Dana 28. siječnja 1820. godine čovječanstvo je otkrilo posljednji neotkriveni kontinent na našem planetu. Bila je to Antarktika, a zanimljivo je da ju je otkrila jedna ruska istraživačka ekspedicija.
Što su Rusi uopće radili na južnoj Zemljinoj polutki u to doba? Riječ je bila o ekspediciji Ruske carske mornarice po južnim morima; piše Povijest.hr. Naime, Rusija je u to doba bila već prvorazredna svjetska pomorska sila. Primjerice, u to su doba Rusi imali kolonije u Kaliforniji i na Havajima. Vladali su i nad Aljaskom, kao i u središnjoj Aziji.
Rusku su ekspediciju činila dva broda – Vostok i Mirni. Glavni zapovjednik bio je Fabian Gottlieb von Bellingshausen, podrijetlom baltički Nijemac, a zvanjem časnik Ruske carske mornarice (kasnije je postao i admiral). On je putovao na većem brodu (Vostoku). Brodom Mirni zapovijedao je ruski časnik Mihail Lazarev (kasnije je također postao admiral).
Osim što su otkrili novi kontinent Antarktiku, Bellingshausen i Lazarov na istom su putovanju cijelu Antarktiku i oplovili. To je bilo za Bellingshausena već drugo oplovljivanje svijeta u životu. Nakon povratka u Rusiju postao je carski admiral.
Incident na brodu koji je u vlasništvu Seadrilla i radi za Kosmos Energy u Meksičkom zaljevu rezultirao je smrću jednog offshore radnika.
U izjavi poslanoj Offshore Energy-u, glasnogovornik Seadrilla potvrdio je da se incident dogodio na brodu West Neptune u 13:30h po centralnom standardnom vremenu 24. siječnja, što je rezultiralo smrću jednog zaposlenika. West Neptune ima ugovor s tvrtkom Kosmos Energy.
Glasnogovornik je rekao da su radovi obustavljeni nakon incidenta.
“Seadrill pruža podršku posadi West Neptune-a u ovom teškom trenutku i želi izraziti sućut obitelji preminulog” – navodi se u priopćenju tvrtke.
Glasnogovornik Seadrilla također je dodao da su američka obalna straža i ured za sigurnost i zaštitu okoliša (BSEE) odmah obaviješteni i da će sljedećih dana istraživati okolnosti nesretnog slučaja, piše Offshore Energy. Seadrill će zajedno s predstavnicima Kosmos Energy i Allrig također pokrenuti istragu.
Iz Kosmosa su izjavili da je u vrijeme incidenta West Neptune radio na završetku bušotine Kodiak II.
Niti jedna od tvrtki koje su povezane s ovim incidentom nije pružila nikakve daljnje detalje o prirodi incidenta.
Grčka kompanija Cosmoship sklopila je ugovore izgradnji brodova s brodogradilištem Huangpu Wenchong, povezanom s CSSC-om, za izgradnju do četiri 1,500 teu kontejneraša.
Ugovori se sastoje od narudžbe za dva broda i mogućnosti za izgradnju još dva. Huangpu Wenchong isporučio je četiri broda istog tipa Cosmoshipu 2020. godine.
Podaci VesselsValue pokazuju da Cosmoship trenutno posjeduje flotu od 29 brodova; koja se sastoji od 20 bulkera i 9 kontejneraša.
Tajvanska kompanija Wan Hai Lines najavila je plan narudžbe dvanaest 3.013 teu kontejneraša u novoosnovanom brodogradilištu Nihon.
Brodove će graditi tvrtka Japan Marine United (JMU), a ukupna vrijednost narudžbe iznosi 565,2 milijuna dolara.
Wan Hai je 2018. godine u JMU-u naručio osam 3.036 teu brodova, četiri su do sada isporučena. Tvrtka je također naručila dvanaest 2.038 teu brodova u kineskom brodogradilištu Huangpu Wenchong.
Kompanija je potrošila 109 milijuna dolara za izgradnju 37.000 kontejnera kako bi zadovoljila rastuću potražnju na tržištu.
Podaci Alphaliner-a pokazuju da Wan Hai trenutno upravlja sa 124 broda, od kojih je 69 njihovih i 55 unajmljenih brodova, ukupnog kapaciteta oko 333.000 teu, što ga čini 11. najvećom linijom na svijetu.
Trajekt kompanije Orsica Linea zagrebao je morsko dno dok je ulazio u luku Bastia ujutro 25. siječnja, pretrpivši najmanje dva proboja trupa.
Ronioci ispumpavaju vodu kako bi se umanjila šteta. Ispumpavanje vode i podvodni radovi ronilaca trajali su cijeli idući dan kako bi se smanjio prodor vode u brod.
Trajekt privremeno neće biti u funkciji te će morati na suhi vez, na popravak.
“Pomorski fakultet u Rijeci na razne načine želi iskazati poštovanje umirovljenoj generaciji zaslužnih profesora koji su zadužili Fakultet svojim radom, kako sa studentima, tako i znanstvenim doprinosom i razvojem naše ustanove te ostavili trag svojeg djelovanja daleko izvan i naše institucije” – istaknuo je dekan Jugović.
Novoosnovana Zaklada „Profesor Predrag Stanković“ svojim imenom će odati priznanje bivšem dekanu Pomorskog fakulteta, ali i rektoru Sveučilišta u Rijeci te će ujedno poticati izvrsnost i omogućiti pomoć studentima osjetljivih socijalnih skupina na Sveučilištu u Rijeci, Pomorskom fakultetu.
Novčane potpore studentima će služiti za plaćanje školarine, a onima u studijskoj izobrazbi pomoći će u radu na istraživačkim projektima. Oni koji dio svoga studija žele provesti u inozemstvu sa svrhom mobilnosti, Zaklada će pomoći u pokrivanju troškova.
Dekan Jugović je ujedno posebno naglasio da će se novčana potpora dodjeljivati nadarenim studentima i studentima Pomorskog fakulteta iznimnih rezultata studiranja. Time se, između ostaloga, potvrđuje ispunjavanje dijela Strategije Sveučilišta u Rijeci koji se odnosi na sustavno poticanje izvrsnosti preko stipendiranja najuspješnijih studenata, a koji se u ovom slučaju sami ne bi mogli financirati.
Fakultet kroz rad Zaklade potvrđuje i svoju dobru suradnju s gospodarstvom. Naime, Zakladi su kao podupiratelji pristupile brojne pravne i fizičke osobe koje je prihvatio njezin Upravni odbor dok su uz Pomorski fakultet već u prvim danima osnivanja zaklade obitelj Stanković i Pomorska agencija Liburnia odlučili konkretnim donacijama i potpomognuti stipendiranje studenata.
Fakultet se zahvalio i obitelji Stanković koja je poduprla ideju, kao i riječkim gospodarstvenicima koji su ili koji će u ovoj akciji prepoznati kvalitetu i humanost, koju Fakultet izrazito njeguje posljednjih godina.
Radom Zaklade, na Fakultetu će biti stalno prisutno sjećanje na profesora Predraga Stankovića (1934. – 2000.), doktora znanosti iz polja prava, koji je na Fakultet došao još 1960. kao asistent, da bi na kraju svoga radnog vijeka radio u zvanju redovitog profesora.
Foto: Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Osim na Višoj pomorskoj školi i Fakultetu, povremeno je predavao i u Kotoru te Piranu. Bio je gostujući profesor na Svjetskom pomorskom učilištu (World Maritime University) u Malmöu (Švedska), a čak je u sedam navrata biran i u Upravni odbor (Board of Governors) toga uglednoga pomorskog učilišta koji djeluje pod pokroviteljstvom Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Osim što se bavio znanošću, profesor Stanković radio je kao povremeni havarijski savjetnik za Luku Rijeka i nekoliko brodarskih kuća u slučajevima sudara, spašavanja na moru i zajedničke havarije. Bio je u registru arbitara međunarodnih pomorskih i vanjskotrgovinskih arbitraža u Kairu, Kuala Lumpuru i Zagrebu.
Dekan Više pomorske škole bio je od 1974. do 1976. godine, a dekan Fakulteta za pomorstvo i saobraćaj od 1980. do 1982. godine. U periodu od 1984. do 1987. obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Rijeci. Dobitnik je Nagrade Grada Rijeke 1976. godine. Osim što se iskazao radom u području prava, svojim predavanjima je osvojio i studente triju odjela Pomorskog fakulteta, koji su ga u ak. god. 1992./93. proglasili najboljim nastavnikom.
Profesor Stanković zaista je zaslužio da ga se trajno spominje kao profesora koji je svoj lik i djelo utkao u rad kako Pomorskog fakulteta tako i u rad Sveučilišta u Rijeci, riječkog gospodarstva i međunarodne pomorske zajednice.
Putnici zrakoplova iznad jugozapadnog Tihog oceana 2012. godine ugledali su nešto neobično – ogromnu splav plutajućih stijena poznatije kao plovučac. On je ukazao na podmorsku erupciju vulkana Havre na dnu oceana sjeveroistočno od Novog Zelanda. Tvorba je u konačnici narasla na više od 150 četvornih kilometara (veličina koja odgovara polovini površine otoka Hvara), što je bio znak da je erupcija neobično velika, objavio je Woods Hole Oceanographic Institut.
U časopisu Science Advances 2018. godine izišao je i članak koji detaljno opisuje prvo istraživanje najveće zabilježene podmorske vulkanske erupcije; prenosi Morski.hr.
Međunarodni istraživački tim kojeg predvode Sveučilište u Tasmaniji i Oceanografska ustanova Woods Hole (WHOI) koristili su autonomno podvodno vozilo (AUV) Sentry i daljinski upravljano vozilo (ROV) Jason kako bi istražili, mapirali i prikupili eruptirane materijale iz vulkana. Otkrili su da je erupcija na mnoge načine bila iznenađujuća.
– Znali smo da je to velika erupcija, otprilike jednaka najvećoj erupciji koju smo vidjeli na kopnu u dvadesetom stoljeću – izjavila je Rebecca Carey, vulkanolog na Sveučilištu Tasmania i vodeća znanstvenica na ekspediciji.
Više od 70 posto svih vulkanskih aktivnosti na Zemlji pojavljuje se na morskom dnu, ali detalji tih događaja uglavnom su skriveni od pogleda pod masom morske vode.
Havre je dio Kermadecovog luka, lanca vulkana, od kojih neki dolaze na površinu kako bi oblikovali otočje Kermadec, između Novog Zelanda i američke Samoe. Vulkani su nastali u subdukcijskoj zoni gdje se nalazi jedna od najvećih tektonskih ploča Zemlje, Pacifička ploča koja uranja pod Australsku ploču.
Znanstvenici iz Novog Zelanda mapirali su vulkan Havre i utvrdili da je povijest erupcije Havreovog vulkana bila puno složenija nego što su mislili, s najnovijom eksplozijom koja se sastojala od lave s 14 pozicija izbijanja između 900 i 1220 metara ispod površine.
Mapiranjem morskog dna otkrili su da je količina materijala koju je vulkan izbacio, gotovo 1,5 puta veća od erupcije planine St. Helens iz 1980. godine. Čak 75 posto materijala izbilo je na površinu u obliku plutajućeg kamena plovučca i otplutalo gonjeno vjetrom i strujama. Ostatak se raširio preko morskog dna do nekoliko milja daleko.
Uzimanje vulkanskog uzorka s dna oceana – Foto: WHOI/Vimeo/Screenshot
Materijal prikupljen pomoću ROV Jason potvrdio je raznoliku prirodu erupcije, donoseći uzorke guste lave, pepela, plovučca i divovskog plovučca na površinu, uključujući i jedan komad promjera 1,5 metra koji je prvi takve vrste ikad prikupljen i trenutno je izložen u Nacionalnom muzeju znanosti i prirode u Tokiju. Fizički i kemijski sastav tih uzoraka pomaže znanstvenicima da razumiju kako se erupcija razvila, što je uzrokovalo njeno djelovanje i kako se materijal mijenja tijekom vremena.
Indijski, turski, azerbejdžanski i bangladeški pomorci u trećem su tjednu štrajka glađu u luci Shuaiba u Kuvajtu. Posada bulk carriera Ula štrajka glađu od 7. siječnja u očajničkom pokušaju da se iskrcaju s broda i dobiju više od 400 000 dolara plaće koju im kompanija duguje.
Šestorica članova posade već su hospitalizirani kako bi im se stabilizirao krvni tlak i razina šećera u krvi, prije nego što budu vraćeni na brod. Životi pomoraca su ugroženi ako nastave odbijati hranu i vodu.
“Kuvajtske vlasti moraju hitno djelovati kako bi spasile ove pomorce da se ne ubiju ovim štrajkom glađu. Iako su katarski brodovlasnik i Palau iznevjerili ove pomorce, pozivamo Kuvajt da pokaže vodstvo u rješavanju ove krize” – rekao je Mohamed Arrachedi, iz ITF-a.
Većina posade je na brodu 14 mjeseci, a neki su tamo proveli više od dvije godine. Ti pomorci jednostavno traže od Kuvajta da ih zamijeni lokalnom posadom, kako bi mogli ići kući svojim obiteljima.
Posljednjih 11 mjeseci posadu je obmanuo katarski vlasnik broda MV Ula, Aswan Trading and Contracting. Aswan je na crnoj listi od 2017. godine. Situacija neisplate plaće primoralia je pomorce da zauzmu ovaj stav. Smatraju da nije u redu otići s broda praznih džepova.
“Moja majka, otac, sestra i mlađi brat ovise o meni. Ja ih moram uzdržavati budući da je moj otac ostao bez posla zbog pandemije Covid-19″ – rekao je jedan pomorac za ITF. “Dakle, sada sam jedini član obitelji koji ima posao, a već 11 mjeseci ne primam plaću. Podigli smo kredit koji ne možemo vraćati.”
“ITF je više puta naglasio problem ne isplate plaća, ali ništa nije poduzeto” – tvrdi Arrachedi.
“Budući da je brod sada neregistriran, jedino kuvajtske pomorske vlasti mogu razriješiti situaciju. Kuvajt ima pravnu i moralnu odgovornost da spasi ove pomorce dok još ima vremena. Kao i uvijek, ITF je u pripravnosti kako bi pomogao na bilo koji način” – rekao je Arrachedi.
Splitski Jadroplov izvijestio je Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga te Zagrebačku burzu da je “22. siječnja 2021. godine sa zainteresiranim kupcem dogovorio prodaju broda Bene”. Visina transakcije nije službeno objavljena; piše Otvoreno more.
Brod je izgrađen 2001. u Japanu, registriran je za prijevoz sipkih tereta, a Jadroplov ga je kupio u jesen 2013. godine.
Nosivost mu je 50.212 tona, dužina 189,8 metara, širina 32,26 metara, glavni stroj M.A.N. snage je 8090 kilovata, a maksimalna brzina mu je 13 čvorova.
Pretpostavlja se da će se predaja novom vlasniku odraditi ispred luke Asam Asam u Indoneziji (Borneo). Naime, tamo je brod doplovio prije nekoliko dana iz Kine.
Branimir Kovačić, predsjednik Uprave Jadroplova, potvrdio je da je prodaja dogovorena, no ona bi se trebala formalizirati za oko mjesec dana.
Kupac i iznos transakcije su poslovna tajna, ali potvrdio je da se ovim potezom smanjuju dugovi tvrtke.
Prije dvije godine brod Bene deset je mjeseci stajao pod sudskom mjerom pred lukom u Bangladešu.
Također, kako je pisala Slobodna Dalmacija, brojni pomorci žalili su se na katastrofalne uvjete na brodovima Jadroplova. Riječ je bila o brodovima Split i Bene:
Kako piše Seebiz, kompanija je početkom prosinca prošle godine donijela odluku o smanjenju temeljnog kapitala za 65,46 milijuna kuna radi pokrića gubitaka. Sada temeljni kapital splitskog brodara iznosi samo 16,36 milijuna kuna. Nominalna vrijednost dionice pala je s 50 na 10 kuna.
Bio je to nužan preduvjet za najavljenu dokapitalizaciju. Novi strateški partner ili više njih, kako je predviđeno lanjskom odlukom skupštine, nakon ovog olakšanja tereta unijet će najviše 40,9 milijuna kuna kapitala, što znači da bi država, koja je sada u Jadroplovu većinski vlasnik s udjelom od preko 70 posto, konačno usitnila svoje vlasničke pozicije i prepustila kontrolu novim “igračima”. Nakon smanjenja kapitala za pokrivanje iz buduće dobiti preostat će još 10,7 milijuna kuna.
Cilj je da se proces dokapitalizacije ove godine barem pokrene, ako ne i dovrši. U Jadroplovu trenutno nešto lakše dišu zahvaljujući kreditu koji mu je početkom prošle godine osigurala Vlada, uspješno su reprogramirane postojeće obveze i postignut dogovor o zatvaranju duga uz značajan otpis s njemačkom Nord LB.
Prije pet godina, inače, kada je Jadroplov prvi put smanjio temeljni kapital, on je bio na razini od 589 milijuna kuna, a nominalna vrijednost dionice iznosila je 360 kuna, piše Seebiz.
