cijelo vidno polje. Sama ulazna rampa, brodska “skala”, visoka je otprilike kao trokatnica, a s nje se dobro vidi kako more uz pramčani dio broda pjeni.
Svi smo mi ovdje iz Hrvatske, sva trideset i trojica člana posade. Uz to, dobar dio ih je tu, iz Rijeke i okolice, i nitko od nas ne bi dopustio da se dogodi bilo kakav incident kojim bismo onečistili more, obalu ili ugrozili sigurnost prvenstveno nas samih, kao ni stanovništva okolnih naselja, kaže Boris Martić, zapovjednik broda LNG Croatia, ploveće jedinice za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU), odnosno plovećeg terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku.; piše Novi List
LNG Hrvatska posjetili su u povodu prvog takozvanog “ship to ship transfera”, odnosno prekrcaja ukapljenog prirodnog plina s FSRU broda LNG Croatia na manji brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina.
Prema riječima Hrvoja Krhena, direktora LNG Hrvatska, tvrtke koja upravlja terminalom, riječ je o prvoj takvoj operaciji, prekrcaju relativno male količine od oko sedam tisuća metara kubičnih s broda na brod, na Mediteranu, što Hrvatsku čini predvodnicom na tržištu pružanja ove usluge.
Naime, ukapljeni prirodni plin ovoga puta nije uplinjen i transportiran s terminala u plinski transportni sustav Republike Hrvatske, već je pretovaren na manji brod, Avenir Accolade, koji će teret LNG-ja iskrcati na terminalu na Sardiniji, čime je, uz transport plina iz LNG terminala klasičnim putem, plinovodom Plinacroa, Hrvatska dobila mogućnost isporuke ukapljenog plina i morskim putem.
Foto: Vedran Karuza
Foto: Vedran Karuza
U narednih nekoliko mjeseci očekuje se još najmanje jedna slična isporuka, a početkom ovog vida poslovanja u LNG Hrvatska otvaraju se nove mogućnosti u sektorima turizma i gospodarstva jer se njime omogućava takozvani bunkering, mogućnost primanja i punjenja drugih brodova ekološki prihvatljivijim pogonskim gorivom – ukapljenim prirodnim plinom, a čime se znatno smanjuje štetni utjecaj brodarstva na okoliš.
Kako izgleda radni dan posade LNG Croatia pročitajte ovdje
U okrilju Europske unije pokrenut je novi skupi i za budućnost pomorskih članica izuzetno važan projekt. Europska unija, odnosno Upravni odbor Europske obrambene agencije (European Defence Agency – EDA), u okviru sustava Trajne strukturne suradnje ili, skraćeno, PESCO-a kao dijela europske sigurnosne i obrambene politike odobrila je financiranje razvoja nove klase ratnih brodova, koji bi se sljedećih godina gradili za članice Europske unije. Riječ je o klasi ratnih brodova koji se vode pod radnim nazivom Europska ophodna korveta (European Patrol Corvette – EPC).
Europska unija odobrila je time projekt financiranja razvoja izgradnje zajedničkog europskog ratnog broda visokih maritivnih sposobnosti. Projekt je vrijedan milijarde eura, a uključene države članice EU-a dobit će, uz financiranje izgradnje iz europskih fondova, respektabilan ratni brod koji će moći, ovisno o potrebama korisnika, obavljati velik broj različitih zadaća, od kontrole priobalnog akvatorija i isključivog gospodarskog pojasa do kontrole oceanskih pomorskih komunikacija, kakvu potrebu imaju Francuska i Španjolska zbog svojih prekomorskih teritorija. Nosioci projekta su Italija i Francuska, a dosad su se priključile Španjolska i Grčka.
Projekt europske patrolne korvete iniciran je 2019. godine, a države koje su u njega uključene namjeravaju izgraditi prve prototipove u razdoblju od 2026. do 2027. godine.
Ratni brodovi
Europska ophodna korveta ili EPC ratni je brod zamišljen kao zajednička platforma modularne konfiguracije koju države članice sudionice projekta mogu prilagoditi svojim potrebama i specifikacijama. Dimenzije broda prilagođene su upotrebi u priobalnom akvatoriju, ali s mogućnošću djelovanja i na otvorenom moru, pa i na oceanskim prostranstvima. Jedan od prioriteta bio je veliki doplov i veliki operativni radijus, dok je vršna brzina plovidbe sekundarni element idejnog projekta. EPC bi trebao imati najviše 3 tisuće tona istisnine, što bi brodu omogućilo djelovanje iz manjih luka i sidrišta jer bi gaz broda trebao biti najviše 5,5 metara. Ukupna dužina broda koji bi trebao biti opremljen dizelskim i električnim motorima ne bi trebala prelaziti 110 do 120 metara.
Cilj projekta EPC-a je stvoriti fleksibilan modularni brod koji bi se lako mogao nadograđivati i prilagođavati različitim zadaćama. Projekt je jedan od prvih mornaričkih zajedničkih pothvata u okviru Europske unije. Okosnicu projekta čine talijanski Fincantieri i francuska Naval Group, koji su 2019. godine osnovali zajednički konzorcij NAVIRIS. Sjedište talijansko-francuske tvrtke nalazi se u Genovi, a koristi se razvojni centar u blizini Toulona u Francuskoj.
Foto: Brodosplit / Dnevno.hr
Projektu se 12. siječnja 2020. godine pridružila Grčka, a 2. travnja 2020. i Španjolska. Uvjet za dobivanje financijske potpore iz fondova Europske unije bio je da u projektu sudjeluju najmanje tri države članice. Pristupanjem Grčke taj je uvjet zadovoljen, a eventualno povećanje broja sudionika utjecalo bi dodatno na povlačenje novca iz Europske unije i smanjilo bi cijenu ratnih brodova.
Buduća europska ophodna korveta usklađena je sa standardima NATO-a i ona bi prema NATO nomenklaturi bila tzv. Limited Warship Unit.
Brod bi bio dostupan u tri verzije, i to kao ophodna korveta za protubrodsko i protuzračno ratovanje s mogućnošću proširenja namjene i na protupodmorničko djelovanje, kao ophodna korveta optimizirana za djelovanje po površinskim ciljevima i oceanskim doplovom od gotovo 10 tisuća nautičkih milja pri ekonomskoj brzini od 14 čvorova te kao korveta optimizirana za ophodne misije u priobalnom pojasu.
Hrvatska korveta
Prema dosadašnjim podacima, Grčka je zainteresirana za verziju s najsnažnijim motorom, koja bi uključivala i protubrodsko i protuzračno naoružanje. Francuska i Španjolska zainteresirane su za model ophodnih korveta oceanskih sposobnosti, kao i za one za djelovanje u priobalnom pojasu. Italija, kao i Grčka, prednost daje prvoj verziji snažnoga višenamjenskog broda. U svim varijantama, korvete bi bile naoružane najsuvremenijim francusko-talijanskim protuzračnim raketnim sustavom Aster okomitog lansiranja, a bile bi osposobljene za smještaj i korištenje helikoptera tipa NH90. Maksimalna brzina brodova bila bi za suvremene ratne brodove skromna i iznosila bi 24 čvora, ali cilj projekta nije velika maksimalna brzina plovidbe, nego veliki doplov. Nova europska korveta najvjerojatnije će preuzeti dizajn korveta tipa Doha izgrađenih u talijanskom Fincantieriju i isporučenih Kataru.
Nositelji razvoja EPC-a zainteresirani su i za proširenje suradnje na Hrvatsku koja također ima potrebu za izvanobalnim ophodnim ratnim brodovima sličnih karakteristika kao i EPC. No Hrvatska ima kapaciteta i sposobnosti za razvoj vlastitog projekta i izgradnju brodova na domaćim navozima. Tako je sredinom ožujka, nedugo nakon odluke EU-a o odobrenju djelomičnog financiranja projekta EPC-a, hrvatska DIV grupa javnosti predstavila svoj projekt, izvanobalni ophodni brod – korvetu BIS 91. Razvoj i izgradnja broda koji odgovara osobinama EPC-a, a u nekim elementima ih i nadmašuje, u splitskom škveru bili bi ne samo jeftiniji nego bi se ostvarile i posredne koristi kao što je očuvanje radnih mjesta i tradicije izgradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima. Brod kakav predstavlja tvrtka DIV imao bi šanse afirmirati se i na svjetskom tržištu.
U svakom slučaju, vremenski usporedna objava početka projekta razvoja europskih ophodnih korveta i projekta hrvatske ophodne korvete ukazuje na to da se pomorska komponenta hrvatske obrambene moći održava i da se prati razvoj pomorskih oružnih sustava u okviru EU-a i NATO-a.
O piratima, koji su od davnina predstavljali strah i trepet svjetskih mora, napisani su brojni romani i snimljeni brojni filmovi. Za razliku od svojih fiktivnih inačica, nisu nužno bili bukači s povezom na oku i papigom na ramenu – među njima je bilo razbojnika ali i gospode, pa čak i – dama. piše Povijest.hr
1. Dok su u kolektivnoj svijesti gusari i pirati jedno te isto, struka ta dva pojma razlikuje. Gusarima se, naime, smatraju pomorski ratnici koji su – ovlašteno i u interesu svoje zemlje – napadali i plijenili neprijateljske brodove. Pirati su, s druge strane, bili morski razbojnici. Kako bilo, i jedni i drugi djelovali su tijekom cijele povijesti pomorstva, počevši od feničkog razdoblja. Gusarstvo, kao povijesna kategorija, ukinuto je Pariškom pomorskom deklaracijom 1856. godine, dok je piratstvo i danas vrlo živahno.
2. Počasno mjesto u povijesti piratstva pripada jednoj ženi. Kineskinja Ching Shih (1775. –1844.) u mladosti je bila prostitutka, da bi se, nakon što su je oteli pirati, zaljubila u jednog od njih i postala mu žena. Malo-pomalo, počela mu je pomagati u poslu. Nakon njegove pogibije, koristeći se svakim zamislivim lukavstvom, uzdigla se do zapovjednice zloglasne flote “Crvena zastava”, koja je tjerala strah u kosti trgovcima širom Kineskog mora. Na vrhuncu moći, pod svojom je kontrolom imala stotine džunki, odnosno četrdeset tisuća ljudi. Onima koji bi pokušali napustiti njenu flotu vlastoručno je rezala uši!
Foto:Ching Shih / Youtubescreenshot
3. U drugom i prvom stoljeću prije Krista, pirati su postali golema prijetnja na Sredozemnom moru. Nakon što bi opljačkali neki brod, članove posade su prodavali u roblje ili, ako se radilo o bogatašima, od njihovih obitelji zahtijevali “paprenu” otkupninu. U potonju kategoriju ubrajao se momak koji im je 75. godine pao u ruke – Gaj Julije Cezar! Budućega rimskog diktatora držali su zatočenog nešto više od mjesec dana, nemajući pojma o kome je riječ. Nakon što je stigla otkupnina, pustili su ga na slobodu. Bila je to velika greška: sve odreda dao je pohvatati i razapeti.
4. Crnu zastavu s bijelom lubanjom i prekriženim kostima možemo vidjeti u većini filmova o piratima. Poznata kao “Jolly Roger”, prvi put se pojavila na Karibima u sedamnaestom stoljeću, no tada je bila – crvene boje! Tek u osamnaestom stoljeću, pirati su tijekom napada počeli isticati crne zastave, kojima su s vremenom dodani zastrašujući simboli. Nije se uvijek radilo o lubanji i kostima: čest motiv je bio i pješčani sat, upozorenje da se ne lijepi kraj bliži.
Foto: Pixabay
5. Priča koja se često povezuje s piratima jest ona da su zarobljenike tjerali da hodaju po dasci dok ne padnu u more i utope se. Iako je metoda doista primjenjivana u prošlosti, postoji samo jedan pouzdan zapis da su to počinili pirati. Dokazi pak govore da su tu metodu najčešće koristile pobunjene posade, za pogubljenje svojih časnika.
6. Premda je u “biznisu” bio tek nešto više od godinu dana, marljivi Samuel Bellamy (1689. – 1717.) uspio je zgrnuti najveće bogatstvo od svih pirata zapadnog svijeta. “Crni Sam”, kako su mu zbog bujne crne kose tepali, prema zarobljenicima se odnosio milostivo, sve dok bi mu drage volje prepustili svoje dragocjenosti.
Foto: Pixabay
7. Nadimak “Crni” Bellamy je dijelio s kolegom Bartholomewom Robertsom (1682. – 1722.), a dvojica muškaraca imala su i sličnu, pragmatičnu ćud. “Crnog Barta” povijest je zapamtila kao tvorca najpoznatijega piratskog kodeksa. Godine 1772. donio je, naime, propis koji je, između ostalog, piratima branio dovođenje žene i djece na brod (taj prekršaj kažnjavao se smrću) te ulaženje u fizičke sukobe tijekom plovidbe (svađe su se smjele rješavati tek na kopnu, i to dvobojem).
8. Ideja o piratima koji zakopavaju blago na pustim mjestima nema uporište u zbilji, već u mašti Robreta Louisa Stevensona, koji je na njoj utemeljio glasoviti roman “Otok s blagom” iz 1883. godine. U povijesti, zabilježen je samo jedan slučaj da je pirat napravio nešto takvo: škotski morski razbojnik William Kidd (na slici!) početkom 18. stoljeća doista je zakopao dio plijena, nadajući se kako će njime – ako padne u ruke pravdi – kupiti slobodu. Plan se izjalovio – umjesto da se daju podmititi, neuviđavne britanske vlasti su ga osudile na smrt vješanjem.
Hugh Nathaniel Mulzac (1886.-1971.) je do Prvog svjetskog rata plovio na američkim, norveškim i britanskim jedrenjacima i parobrodima. Za vrijeme rata bio je časnik palube na četiri broda, a nakon njegova završetka u Velikoj Britaniji završio je pomorske škole s najboljim ocjenama i stekao sve potrebne kvalifikacije.; piše Slobodna Dalmacija
Nakon rata je imigrirao u SAD, ali je na američkim brodovima mogao raditi samo kao kuhar ili stjuard. Zvali su ga najprekvalificiranijim kuharom u povijesti pomorstva. Razlog: bio je pogrešne boje kože.
Izbijanjem Drugog svjetskog rata došlo je do potrebe za većim brojem sposobnih pomoraca i Mulzac je u 57. godini dobio šansu postati kapetan broda.
No, kako poslodavci nisu znali kako će bijeli mornari reagirati na naredbe crnog kapetana, složili su potpuno crnačku posadu. Mulzac je kao protivnik rasne segregacije to odbio rekavši da poznaje dovoljno crnaca i bijelaca koji bi bili spremni zajedno ploviti pod njegovim zapovjedništvom.
Na njegov uvjet su pristali tek 1942. i brod Liberty klase Booker T je pod njegovim zapovjedništvom zaplovio s posadom sastavljenom od više rasa, državljana 18 različitih država.
Foto: gCaptain
Iako je od 1942. do 1947. uspješno iz Amerike na europska i pacifička ratišta prebacio 18 tisuća vojnika i tisuće tona vojne opreme, Mulzac se nakon rata ponovno suočio sa zidom rasizma. Ni jedan američki brodar mu nije htio povjeriti zapovjedništvo na svom brodu.
Tužio ih je bez uspjeha, da bi mu pedesetih godina, zbog članstva u American Labor Party, u vrijeme senatora McCarthyja i lova na lijeve vještice oduzeli matrikulu. Vraćena mu je tek 1960. kada je imao 74 godine.
Hrvatski hidrografski institut je izdao novu tematsku pomorsku kartu br. 101G „Republika Hrvatska – Granice Republike Hrvatske na Jadranskom moru“.
Proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa (IGP) Republike Hrvatske u Jadranskom moru 6. veljače 2021., s početkom važenja 13. veljače 2021., ispunjeni su uvjeti za prikaz tematskog sadržaja ove karte.; prenosi Morski.hr
S obzirom na tematiku, ova karta prikazuje granice Republike Hrvatske na moru koje uključuju:
ravne polazne crte i prikaz unutarnjih morskih voda
vanjsku granicu teritorijalnog mora i prikaz teritorijalnog mora
granicu epikontinentalnog pojasa i prikaz isključivog gospodarskog pojasa
privremene granice na moru između susjednih država.
Isto tako, prikazane su granice ravnih polaznih crta, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Italije, Crne Gore i Albanije.
– Izdavanjem ove karte HHI doprinosi poboljšanju informativnog sadržaja tematskih karata, koji će biti koristan pomorcima kao i institucijama i ustanovama u Republici Hrvatskoj – poručuju iz Instituta.
Dok drugi brodari još kalkuliraju ili linijom manjeg otpora odabiru kružna putovanja unutar nacionalnih granica, kompanija MSC Cruises, sa sjedištem u Ženevi, prva je jasno i glasno potvrdila ticanja plovećih hotela u luci Gruž ove sezone. ; piše Slobodna Dalmacija
Dolazak prvog broda na kružnom putovanju dogovoren je za lipanj 2021. godine, potvrdili su iz Lučke uprave Dubrovnik.
U upravi MSC Cruisesa raspitali smo se uz kakve će sigurnosne protokole ovog ljeta ploviti putnici za Dubrovnik u uvjetima još itekako aktualne pandemije.
Pravila za goste
– Putnici se obvezno testiraju prije krstarenja, ali i sredinom kružnog putovanja, uz antigenski test prije polaska za prelazak talijanske granice. Posada zasad ne izlazi s broda, testiraju se jednom tjedno, a kompanija je započela sa sveobuhvatnim programom cijepljenja posade – ističe Darija Semiz iz MSC-jeva odjela za marketing.
Otkriva i nova pravila prehrane za goste na kruzerima:
– Hrana i piće poslužuju se samo za stolom. Osim standardnih jelovnika, gosti ih mogu pregledavati i na vlastitom mobitelu skenirajući QR kod – kaže Semiz i objašnjava dalje potankosti itinerara:
– Destinacije tijekom kružnog putovanja obilaze se samo u sklopu organiziranih izleta MSC Cruisesa, što podrazumijeva smanjen kapacitet vozila, testiranje vodiča i vozača prije početka rada, te maske za lice, a putnici se tijekom izleta nikako ne smiju odvajati od grupe – napominje dubrovačka predstavnica MSC Cruisesa.
Foto: Večernji.hr
Iznosi još detalja “kućnog reda” nakon ukrcaja putnika na kruzere.
– Putnici su obvezni nositi maske u zajedničkim prostorijama, MSC je osigurao i pametne narukvice koje služe kao sredstvo plaćanja na brodu, ključ za kabinu te za identificiranje bliskih kontakata ako bi to bilo potrebno – kaže nam Semiz.
Iz središta MSC-a javljaju kako program cijepljenja protiv COVID-a 19 za sve članove posade postaje ključni element zdravstveno-sigurnosnog protokola ove kompanije, koja ga primjenjuje još od lanjskog kolovoza, kad je prvi brod započeo s redovitom plovidbom.
U početnoj je fazi MSC Cruises prednost u prevenciji dao članovima posade s 10 brodova najavljenih u programu krstarenja za ljeto 2021. na Mediteranu i sjeveru Europe. Prioritet su i posade bijele flote koja bi trebala ponovno zaploviti Karibima iz američkih luka, kao i ostalima koji se pripremaju za ponovnu plovidbu.
Planiranje i provedba
Plan je da posade na brodovima MSC Cruisesa koji trenutno plove, kao i na brodovima koji se pripremaju za početak plovidbe, budu cijepljene protiv COVID-a 19 radi vlastite zaštite i zaštite gostiju tijekom krstarenja.
– Naš zdravstveno-sigurnosni protokol je prošle godine omogućio siguran nastavak kružnih putovanja u globalnoj industriji, a ovaj program cijepljenja članova posade dodatno pokazuje našu predanost očuvanju njihove dobrobiti, kao i naših gostiju i zajednica koje će brodovi flote posjećivati u nadolazećim mjesecima – izjavio je na temu cijepljenja posada izvršni direktor MSC Cruisesa Gianni Onorato, naglasivši kako se kod cijepljenja posade drže “svetog trojstva” – planiranje, priprema i provedba.
Foto: Cruise industry news
Dubrovnik i Split
MSC Cruises u nadolazećoj ljetnoj sezoni planira rasporediti tri broda u regiju istočnog Sredozemlja s ukrcajnim lukama u Trstu, Veneciji, Bariju i Ateni. Brodovi će tijekom kružnih putovanja posjećivati grčki arhipelag, Kotor u Crnoj Gori te Dubrovnik i Split u Hrvatskoj.
– Kruzer “MSC Orchestra” zaplovit će 5. lipnja, uz mogućnost ukrcaja u Veneciji subotom ili Bariju nedjeljom, a zatim će posjećivati grčke otoke Krf i Mykonos te Dubrovnik. “MSC Splendida” započet će s plovidbom 12. lipnja s ukrcajem u Trstu subotom ili Bariju utorkom, a uplovljavat će u Dubrovnik, na Krf i u Kotor – doznaje se iz MSC-a, čiji će treći brod u istočnom Mediteranu, “MSC Magnifica”, koji kreće na putovanja 20. lipnja, od hrvatskih luka pristajati u Splitu.
