Japanski medij Nikkei piše da njemačka vlada planira poslati fregatu u Japan, a njemački bi brod trebao ploviti i Južnokineskim morem, poprištem sve većih tenzija između Kine i američkih saveznika u regiji; prenosi Geopolitika News.
Nikkei podsjeća da je njemačka vlada prošle jeseni usvojila smjernice za indo-pacifičku regiju, a uključuju važnost vladavine prava i zalaganje za otvorenost tržišta u regiji.
Thomas Silberhorn, zastupnik u Bundestagu (Kršćansko socijalna unija, CSU) i član parlamentarnog izaslanstva za odnose s Japanom kazao je za Nikkei kako očekuje da će fregata isploviti prema Japanu ovoga ljeta.
“Želimo produbiti naše veze s partnerima u demokratskom kampu”, kazao je.
Nikkei piše: “Iako je Silbehrorn naznačio da plan nije ‘uperen protiv nikoga’, Berlin zasigurno ima na umu kineski ekspanzionizam”.
Pozivajući se na izvore u njemačkoj vladi i vladajućoj stranci Nikkei piše da će fregata ostati duže vrijeme u indo-pacifičkoj regiji te će se zadržati u Japanu, Australiji, Južnoj Koreji i drugdje.
Također će sudjelovati u zajedničkim vježbama sa savezničkim snagama na francuskim teritorijima u regiji.
Ujedinjeno Kraljevstvo će pak, između travnja i lipnja, poslati nosač zrakoplova HMS Queen Elizabeth u Aziju.
Navedeni primjeri pokazuju da se europske zemlje sve više aktivno pridružuju SAD-u, Australiji, Japanu, Tajvanu i Južnoj Koreji u suzbijanju rastućeg kineskog utjecaja u regiji.
U Uljanik su stigla dva nova broda na “zimovanje”. Vlasnik im je belgijska kompanija, registrirana u Luksemburgu, koja već ima dva broda ovdje na vezu. Za tog su brodovlasnika uljanikovci izgradili čak šest jaružala i jedan kabelopolagač. U doba dok su se ovdje gradili brodovi, za što je brodograditeljima trebao svaki metar obale, iznajmljivanjem vezova nisu se bavili, ali sada – bolje išta, nego ništa; piše Glas Istre. Iako nisu “naših ruku djelo”, lijepo je vidjeti te divove opet uz pulsku obalu, među onim besposlenim dizalicama.
Ukupno je na vezu ovdje čak osam brodova, ova četiri s luksemburškom zastavom, dva s talijanskom i dva, samo uvjetno rečeno hrvatska, zapravo Brodospasova broda registrirana na Malti. Na prvu loptu ljudi bi rekli: a, to je ono “volim Hrvatsku iz Malte, idem tamo gdje su manji porezi”. Međutim, pomorcima je to normala, “pod povoljnijom zastavom”, nazivaju to u branši, a najčešće je riječ o zastavama Malte, Cipra, Paname, Liberije…
S obzirom da je Uljanik u stečaju, koristi svaku priliku za zaradu pa su vjerojatno svjetskim brodarima ponudili puno bolju cijenu veza nego što je drugdje u svijetu. Šteta samo što posada, koja je zadužena za održavanje i eventualne popravke na brodu u mirovanju, sada radi covida-19 ne smije napuštati brod pa tih “mornara” nema po gradu. Kao nekad što ih je bilo, od Austro-Ugarske naovamo.
Uz Ininu platformu koja se već stopila s vizurom grada, svi ovdje čekaju bolje dane za pomorski biznis. Uljanik je postao “garaža” za brodove koji nemaju posla. Turizam i rentijerstvo jedino je što nam preostaje?
Klasifikacijsko društvo Lloyd uspostavilo je Dekarbonizacijski centar u sklopu svojih specijaliziranih centara izvrsnosti. Sam cilj Centra je, baš kao što mu i ime govori, smanjenje emisije ugljičnog dioksida s brodova, a sve kroz sigurne, održive i isplative politike.
Cijela inicijativa počiva na okupljanju vodećih ljudi iz svijeta pomorstva koji bi u sinergiji sa stručnjacima za pogonske agregate i brodogradnju trebali u narednim desetljećima dovesti emisiju stakleničkih plinova s brodova na samu ništicu.
Centrom upravlja Upravni odbor koji je međunarodnog karaktera, te prosuđuje ključne izazove suvremenog pomorstva na čiju problematiku treba čim prije odgovoriti. Pošto se devet desetina svjetske trgovine obavlja morima, cilj inicijative je kroz nišu pomorskog transporta usporiti klimatske promjene umanjenjem vlastitih utjecaja na okoliš, te tako staviti dobrobit čitave civilizacije ispred financijske dobrobiti kompanija.
Osim što će interno odgovarati na ključna pitanja onečišćenja okoliša, odnosno zagrijavanja planeta kao primarnog problema, Dekarbonizacijski centar za pomorstvo bit će na usluzi svim brodogradilištima, brodovlasnicima, brodskim operaterima, lučkim postrojenjima, dobavljačima pogonskoga goriva, te nadzornim tijelima država. Kroz takvu praksu, Lloyd želi da se buduće investicije u brodogradnji usmjere prvenstveno na aspekt zaštite okoliša, te želi uvesti svijet u jednu ekološku tranziciju, odnosno prelazak s do sada korištenih pogonskih goriva na nova, manje štetna i okolišu, a u konačnici čovjeku kao vrsti, najprihvatljivija.
Tvrtka koja je najviše prionula poslu rješenja inovacija za 21. stoljeće je svakako proizvođač pogonskih agregata MAN. U 2020., gotovo svi istraživački faktori u sektoru pomorstva bili su usmjereni na pronalaske najboljih rješenja za pogonske agregate na ukapljeni vodik. Iako su ekološki prihvatljiviji, ovakvi sustavi su dosta složeniji po svojoj tehničkoj izvedbi jer zahtijevaju drugačiju funkcionalnu i sigurnosnu opremu od dizel agregata. Svojim snažnim kadrom i njihovim zelenim idejama, tvrtka MAN vodeća je tvrtka na svijetu kada je riječ o uklapanju ekologije u pomorstvo, a čitav potencijal trebao bi se otkriti, ali i isplatiti, u naredna dva desetljeća.
Tvrtka MAN na ovakvim projektima zapravo funkcionira kroz dvije podružnice, a to su MAN Cryo i MAN Energy Solutions. Osim što su razvili potpuno novi sustav pogonskog agregata, isti je i odobren od strane nekoliko klasifikacijskih društava. Kroz nekoliko godina, MAN planira u potpunosti usavršiti ovakav tip agregata kako bi on bio primjenjiv na svim vrstama brodova, a za sada se radi na povećanju pouzdanosti i pojednostavljenju korištenja.
Konačni cilj MAN-a je konstruirati pogonski agregat koji je na najvišoj razini funkcionalan, iskoristiv i agilan kroz performanse dvadeset i prvoga stoljeća.
Ovakvim nastupom pomorstvo zapravo pere ljagu sa svojih pleća koja su mu nametnuta emisijom stakleničkih plinova, no ona je i dalje u višem postotku nusprodukt energetskih potreba kopna, a ne mora. I to čak ne ni prijevoza, već drugih egzistencijalnih pitanja modernoga Homo sapiensa koji se našao u jednoj pećini koju želi pretvoriti u park, a nikako da spozna da iz pećine postoji izlaz, te da nema potrebe vršiti napore koji neće uroditi značajnim plodom.
Ovime će se svakako smanjiti emisija stakleničkih plinova, ali pitanje je kako će funkcionirati desetak milijardi ljudi u skoroj budućnosti i hoće li u konačnici trud pomorstva biti zbrisan nemarom kopnenih predatora na dvije noge.
Norveška tvrtka Kanfer Shipping potpisala je pismo namjere s kineskim brodogradilištem Taizhou Wuzhou Shipbuilding Industry za izgradnju dva manja LNG bunkera.
Predviđena isporuka je u prvoj polovici 2023. godine, a pismo namjere također uključuje opciju za narudžbu više plovila. Kanfer će biti vlasnik plovila zajedno sa svojim partnerima i iznajmljivati ih po dugoročnim ugovorima.
“Kanfer vidi brzošireće tržište za LNG bunkere. Čak se svjetska pomorska industrija okreće prema svojim ciljevima dekarbonizacije kroz LNG. Rastuća potražnja za novim LNG brodovima čini našu odluku pravovremenom, pogotovo sada kada su već unajmljeni ekvivalentni novoizgrađeni brodovi koji će se isporučiti 2022. godine“ – rekao je Stig Hagen, osnivač i izvršni direktor tvrtke Kanfer Shipping.
Kompanija Cosco Shipping Energy Transportation najavila je da planiraju poslati na rezalište deset starijih tankera u sklopu programa optimizacije flote.
Radi se o pet VLCC-a, tri suezmaxa, jednog panamaxa i jednog handy tankera. Starost brodova je između 16 i 18 godina.
Tvrtka navodi kako brodovi troše previše energije, velike su emisije stakleničkih plinova, a i postoji rizik u sigurnosti, što rezultira ograničenom profitabilnošću.
Cosco očekuje da će ovime zaraditi 205 milijuna dolara.
27. siječnja bulk carrier Petra Star nasukao se na obali Istanbula u Crnom moru, nakon što mu se pokvario motor.
Brod je pokušao spriječiti nasukavanje bacajući sidra, ali nije uspio zbog olujnih vremenskih uvjeta.
Posada je ostala na brodu te zasad nema opasnosti za njih i za brod. Trenutno je uz brod turska obalna straža. Brod je bio na putu od Istanbula do luke Kavkaz u Rusiji.
Američka vojska razmatra korištenje saudijske luke na Crvenom moru, kao i dvije zračne luke, objavila je vojska u utorak, prenosi AP.
Riječ je o luci Janbu na Crvenom moru, koja je ključni terminal za naftovode u Saudijskoj Arabiji, a američka je vojska testirala mogućnosti utovara i istovara opreme kroz navedenu luku; piše Geopolitika News.
Također se razmatra korištenje zračnih baza Tabuk i Taif uz Crveno more. Sve tri spomenute baze omogućile bi američkoj vojsci efikasniju borbu protiv potencijalnih napada pro-iranskih jemenskih hutista. Hutisti dronovima (iranske proizvodnje) i projektilima povremeno vrše napada ne Saudijsku Arabiju (koja je već godinama vojno angažirana u Jemenu na strani vlade), pri čemu su pogodili i jedno od najvećih naftnih polja na svijetu prošle godine.
Tim napadima hutisti mogu utjecati na globalnu cijenu nafte, što SAD želi spriječiti, a vojne baze dakako omogućuju i američki odgovor u slučaju sukoba s Iranom, glavnim saudijskim i američkim rivalom u regiji.
“To su razborite mjere vojnog planiranja koje omogućuju privremeni ili uvjetni pristup objektima u slučaju nepredviđenih okolnosti i ni na koji način nisu provokativne, niti su proširenje američkog prisustva u regiji općenito ili u Saudijskoj Arabiji”, napisao je glasnogovornik središnjeg zapovjedništva američke vojske Bill Urban, prenosi AP.
Glasnogovornik iranske misije pri UN-u Alireza Mirjusefi kritizirao je američku najavu, dok je prisustvo američkih postrojbi nazvao “jednim od glavnih razloga kaotične situacije i nesigurnosti u našoj regiji”.
Nevjerojatan bezobrazluk događa se u Makarskoj, gdje, kako smo već pisali, nestaju i posljednji metri prirodnih uvala pod naletom teške mehanizacije. Iako je koncesionaru inspekcija u srijedu izričito i jasno dala do znanja da je nasipanje mora zabranjeno, pa i prosvjeda građana na kojem je intervenirala i policija, strojevi su se uključili noću i nasipanje se unatoč svemu – nastavilo…
Tridesetak Makarana okupilo se u srijedu kod hotela Romana, ne bi li spriječilo strojeve da uništavaju obalu.
-Ovo je bila zadnja tura kamiona, dali smo im do znanja da su za danas završili radove. Ima nas tu podosta, ustrajno ćemo biti. Gospoda znaju da je radni dan završio i da se mogu vratiti u rikverc. Mi smo tu i ne mičemo se – čuje se na snimci jednog od prosvjednika, piše Morski.hr.
No, čim su prosvjednici i policija otišli i ugasila se svjetla dana, mehanizacija je nastavila punom parom uništavati i ono malo prirode što je preostalo.
– Evo snimak od večeras… ponovo se nasipa i to čak po noći…. Na plaži u Makarskoj kraj hotela Romana…. ovo je stvarno prišlo sve mire… pa di im je kraj!!?? Tko im može stati na kraj???? – piše čitateljica koja je snimku nasipavanja poslala redakciji Morski.hr.
Upravni odjel za turizam i pomorstvo zaprimio je putem online aplikacije za prijavu devastacija na pomorskom dobru na stranici „Pomorsko je dobro“ preko 50 prijava koje se odnose na nasipavanje u velikim količinama zemljanim materijalom kojima se zagađuju podmorje i mijenja konfiguraciju obale na području Makarske.
Objavili su i da koncesionar ima dozvole za gospodarsko korištenje plaže, ali ne i zahvate na pomorskom dobru, zbog čega je koncesionar 26. siječnja upozoren da prestane s radovima na pomorskom dobru, ukloni građevinske strojeve, ukloni ogradnu žicu te učini sve što je u mogućnosti kako bi se pomorsko dobro vratilo u prvobitno stanje. Kao dokaz o tome, zatraženo je da dostavi nalog o uklanjanju građevinskih strojeva i ogradne žice sa pomorskog dobra i prateću fotodokumentaciju. Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije podcrtava, da ukoliko se koncesionar ogluši na gore navedeno, pokrenut će postupak oduzimanja koncesija na pomorskom dobru sukladno zakonskim i podzakonskim aktima.
Čini se da uzurpatore pomorskog dobra to baš i ne zanima… Doista, gdje je sad pravna država, kad je se ovakvi ne boje?
Preko 300 čelnika pomorske industrije i boraca za ljudska prava potpisalo je novi „globalni zavjet“ pozivajući na odgovornost brodsku industriju i konačno okončavajući sve dublju krizu smjene posade.
Potpisnici Neptunove deklaracije obećali su da će preuzeti zajedničku odgovornost za rješavanje krize zbog koje su stotine tisuća svjetskih pomoraca primorani na prisilni rad, piše Offshore Energy.
Generalni tajnik ITF-a Stephen Cotton na početku je pozdravio svih 327 tvrtki i organizacija koje su potpisale Neptunovu deklaraciju, inicijativu koju je vodio Global Maritime Forum.
“S porastom novih sojeva Covida, nažalost vidimo kako vlade uvode nova ograničenja. Trenutno je vrijeme da svaki izvršni direktor, svaki član uprave svake tvrtke koja se oslanja na globalni brodarski promet zahtijeva da vlade ne zaborave ključne radnike koji upravljaju njihovim gospodarstvima i odblokiraju svoje granice pomorcima prije nego što se ova kriza pogorša.”
Potpisnici Neptunove deklaracije obvezali su se djelovati, uključujući i pozivanje kolega iz industrije i vlada da:
prepoznaju pomorce kao ključne radnike i daju im prioritetni pristup cjepivima Covid-19
uspostave i implementiraju zlatne standarde zdravstvenih protokola na temelju postojeće najbolje prakse
povećaju suradnju između brodskih operatera i čartera kako bi se olakšale smjene posade
osiguraju zračnu povezanost između ključnih pomorskih čvorišta za pomorce
“U ime A.P. Mollera – Maerska potpisao sam Neptunovu deklaraciju o dobrobiti pomoraca i smjeni posade. Naši su pomorci tijekom pandemije podnijeli velike osobne žrtve da bi održali globalnu trgovinu i moraju biti prepoznati kao ključni radnici u svim zemljama. Sigurnost naših ljudi naš je glavni prioritet. Njihova dobrobit i sposobnost prelaska granica ključni su za kontinuiranu isporuku kritičnih zaliha i globalnu trgovinu u vrijeme krize. Imamo zajedničku odgovornost da zajedno radimo na rješavanju ovoga za naše neopjevane heroje” – rekao je Soren Skou, izvršni direktor tvrtke A.P. Moler / Maersk.
„Kako prelazimo u drugu godinu pandemije COVID-19, zdravlje i dobrobit naših pomoraca su nam najbitniji. Hitno olakšavanje repatrijacije pomoraca i smjene posade od vitalnog su značaja” – rekao je Soren Toft, izvršni direktor MSC.
Unatoč svim značajnim naporima brodovlasnika, međunarodnih organizacija i nekih vlada, situacija se samo pogoršava uvođenjem novih zabrana putovanja.
Neki od potpisnika su velike multinacionalne kompanije kao što su BP, Cargill, Rio Tinto i Shell, Maersk, MSC, CMA CGM, COSCO Shipping, Frontline, Euronav, Hapag-Lloyd, MOL, NYK Line, Trafigura i mnoge druge.
