Omišalj, 21. svibnja 2021. godine – Na Terminalu za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku, uspješno je izvedena složena operacija – tzv. ponovni pretovar ukapljenog prirodnog plina (re-loading) s FSRU broda LNG Croatia na manji brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina. – javili su iz kompanije LNG Hrvatska
Radi se o prvom small scale LNG pretovaru na Mediteranu što Hrvatsku čini predvodnicom na tržištu pružanja ove usluge. Naime, ukapljeni prirodni plin ovoga puta nije uplinjen i transportiran s terminala u plinski transportni sustav Republike Hrvatske, već je pretovaren na manji brod (Avenir Accolade kapaciteta 7000mᶟ) koji se po završetku pretovara zaputio prema terminalu na Sardiniji. Time je Hrvatska zadobila mogućnost trgovanja ukapljenim prirodnim plinom i morskim putem.
Ovaj potpuno novi poslovni model otvara brojne mogućnosti u sektorima turizma i gospodarstva jer se njime omogućava tzv. bunkering, mogućnost primanja i punjenja drugih brodova ekološki prihvatljivijim pogonskim gorivom – ukapljenim prirodnim plinom, a čime se znatno smanjuju emisije ispušnih plinova te štetni utjecaj brodarstva na okoliš.
Zaključno, novom dodatnom uslugom, Terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku nastavlja potvrđivati svoju važnost na energetskoj karti Europe.
Tim znanstvenika koji je radio uz japansku obalu, upravo je izbušio rupu na dnu Tihog oceana, dublju od bilo koje rupe u bilo kojem oceanu prije nje.; piše Morski hr
Znanstvenici s istraživačkog broda Kaimei, 14. svibnja su spustili tanku bušilicu, dugačku gotovo 8000 metara kroz Tihi ocean, čekajući 2 sata i 40 minuta dok svrdlo konačno nije stiglo do dna Japanskog rova. Tek je nakon toga tim počeo s bušenjem i naposljetku izbušio sedimentnu jezgru s dna mora prije nego što ju je polako izvukao visoko gore na brod.
Mjesto bušenja nalazi se vrlo blizu epicentra stravičnog potresa magnitude 9,1 po Richteru – Tohoku-oki , koji je 2011. pogodio regiju i proizveo ogroman tsunami koji se devastirao i nuklearnu elektranu Fukushima Daiichi, što je izazvalo katastrofu globalnih razmjera. Proučavajući sediment s ovog područja, znanstvenici se nadaju da će saznati više o drevnoj povijesti potresa u samom središtu zbivanja.
Foto: Foto: Google Earth / Exp386 / Screenshot / Morski.hr
Ova dubokomorska operacija bušenja izbacila je prethodnog rekordera. Naime, prije četrdeset i tri godine legendarni brod za bušenje Glomar Challenger postavio je dosadašnji rekord najdubljeg bušenja Zemljine kore, izvlačeći dva uzorka dužine 15,5 i 20,5 m s dna mora, na dubinama 7034 i 7029 metara u Marijanskoj brazdi.
Ovaj rekord je trajao sve dok rano ujutro u petak 14. svibnja 2021. godine kapetan Naoto Kimura s istraživačkog broda Kaimei nije postavio brod na ekspedicijsku poziciju, gdje je dubina mora 8023 m.
Znanstvenici su s dna izvukli 37,74 metra sedimentne jezgre, čime je postavljen još jedan novi znanstveni rekord dubine bušenja uzimajući uzorak s tla najveće podmorske dubine do sad – 8060,74 mbsl (broj metara ispod razine dna mora), prodirući u zemljinu koru do 844,5 metara ispod morskog dna!
Stupovi pelješkog mosta posljednjih mjeseci izmijenili su vizuru Neretvanskog kanala. Trenutačno se postavlja čelična konstrukcija budućeg kolnika ukupne dužine 2,4 kilometra koji će spojiti Komarnu sa neretvanske i Brijestu sa pelješke strane.; piše Slobodna Dalmacija
Kako se očekuje, sam most bi trebao biti završen do jeseni ove godine, a pristupne ceste koje su kasnile za mostom do ljeta 2022 godine.
Čim Kinezi završe Pelješki most, Neretvani, Pelješčani, Korčulani i Dubrovčani preko njega će se moći voziti i prelaziti s jedne na drugu stranu, bez obzira na kašnjenje radova na pristupnim cestama.
Naime, čvor Brijesta će omogućiti privremeni spoj mosta i postojeće pelješke ceste, a nakon provedenog postupka javne nabave gradit će ga austrijski Strabag za 47,7 milijuna kuna. Inače, Strabag gradi i dionicu Duboka – Sparagovići, a Avax gradi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno – Doli.
Kako doznajemo, postavljeno je više od pola elemenata rasponske konstrukcije, a do konca svibnja dolazi i zadnja pošiljka čeličnih dijelova.
Gradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta košta 526 milijuna eura.
Foto: Youtubescreenshot
Izgradnjom mosta, na Pelješcu i u dolini Neretve mijenja se puno toga, poglavito u turističkom smislu, jer primarna turistička djelatnost dobiva novi zamah, budući atraktivne pelješke plaže već dogodine postaju bliže domaćim i inozemnim gostima.
Nadaju se tome i pelješki ugostitelji, koji očekuju turistički procvat poglavito središnjeg i istočni dijela poluotoka koji je rjeđe naseljen i turistički znatno manje razvijen od zapadnog dijela.
Premda je turistička sezona s obzirom na korona krizu bila loša, pelješki turistički djelatnici se nadaju da će se izgradnjom mosta i pristupnih cesta revitalizirati pelješki turizam.
21. izdanje Wine daya – Dana otvorenih vinskih podruma održat će se 30. svibnja 2021. od 10 do 19 sati na području cijele Istre i uz poštivanje svih epidemioloških mjera.; javlja istraterramagica
Posljednja nedjelja u svibnju i ove je godine poseban dan za ljubitelje dobre kapljice – više od 80 vinskih podruma diljem Istre širom otvaraju svoja vrata i pozivaju na kušanje svojih vina.
Foto: Istraterramagica
Projekt se iz godine u godinu unaprjeđuje i usavršava te se slobodno može ustvrditi kako je posljednja nedjelja u svibnju već tradicionalno postala prepoznatljiva po vinu i vinarima koji toga dana prezentiraju svoju ponudu odnosno svoj vinski itinerar te tako zajednički doprinose kreiranju imidža Istre kao prepoznatljive vinske regije.
Poznata kruzerska kompanija Viking vraća se u Sredozemlje te će u srpnju imati rutu u kojoj će turiste dovoditi u Zadar. Nakon izbijanja epidemije koronavirusa, koja je “pokosila” cijeli ovaj sektor, ovo je prva najava o povratku kruzera u Gaženicu.; piše 057info
Prema informacijama objavljenim na specijaliziranim portalima, Viking planira pokrenuti operacije na Sredozemlju za cijepljene putnike u dvama brodovima – Viking Venus i Viking Sea. Nakon polaska iz Vallette na Malti, jedan brod će ticati Kotor, Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik te se potom vraćati u malteški arhipelag. Drugi će biti na grčkoj ruti, u kojoj su Kalamata, Pirej, Santorini…
Viking Venus i Viking Sea na ovim će linijama biti od srpnja do listopada. Viking Venus je potpuno novi brod kojeg je ovog tjedna u Engleskoj krstila poznata TV-voditeljica Anne Diamond.
– Veselimo se povratku putnika na neke od najljepših lokacija na Mediteranu, maleškom arhipelagu, hrvatskoj i grčkoj obali, rekao je direktor Vikinga Torstein Hagen.
Posljednji veliki kruzeri u Zadar su s turistima stizali u rujnu 2019. godine. Izbijanjem pandemije u ožujku prošle godine sve je otkazano, a jedini koji su dolazili bili su brodovi na mrtvom vezu. Situacija se napokon mijenja – nabolje!
Veličanstven ispraćaj najdražeg profesora i ravnatelja Svetka Perkovića uz dugotrajan pljesak govori o veličini čovjeka i snažnom utjecaju koji je ostavio iza sebe.
Potaknuti željom da svi budući naraštaji pomoraca, pa i oni koji nisu imali čast da im ova legenda bude primjer i kompas, učenici Pomorske škole u Zadru pokrenuli su peticiju kojom prikupljaju potpise kako bi Pomorska škola u Zadru nosila ime Svetka Perkovića.
”Naš ravnatelj, prijatelj, kolega, brat napustio nas je prerano. Cijeli svoj život podario je Pomorskoj školi Zadar. Cijelog sebe je dao da generacije i generacije iz škole izađu kao pravi ljudi, ljudi spremni za izazov koji život nosi.
Toliko toga je napravio za nas, toliko smijeha, veselja, glazbe i osjecaja da smo svi jednaki, da nas sve voli… Ne mozemo mu se dovoljno zahvaliti, ali možemo napraviti nešto da se njegovo ime nikad ne zaboravi.
Da generacije koje dolaze saznaju tko je on bio. Mozemo promijeniti ime škole, Molim sve Vas da nam pomognete u tome.
Molimo sve institucije koje se s ovim bave da podrže peticiju, jer Svetko je bio “Simply the best”.
Dragi Ravnatelju mirno more, čuvaj nas sve, zasvirajte gitaru i 14 palmi, mi Vas zaboravit nikad nećemo. Čuvajte nam grad, grad za koji ste živjeli.
Japanske brodarske tvrtke nastoje smanjiti svoje oslanjanje na Sueski kanal. Pojačavaju potragu za alternativnim putem koji povezuje Istočnu Aziju s ključnim europskim tržištima.
Japanski brodari već su i ranije istraživali alternativne pravce između istočne Azije i najvažnijih europskih tržišta, piše DW, a prenosi Slobodna Dalmacija
No, stalni problemi nakon nasukavanja broda za prijevoz kontejnera Ever Given u ožujku, koji je u japanskom vlasništvu, pojačali su napore za traženjem alternativnog pravca.
Rast nestabilnosti na Bliskom istoku je dodatni faktor, ali vlasnici Ever Givena, Shoei Kisen Kaisha Ltd. sa sjedištem u japanskoj prefekturi Ehime, vrlo su nezadovoljni što see brod zbog nesreće našao u pravnoj bitci.
Egipatski sud odobrio je zahtjev Uprave Sueskog kanala za zadržavanje 400-metarskog broda dok vlasnik ne plati više od 900 milijuna dolara (737 milijuna eura) odštete. Kasnije je odšteta smajnjena za trećinu, no Japanci ne žele platiti ni taj iznos.
Brod je unajmio tajvanski Evergreen Line za putovanje od Kine do nizozemskog grada Rotterdama i bio je pod nadzorom lokalnog pilota za prolazak kroz kanal. Ali brod je blokirao rutu šest dana, koštajući vladu milijune dolara jer nijedan drugi brod nije za vrijeme nasukavanja mogao proći.
Vlasnici svo vrijeme ne smiju iskrcati brodski teret, a sljedeće ročište zakazano je za 22. svibnja.
Ako vlasnici na kraju budu prisiljeni platiti novac, najveću korist mogli bi imati Rusija i Kina, smatraju promatrači.
“Svakako je vrlo razuman potez japanskih tvrtki da barem istraže alternativne rute, iako moraju imati na umu da će svaka od njih imati i nedostatke”, rekao je za DW Yoshitsugu Hayashi, profesor prometne politike i sustava sa Sveučilišta Chubu.
Prema Hayashiju, dostupne su tri alternativne rute koje povezuju Istočnu Aziju s Europom, dok je četvrta u fazi izrade.
Prvi je povratak na putovanje oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, što je bila ruta prije nego što je u studenom 1869. godine dovršen Sueski kanal dug 193 kilometra (120 milja). Očiti je nedostatak tog pravca što je znatno duži i samim time skuplji od alternativnih.
Foto: Slobodna Dalmacija
Druga mogućnost koja privlači pažnju posljednjih godina je arktički put, sjeverno od Rusije. Ova je ruta postala sve plovnija zahvaljujući smanjenju površine ledene ploče u ljetnim mjesecima. To je posljedica rasta temperatura, kao i poboljšane brodske tehnologije koja brodovima omogućuje rad u vodama koje su barem djelomično prekrivene ledom.
Jasne su prednosti – putovanje se smanjuje s približno 38 na samo 19 dana, značajno smanjujući potrebnu količinu goriva i ispuštanje tvari koje onečišćuju okoliš.
U 2010. godini samo je 11 brodova završilo putovanje dužine 3.500 kilometara duž ruske sjeverne obale. U 2020. godini to se povećalo na rekordnih 133 plovila.
Jedno istraživanje predviđa da će se ta brojka povećati na 500 tranzita godišnje do 2030. i 900 do 2050. godine.
Rusija također promovira Transsibirsku željeznicu kao izravnu vezu s Europom iz svog lučkog grada Vladivostoka na istočnoj obali. Postrojenja su već postavljena, iako postoji zabrinutost zbog (ne)pouzdanosti ruske željezničke infrastrukture. Unatoč tome, čini se da ruski predsjednik Vladimir Putin predviđa “ofenzivu” s dvije potencijalne rute.
U svibnju 2018. Putin je potpisao naredbu o nacionalnim ciljevima za narednih šest godina, koja je uključivala “smanjenje vremena potrebno za prijevoz kontejnera željeznicom, posebno od ruskog Dalekog istoka do zapadne ruske granice, na sedam dana te četverostruko povećanje opsega tranzitnog kontejnerskog prometa željeznicom”.
Dekret također poziva na “razvoj Sjeverne morske rute i povećanje tereta prijevoza do 88 milijuna tona”.
Jedna japanska tvrtka, Hankyu Hanshin Express, pokrenula je svoju uslugu željezničkog prijevoza koristeći Transsibirsku željeznicu u siječnju. Istaknuto je da ruta traje dva tjedna manje nego morem i da košta polovinu cijene zračnog prijevoza.
Paketi iz Japana šalju se u Vladivostok, a zatim prevoze na vlak za poljski grad Kutno, odakle se mogu poslati u druge dijelove Europe. Danska brodarska tvrtka Maersk pruža sličnu uslugu putem željezničke veze.
Kina također ima ambicije postati točkom pretovara robe koja putuje u oba pravca između istočne Azije i Europe. Donijela je dokument pod nazivom Inicijativa za pojas i put (BRI) koja uključuje brojne dijelove prometne infrastrukture.
Yoshitsugu Hayashi, profesor prometne politike i sustava sa Sveučilišta Chubu, rekao je i da je promocija Sjevernog morskog puta i transsibirske željezničke veze “vrlo dobra ideja” za Rusiju koja će zaraditi značajan novac ako dovoljno tvrtki krene prevoziti teret tim rutama.
Ipak, upozorio je da su svi pravci koji se oslanjaju na Moskvu ili Peking “podložni političkim i geopolitičkim borbama”.
Foto: Marine Traffic, Guardian
Stephen Nagy, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Tokijskom međunarodnom kršćanskom sveučilištu, rekao je da postoje rizici za tvrtke koje odstupaju od “isprobane i provjerene rute”.
“Arktička brodska ruta ne može biti u funkciji tijekom cijele godine, a transsibirska željeznička veza jednostavno ne može podnijeti količinu tereta”, rekao je Nagy za DW.
“Da, Rusi i Kinezi itekako bi voljeli ekonomsku korist koja bi došla s tim rutama, ali to bi jako zakompliciralo japanske diplomatske odnose sa SAD-om, na primjer.”
Mitsui OSK Lines, jedna od najvećih brodarskih tvrtki u Japanu, nije se bavila pitanjem Sjevernog morskog puta, iako očito prati razvoj događaja.
“Za to putovanje potrebna su specijalna plovila i vrlo je teško u zimskim mjesecima, tako da ga trenutno ne vidimo kao opciju”, rekao je dužnosnik te tvrtke za DW i zaključio:
“Ali ruta postaje lakša svakog ljeta, pa će to možda biti mogućnost u budućnosti.”
Nakon 14-mjesečne stanke, napokon započinju krstarenja iz Velike Britanije. Kruzer MSC Virtuosa jučer je isplovio iz luke Southampton na četveronoćnu plovidbu.
Gianni Onorato, izvršni direktor, MSC Cruises, rekao je: „Ponosni smo što prvo isplovljavanje MSC Virtuose označava nastavak krstarenja iz britanskih luka nakon prisilne stanke duže od godinu dana.”
Prvi moderni atlas u povijesti,Theatrum Orbis Terrarum(hrv.Prikaz svijeta), izdan je 20. svibnja 1570. godine. Autor atlasa bio je Abraham Ortelius, znameniti flamanski kartografi izdavač. Tiskan je u Antwerpenu, koji je u to vrijeme pripadao Španjolskoj, u okviru Habsburške Nizozemske.; piše Povijest.hr
Još 1564. godine Ortelius izradio je i izdao danas slabo poznatu Kartu svijeta u osam listova (jedina sačuvana kopija čuva se u Baselu). Zatim je godinama putovao Europom skupljajući geografske karte i surađujući s najpoznatijim kartografima toga vremena (Mercator, Sambucus, Hirschvogel…). Prikupljenu geografsku građu objedinio je u jedinstven format i izdao čuveni atlas.
Atlas Theatrum Orbis Terrarum sastojao se od 70 bakroreznih zemljovida, bogato ukrašenih i iluminiranih,na poleđini kojih su bili komentari i preporuke. Sadržavao je i karte američkog kontinenta, koji je u to vrijeme još bio u fazi istraživanja i kolonizacije.Tiskano jejoš25 izdanja tog djela,a svako sljedeće nadopunjavano je novim zemljovidima i popisima kartografa.
Od ostalih Orteliusovih djela ističe se Geografsko nazivlje (lat. Synonymia geographica), s detaljnim opisom više od deset tisuća toponima iz cijeloga tada poznatoga svijeta (na Hrvatsku otpada dvjestotinjak toponima). Za postignuća u razvoju kartografije španjolski kralj Filip II. Orteliusa je proglasio kraljevskim kartografom.
Šećući obalnim putem, doseći ćete najistureniji rt Čikata, rt Annunziata, koji je tako nazvan po zavjetnoj crkvi Navještenja B.D. Marije. Ondje je srce Lošinja. Današnja crkva, klasicističkoga pročelja, sagrađena je 1858. godine uz stariju, omanju crkvu.; piše visitlosinj.hr
Pred rtom je pučina, daleki vidici. Na tom su rtu lošinjske žene i majke ispraćale i dočekivale brodove. Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke u daleko putovanje, pristao bi u Čikatu kod Annunziate, posada bi se iskrcala pa bi u crkvi s obiteljima izmolila ruzarij (krunicu).
Rastali bi se u zagrljajima, ukrcali na brod i nestali u daljini. To je crkva lošinjskih strepnji, uzdaha i suza.
Unutrašnjost zida krase slike lošinjskih jedrenjaka 19. stoljeća, zavjeti nakon proživjelih opasnosti i brodoloma i zahvale za sretan povratak.
I danas ako pokoji brod, prolazeći kraj rta Annunziata, zatrubi sirenom na pozdrav, znajte da je kapetan broda Lošinjanin.
