O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 915

Najveća mirnodopska pomorska katastrofa nakon Titanica ipak nije nesretan slučaj!?

0
Foto: YouTube Screenshot

Brod MS Estonija imala je nekih pet sati noćnog putovanja od Talina, glavnog grada Estonije, do Švedskog Stockholma kada je njezin kapetan Arvo Andresson primijetio prve naznake problema, piše Daily Mail.

Brod se počeo naginjati na desni bok i situacija je postajala sve gorom i gorom dok su olujni vjetrovi dizali valove do visine od šest metara; prenosi Jutarnji list. Do 1:50 sati te rujanske noći 1994. godine, trajekt od 150 metara duljine – što je kao 12 autobusa parkiranih jedan iza drugoga – bio je već posve na boku, a posada je drugim brodovima u tom području slala sve uspaničenije pozive upomoć.

Do trenutka kada su stigli prvi spasioci, Estonija je potonula i u roku od samo 25 minuta ležala je na morskom dnu nekih 85 metara ispod površine hladnih voda Baltika.

Od 989 putnika i članova posade, samo 137 ih je preživjelo, a zapanjujući broj poginulih bio je na naslovnim stranicama svih svjetskih medija. S 852 izgubljena života, bilo je to drugo najsmrtonosnije mirnodopsko potonuće nekog europskog broda nakon Titanica.

Ali kada je, tri godine kasnije, službena istraga o uzroku katastrofe zaključila da se to dogodilo zbog kvara brave na pramčanom dijelu (svojevrsnom vrhu nosa koji se može otvoriti) – što je omogućilo milijunima litara vode da prodru u palubu s automobilima – činilo se da je Estoniji suđeno da postane samo još jedna fusnota u pomorskoj povijesti.

No sada, senzacionalna nova istraga okolnosti nesreće mijenja sve što se dosad o tome mislilo.

Podmornica na daljinsko upravljanje s kamerom koju je koristila TV ekipa u dokumentarcu nastalom u rujnu 2019. snimila je ogromne rupe na trupu broda široke najmanje 13 metara.

To je ponukalo Jurija Ratasa, premijera Estonije – baltičke države po kojoj je brod i dobio ime – da pozove na otvaranje nove istrage o potonuću.

‘Više od 20 godina preživjeli i obitelji poginulih čekaju odgovore o tome što se stvarno dogodilo’, kaže Paul. ‘Možda će pravilna istraga prisiliti britansku vladu da napokon kaže istinu o Estoniji i o tome što se zapravo dogodilo.’

Nakon estonskog poziva za novom istragom, švedska vlada pokreće vlastitu istragu o nalazima tima norveških filmaša u svom iscrpnom petodijelnom dokumentarnom filmu ‘Estonija: The Find That Changes Everything’ (‘Estonija – Otkriće koje mijenja sve’, koji je tek sada prikazan na kanalu Discovery+ u Velikoj Britaniji.

Dokumentarni film otkriva da je službeno švedsko izvješće priznalo da su švedske snage koristile MS Estonija za krijumčarenje ruske vojne tehnologije iz estonskog glavnog grada Talina u tjednima prije potonuća.

Film također izvještava o navodima švedskog šefa carine Lennarta Henrikssona da je britanska tajna služba MI6 sudjelovala u ovoj vrlo osjetljivoj i potencijalno vrlo opasnoj krijumčarskoj operaciji.

Televizijska emisija imenuje poznatog agenta MI6 Richarda Tomlinsona koji je novinarima 1998. godine potvrdio ovu priču.

U emisiji Tomlinsonove dokaze potkrepljuje još jedan neidentificirani agent MI6, koji je tvrdio da je trajekt prevozio informacije o tada vrhunskom ruskom programu balističkih raketa.

Taj je agent također tvrdio da su Rusi upozorili Zapad da prekine svoje krijumčarske aktivnosti ili da se suoči s nespecificiranim posljedicama.

Švedski redatelj dokumentarnog filma, Henrik Evertsson, inače nastanjen u Norveškoj, rekao je da njegov tim nije uspio pronaći nikoga tko bi mogao objasniti zašto je britanska vlada jedina nebaltička zemlja koja je potpisala ugovor o Estoniji.

Kaže da rupa koju su otkrili u trupu Estonije znači da je sada potrebna nova istraga.

Ovoj verziji događaja dodatnu vjerodostojnost daje izjava svjedoka, jednog od preživjelih, Carla Erica Reintamma, koji je opisao da je čuo snažan prasak – koji su neki okarakterizirali kao eksploziju – i tvrdi da je u vodi pored trajekta vidio veliki, bijeli predmet.

Iako je preživjeli Britanac Paul Barney dugo oklijevao, bez čvrstih dokaza, prihvatiti teoriju da je ruska vojska potopila trajekt kako bi zaustavila krijumčarenje, sada su mu se probudile nove sumnje.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Najveća mirnodopska pomorska katastrofa nakon Titanica ipak nije nesretan slučaj!?

0
Foto: YouTube Screenshot

Brod MS Estonija imala je nekih pet sati noćnog putovanja od Talina, glavnog grada Estonije, do Švedskog Stockholma kada je njezin kapetan Arvo Andresson primijetio prve naznake problema, piše Daily Mail.

Brod se počeo naginjati na desni bok i situacija je postajala sve gorom i gorom dok su olujni vjetrovi dizali valove do visine od šest metara; prenosi Jutarnji list. Do 1:50 sati te rujanske noći 1994. godine, trajekt od 150 metara duljine – što je kao 12 autobusa parkiranih jedan iza drugoga – bio je već posve na boku, a posada je drugim brodovima u tom području slala sve uspaničenije pozive upomoć.

Do trenutka kada su stigli prvi spasioci, Estonija je potonula i u roku od samo 25 minuta ležala je na morskom dnu nekih 85 metara ispod površine hladnih voda Baltika.

Od 989 putnika i članova posade, samo 137 ih je preživjelo, a zapanjujući broj poginulih bio je na naslovnim stranicama svih svjetskih medija. S 852 izgubljena života, bilo je to drugo najsmrtonosnije mirnodopsko potonuće nekog europskog broda nakon Titanica.

Ali kada je, tri godine kasnije, službena istraga o uzroku katastrofe zaključila da se to dogodilo zbog kvara brave na pramčanom dijelu (svojevrsnom vrhu nosa koji se može otvoriti) – što je omogućilo milijunima litara vode da prodru u palubu s automobilima – činilo se da je Estoniji suđeno da postane samo još jedna fusnota u pomorskoj povijesti.

No sada, senzacionalna nova istraga okolnosti nesreće mijenja sve što se dosad o tome mislilo.

Podmornica na daljinsko upravljanje s kamerom koju je koristila TV ekipa u dokumentarcu nastalom u rujnu 2019. snimila je ogromne rupe na trupu broda široke najmanje 13 metara.

To je ponukalo Jurija Ratasa, premijera Estonije – baltičke države po kojoj je brod i dobio ime – da pozove na otvaranje nove istrage o potonuću.

‘Više od 20 godina preživjeli i obitelji poginulih čekaju odgovore o tome što se stvarno dogodilo’, kaže Paul. ‘Možda će pravilna istraga prisiliti britansku vladu da napokon kaže istinu o Estoniji i o tome što se zapravo dogodilo.’

Nakon estonskog poziva za novom istragom, švedska vlada pokreće vlastitu istragu o nalazima tima norveških filmaša u svom iscrpnom petodijelnom dokumentarnom filmu ‘Estonija: The Find That Changes Everything’ (‘Estonija – Otkriće koje mijenja sve’, koji je tek sada prikazan na kanalu Discovery+ u Velikoj Britaniji.

Dokumentarni film otkriva da je službeno švedsko izvješće priznalo da su švedske snage koristile MS Estonija za krijumčarenje ruske vojne tehnologije iz estonskog glavnog grada Talina u tjednima prije potonuća.

Film također izvještava o navodima švedskog šefa carine Lennarta Henrikssona da je britanska tajna služba MI6 sudjelovala u ovoj vrlo osjetljivoj i potencijalno vrlo opasnoj krijumčarskoj operaciji.

Televizijska emisija imenuje poznatog agenta MI6 Richarda Tomlinsona koji je novinarima 1998. godine potvrdio ovu priču.

U emisiji Tomlinsonove dokaze potkrepljuje još jedan neidentificirani agent MI6, koji je tvrdio da je trajekt prevozio informacije o tada vrhunskom ruskom programu balističkih raketa.

Taj je agent također tvrdio da su Rusi upozorili Zapad da prekine svoje krijumčarske aktivnosti ili da se suoči s nespecificiranim posljedicama.

Švedski redatelj dokumentarnog filma, Henrik Evertsson, inače nastanjen u Norveškoj, rekao je da njegov tim nije uspio pronaći nikoga tko bi mogao objasniti zašto je britanska vlada jedina nebaltička zemlja koja je potpisala ugovor o Estoniji.

Kaže da rupa koju su otkrili u trupu Estonije znači da je sada potrebna nova istraga.

Ovoj verziji događaja dodatnu vjerodostojnost daje izjava svjedoka, jednog od preživjelih, Carla Erica Reintamma, koji je opisao da je čuo snažan prasak – koji su neki okarakterizirali kao eksploziju – i tvrdi da je u vodi pored trajekta vidio veliki, bijeli predmet.

Iako je preživjeli Britanac Paul Barney dugo oklijevao, bez čvrstih dokaza, prihvatiti teoriju da je ruska vojska potopila trajekt kako bi zaustavila krijumčarenje, sada su mu se probudile nove sumnje.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Iranska flota dobila najveći brod u svojoj povijesti – nosač helikoptera

0
Foto: Geopolitika News / muhabarishaji

U sastav iranske vojne pomorske flote u srijedu u jutro, 13. siječnja, uveden je najveći borbeni brod u povijesti te zemlje – nosač helikoptera domaće proizvodnje Makran.

Divovski brod, koji može ploviti 1000 dana bez pristajanja u luku, pridružio se iranskoj floti prvog dana dvodnevne pomorske vježbe u Omanskom i Perzijskom zaljevu, kodnog naziva Ekhtedar (Snaga), kojoj nazoče načelnik Glavnog stožera iranske vojske general-bojnik Mohammad Hossein Bagheri, zapovjednik iranske vojske general-bojnik Abdolrahim Musa i drugi visoki vojni dužnosnici; piše Geopolitika News.

Prema riječima zapovjednika iranske mornarice kontraadmirala Hosseina Khanzadija, Makran može nositi sedam helikoptera i podržavati pomorske misije u udaljenim vodama poput sjevernog Indijskog oceana, tjesnaca Bab al-Mandeb i Crvenog mora.

Ove srijede iranska mornarica dobit će i novi raketni brod pod nazivom Zerekh (prevedeno s perzijskog „Oklop“). Domaća korveta povećat će borbene sposobnosti iranske flote u južnim vodama zemlje, navodi iranska agencija Mehr.

Brod pripada iranskim raketnim brodovima klase Paykan, čiji su svi dijelovi proizvedeni od strane domaćih stručnjaka. Brod je prošao obalna i morska testiranja i u potpunosti je spreman za obavljanje misija.

 

 

 

Pavo Butijer – dobitnik Plave vrpce Vijesnika

Iranska flota dobila najveći brod u svojoj povijesti – nosač helikoptera

0
Foto: Geopolitika News / muhabarishaji

U sastav iranske vojne pomorske flote u srijedu u jutro, 13. siječnja, uveden je najveći borbeni brod u povijesti te zemlje – nosač helikoptera domaće proizvodnje Makran.

Divovski brod, koji može ploviti 1000 dana bez pristajanja u luku, pridružio se iranskoj floti prvog dana dvodnevne pomorske vježbe u Omanskom i Perzijskom zaljevu, kodnog naziva Ekhtedar (Snaga), kojoj nazoče načelnik Glavnog stožera iranske vojske general-bojnik Mohammad Hossein Bagheri, zapovjednik iranske vojske general-bojnik Abdolrahim Musa i drugi visoki vojni dužnosnici; piše Geopolitika News.

Prema riječima zapovjednika iranske mornarice kontraadmirala Hosseina Khanzadija, Makran može nositi sedam helikoptera i podržavati pomorske misije u udaljenim vodama poput sjevernog Indijskog oceana, tjesnaca Bab al-Mandeb i Crvenog mora.

Ove srijede iranska mornarica dobit će i novi raketni brod pod nazivom Zerekh (prevedeno s perzijskog „Oklop“). Domaća korveta povećat će borbene sposobnosti iranske flote u južnim vodama zemlje, navodi iranska agencija Mehr.

Brod pripada iranskim raketnim brodovima klase Paykan, čiji su svi dijelovi proizvedeni od strane domaćih stručnjaka. Brod je prošao obalna i morska testiranja i u potpunosti je spreman za obavljanje misija.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Trajekt nasukan, dio putnika i posada su još uvijek na brodu, Filipini

0
Foto: The Fleet Mon

Teretni brod Manoling 2 s 53 putnika i 25 člana posade nasukao se u blizini grada Danao, Cebu, Filipini, 11. siječnja.

12. siječnja brod je bio još uvijek nasukan.

Evakuacija će se nastaviti, ovisno o vremenskim uvjetima. Brod i preostali putnici na brodu nisu u opasnosti.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Eastern Mediterranean Maritime kupuje tri nova tankera

0
Foto: Splash 247; Marjan Stropnik / MarineTraffic

Eastern Mediterranean Maritime kupila je tri tankera od Top Shipsa. Brodovi su trenutno u izgradnji u Hyundaiu Mipu.

I Intermodal i Allied Shipbroking izvijestili su da su novoizgrađeni 50.000 dwt tankeri hull 2789, hull 2790 i hull 2791 prodani Eastern Mediterranean Maritime-u po cijeni od 34 milijuna dolara po komadu.

Isporuka brodova predviđena je u prvom kvartalu ove godine.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Bulk carrier tone u Tihom oceanu, 22 člana posade u čamcu za spašavanje

0
Foto: The Fleet Mon

13. siječnja bulk carrier Yong Feng u Tokiju poslao je poziv u pomoć, javljajući da im prijeti opasnost od potonuća, oko 400 nm jugoistočno od Miyakojime (Okinawa, Filipinsko more).

22 člana posade se navodno ukrcalo na čamac za spašavanje, a brod japanske Obalne straže je na putu prema unesrećenim pomorcima.

Brod je bio na putu od Papua Nove Gvineje do Kine.

Najvjerojatnije je došlo do pomicanja tereta. Prema najnovijim informacijama, brod još uvijek pluta, a posada u čamcu za spašavanje čeka pomoć.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Ispovijest hrvatskog pomorca iz daleke Kanade

0
Foto: Unsplash, Rinson Chory

U redakciju nam se javio naš pomorac T.Č. (podaci poznati redakciji) koji trenutno radi na kontejnerašu u Kanadi.

Ovo mu je četvrti brod na kojem radi i kaže da mu je cijelo dosadašnje iskustvo u pomorstvu jedna jako dobra i velika životna škola.

Ukrcao se prije 3 mjeseca te ga čekaju još dva mjeseca za odraditi. Ugovori su po 5 mjeseci. Kaže da s broda ne smiju izlaziti, a u slučaju da je to neophodno zbog, primjerice, posjete liječniku – odlazite na vlastitu odgovornost jer postoji mogućnost da povratak na brod neće biti dozvoljen zbog moguće zaraze posade koronavirusom.

Kao i većina hrvatskih pomoraca, vrlo je nezadovoljan položajem pomoraca u našoj državi, posebno sada za vrijeme koronakrize.

Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

“Tu sam di jesam, internet mi je dostupan kao nekad – 2G mreža tjedno 2 puta, 180 dana bez doticanja s kopnom jer moraš to odraditi da te država ne odere za porez, izoliran od događanja u svojoj državi i u svitu. Sidimo za coffee time i naš prijatelj, a moj kolega iz ex-yu države započinje priču – “šta je to pa u Vas država Petru Graši i ekipi daje donacije za vrijeme korone po 60 tisuća eura? Gutam u sebi onu zadnju zelenu pljuvačku mržnje prema svome narodu, pa se onda zapitam šta smo mi pomorci šta smo prozvani sad kao najveći dobitnici u ovoj situaciji kao oni šta plaćaju mirovinsko i zdravstveno, koji svaku godinu kad malo bolje zbrojiš čisto financiraju državu i njene izmišljotine.

Ko smo mi? Obični pomorci koji ne gledaju sebe nego svoju obitelj da bolje živi, koji su misecima odvojeni od odrastanja svoje dice i odgajanja svoje dice. Jednostavno si prepušten tome da tvoja žena mora držat 4 kantuna kuće, a ti zarađivati za taj kruv sa 7 kora…

Ko smo mi da nas se pita oćeš li primit cjepivo ili ćeš ostat bez posla?

Ko smo zapravo mi pomorci? Nismo se zapitali, a zapravo ispadamo jedna skupina ljudi koja državi donosi doprinose i financira Petra Grašu i ekipu, koji kukaju da nemaju gaže godinu dana. Jesu se zapitali kako je pomorcu koji ima kredit i nije se ukrca godinu dana?
Ma znaš onu izreku “lako njemu on je pomorac”.

Eh tužan sam nekad šta predstavljam svoju zastavu u svitu.

Ugodan ostatak 2021. godine!”

 

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Scorpio Tankers prodaje tankere za 32 milijuna dolara

0
Foro: Splash 247

Kompanija Scorpio Tankers sa sjedištem u Monaku zaključila je ugovor o prodaji i leasingu četiri broda s kineskim AVIC Internationalom.

Scorpio prodaje STI Memphis, STI Soho, STI Osceola i STI Lombard. Likvidnost tvrtke povećat će se za oko 32 milijuna dolara.

Uz to, Scorpiu je odobren kredit europske financijske institucije na 21 mil. dolara za refinanciranje nepodmirenog duga na tankeru STI Madison. Konačna likvidnost kompanije povećat će se za oko 5 milijuna dolara nakon otplate nepodmirenog duga.

Scorpio upravlja flotom od 135 tankera.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Porast broja samoubojstava pomoraca

0
Foto: Splash 247

Samoubojstvo među današnjim pomorcima je u porastu i potaknuto je negativnim posljedicama pandemije Covid-19 kao i nedostatkom svijesti o mentalnom zdravlju u industriji.

Specijalisti za podršku mentalnom zdravlju oštro upozoravaju da treba usvojiti politiku nulte tolerancije prema pitanjima mentalnog zdravlja i samoubojstvima na moru te da industrija mora shvatiti da mora još puno raditi prije nego što se situacija može riješiti.

„Samoubojstva pomoraca ozbiljan su problem jer je svaki život izgubljen na moru tragedija. Treba nam biti prioritet osigurati da se o ovom pitanju govori otvoreno i rješava na način koji će nam pomoći da spriječimo te gubitke u budućnosti” – rekao je Charles Watkins, klinički psiholog i direktor MHSS-a.

Watkins je rekao da je u interesu svakog poslodavca promicanje sigurnog, zdravog i poštenog radnog okruženja. Svaka tvrtka mora imati određenu politiku koja je u skladu s lokalnim zakonodavstvom, zajedno sa brzim sustavom za rješavanje pritužbi na maltretiranje i uznemiravanje, navodi Watkins.

„Treba postojati politika nulte tolerancije kako bi se ovaj problem shvatio ozbiljno. Vlasnici i menadžeri trebali bi ponuditi obuku i psihoedukaciju o ovoj temi kako bi osigurali sigurno, pošteno i produktivno radno okruženje na brodovima” – kaže Watkins.

Priznajući da je teško svesti slučajeve samoubojstava na jedan faktor, Watkins tvrdi da okruženje na brodu može pridonijeti mentalnom stanju pomoraca.

„Nasilje i uznemiravanje imaju pogubne učinke na pomorce, a posebno na one pomorce koji već pate od problema povezanih s mentalnim zdravljem. To je trend koji smo prihvatili i radimo na podizanju svijesti i edukaciji o opasnostima i potrebi postojanja sustava potpore” – rekao je Watkins.

Tim iz rješenja za podršku mentalnom zdravlju tvrdi kako se problem može početi rješavati jednostavno: otvoreno razgovarajući o tim incidentima i o samoubojstvu. I osposobljavajući pomorace da prepoznaju rizične kolege. Pomorcima treba dati poticaj za započinjanje razgovora o ovoj temi i naučiti ih kako pružiti olakšanje onima koji se muče, rekao je Watkins.

ITF traži izmjene Konvencije o pomorskom radu (MLC) kako bi bolje odražavala stvarni broj samoubojstava na moru.

Dobrotvorna organizacija Seafarers UK zahtijeva pouzdaniji izvor informacija o razmjerima samoubojstava na moru, a tužna pojava navodno se povećava zahvaljujući produljenom vremenu koje posada provodi na moru zbog ograničenja putovanja radi pandemije koronavirusa. Ukupni broj samoubojstava nije točno poznat jer se neka samoubojstva na moru mogu pogrešno evidentirati kao nesreće.

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.