Još početkom studenoga, njemački je Parlament – popularni Bundestag, donio odluku, odnosno izglasao odobrenje izmjena u zakonu kako bi se ostvarila što brža gradnja vjetroelektrana na moru.
Nijemci tako s Baltičkoga i Sjevernoga mora planiraju već 2030. godine „vući“ 20 GW električne energije, a s krajem tridesetih godina, to jest početkom 2040. godine imati proizvodnju od 40 GW električne energije samo na morima.
Cijeli projekt pozdravile su zelene organizacije, kao i njemačko nastojanje da se 2050. približe impresivnoj brojci od 60 GW. Nakon izmjena zakona krenut će se u raspisivanje natječaja, a predviđeni početak radova je jesen 2021. godine.
Usporedbe radi, snaga svih vjetroelektrana u Hrvatskoj je 570 MW, a njemačka offshore vjetroelektrana će 2030. imati snagu od 20 000 MW.
Da Jadran ne bi zjapio prazan, pobrinut će se Talijani. Tvrtka Saipem u suradnji s još dva talijanska poslovna igrača postavit će vjetroelektranu nedaleko od Ravenne. Na dvije lokacije bit će postavljeno 56 turbina ukupne snage 450 MW. Zanimljivo je i kako hrvatskih 570 MW iz vjetroelektrana dolazi s čak 254 turbine (podaci iz 2018. godine) uz napomenu da je iskoristivost snage vjetra na moru dvostruko veća od iste na kopnu. Osim samoga postrojenja, na desetak nautičkih milja od Ravenne, bit će prisutna i plutajuća solarna farma, te postrojenje za „zeleni vodik“.
Ideja o hrvatskim vjetroelektranama na moru rodila se još u zimu 2012. kada je Nenad Končar te hladne veljače uplovio u Kraljevicu, Brodotrogir i 3.maj. Ideja se, naravno, nije realizirala, jer je put od ideje do realizacije u Republici Hrvatskoj dulji od puta kojega Djed Božićnjak prevali u samo jednu noć u pričama za djecu. Izgleda da su građani Hrvatske, većinski, još uvijek zarobljenici vlastita djetinjstva, naivnosti, nesigurnosti i svega onoga lošega što djetinjstvo nosi i s čime se valja rastati u adolescentskoj dobi da jedna jedinka kasnije ne bi doživjela kolaps u bilo kakvom smislu. Republika Hrvatska, kao država, sklona je kolapsima, usprkos činjenici da njen većinski narod, Hrvati, na ovom komadu planete prebiva već više od tisuću godina.
Sukladno turističkim potrebama, ambicijama i nastojanjima, hrvatske vjetroelektrane na moru ne bi mogle biti u pličinama, već bi se, umjesto ukopavanja, pristupilo na model vjetrenjača na plutačama u zonama dubokoga mora, a što dalje od obale. Čak su iznijeta i neka promišljanja, pa se zaključilo da bi morske vjetroelektrane otvorile dodatnih 3000 radnih mjesta. Prema službenoj statistici, u Hrvatskoj je upravo sad 160 000 nezaposlenih, a prema analizama stručnjaka, ta brojka u stvarnosti vrluda oko 300 000. Dakle, kada otvorimo famoznu vjetroelektranu na moru, imat ćemo još samo 297 000 nezaposlenih i zamijeniti, primjerice, hidroelektranu ponad Omiša.
Kada će se to dogoditi, još se ne zna jer se Hrvatska, kao država i pravni subjekt, još uvijek nije oporavila od afere „Vjetroelektrane“ čija vrijednost iznosi smiješnih 1,8 milijardi kuna u usporedbi sa svim aferama do sad.
Smatra se da su offshore vjetroelektrane veoma isplative. Najisplativije bi zapravo bile kada bi se oko njih napravili zaštitni bedemi od valova. Tada bi ta područja postala zlatna koka Republike Hrvatske s obzirom na čisto more, njegovu temperaturu i potencijal uzgoja ribe. Dakle, u izvedbi s takozvanim valobranima, došlo bi se do jedne odlične prilike u kojoj bi iskoristivost bila blizu stopostotnoj.
Kada će Republika Hrvatska promišljati na način iskoristivosti i nacionalne dobiti, jedno je od ključnih pitanja razvoja, odnosno propasti države, a dosadašnja praksa pomaganja sebi i svomu pokazala se kao potpuni promašaj za sve, osim za one koji su postkomunistička aristokracija jedne male zemlje na istočnoj obali Jadrana koja svoju viziju budućnosti temelji, za sada, isključivo na nadanju.
Singapurska kompanija Pacific International Lines (PIL) dogovorila se da će platiti 3 milijuna dolara za kaznena djela zbog ilegalnog izlijevanja nafte u ocean u guamskoj luci Apra i pokušaja zataškavanja zločina.
Izlijevanje se dogodilo na PIL-ovom 1.080 teu Kota Harumu, prije 15 mjeseci.
4. listopada 2019., upravitelj stroja i drugi časnik stroja protuzakonito su ispustili otpadnu vodu.
Maung Maung Soe, upravitelj stroja priznao je krivnju te mu se predviđa maksimalna kazna od šest godina zatvora.
Peng Luo Hai, drugi časnik stroja, izjasnio se krivim za svjesno ispuštanje nafte – optužbe za koju je predviđena maksimalna kazna od tri godine zatvora.
PIL je u financijskoj krizi posljednje dvije godine.
Kruzer Costa prodan je tijekom pandemije COVID-19, a Carnival Corporation prodao ga je tvrtki Genova Industrie Navali Srl., koja pod GIN Grupom posjeduje niz suhih vezova i brodogradilišta u Europi, uključujući Mariotti, specijaliziran za luksuzne novogradnje, kao i Chantier Naval de Marseille koji nudi najveći suhi vez na Mediteranu; piše Cruise Industry News.
Brod izgrađen 1996. godine bit će otegljen u Tursku kasnije ovog mjeseca, gdje će biti uništen.
Nedjelja je donijela još jedan oblačan dan uz povremene oborine diljem zemlje. Dok su u unutrašnjosti zemlje temperature oko nule ili malo ispod, uz povremene snježne oborine, na Jadranu su temperature od 1°C ponegdje u Zagori do 11°C u Konavlima.
Ciklona, odnosno tlak zraka, utjecali su i na oscilacije u razini mora u nedjelju poslijepodne; piše Dalmacija Danas. Najizraženije se to moglo primijetiti u Veloj Luci. Tamošnji mareograf Instituta za oceanografiju i ribarstvo zabilježio je nagle promjene razine mora, a razina je oscilirala do metar razlike.
– Seš nije strašan kako zna biti, ali dio vlasnika je maknuo svoje brodice. More je prekrilo cestu i dolazilo do pragova kuća i tamošnjih trgovina. Ipak, čini se izlijevanje u kuće nije bilo, barem ne zasad – rekao je za Dalmaciju Danas čitatelj iz Vele Luke.
Vijetnamski pomorac Ho Anh Dung je u Albanyju bez dopuštenja napustio brod, doplivao do obale i prijavio se u hostel.
Pomorac je nakon toga uhićen. Testiran je na Covid-19, nalaz je negativan, no čeka ga suđenje krajem ovog tjedna. 37-godišnjak je optužen za kršenje protokola Covid-19.
Brod na kojem je plovio, bulk carrier Sakizaya Champion, danas bi trebao krenuti iz Albanyja u Južnu Afriku.
10. siječnja teretni brod Daroja izgubio je dio tereta, oko 4,5 metra dugačke trupce eukaliptusa, duž rta Vilan (sjeverozapad Španjolske), dok je bio na putu do Portugala.
Gubitak tereta uzrokovan je lošim vremenskim uvjetima. Brod je nastavio putovanje i stigao do Figueire (Portugal) te je od jutra 11. siječnja usidren u luci.
8. siječnja reefer Express 6 je uplovio u vode Tajlanda i usidrio se kod otoka Phuket, bez obavještavanja vlasti i dobivanja dozvole za to.
Lučke vlasti i policija ukrcali su se na brod i ispitali posadu i kapetana. 18 članova posade uključuje 6 Tajlanđana (uključujući kapetana), 7 Indonežana, 1 Mijanmarac i 4 Kineza.
Foto: FleetMon
Brod je napustio Kinu u kolovozu 2020., s nalogom vlasnika broda da ribare u Arapskom moru, uključujući područja u blizini somalijskih voda. Ugovori članova posade su istekli te nisu osigurani čuvari koji bi zaštitili brod od mogućih napada pirata.
Kapetan je, nakon razgovora s posadom, odlučio napustiti to područje i otploviti do Phuketa. Brod je i dalje usidren, istraga se nastavlja, ishod ovog incidenta još uvijek nije jasan. Članovi tajlandske posade zahtijevaju iskrcavanje i dopuštenje za povratak kući.
Ovo “preuzimanje” broda od strane kapetana može se smatrati činom piratstva ili pobune. Istraga je i dalje u tijeku.
Za razliku od mnogih drugih, Županijska lučka uprava Zadar prethodnu će 2020. godinu zapamtiti kao uspješnu. Zahvaljujući unaprijed ugovorenim radovima, sanirano je pet luka pod njihovom ingerencijom: Mrljane na otoku Pašmanu, Silba Žalić, Pakoštane, Vinjerac i Božava. Neće stati ni ove godine, jer već počinju radovi na još tri luke: Tkon, Drage Dugovača i Kali Batalaža.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji obale i lukobrana u luci otvorenoj za javni promet Mrljane na otoku Pašmanu
Zatečeno stanje obalnih zidova koji su dijelom bili izvedeni od betona, a dijelom od suhozida, zahtijevalo je temeljitu sanaciju na način da se izvede zamjenski obalni zid koji će imati zadovoljavajuću mehaničku otpornost i stabilnost; piše Morski.hr. Stručni nadzor nad izvođenjem radova provela je tvrtka Sto posto prirodno d.o.o. iz Zagreba.
U istoj luci, izvedeni su i radovi na sanaciji zaštitnog kamenometa koji nisu bili uključeni u prethodno navedeni projekt u iznosu od 598.674,06 kuna s uključenim PDV-om.
Dovršetkom oba projekta luka Mrljane dovedena je u stanje potpune sigurnosti i mehaničke stabilnosti za privez brodova i brodica te za odvijanje javnog putničkog prometa.
Radove je izvela tvrtka PGP d.o.o. iz Zagreba, a vrijednost izvedenih radova iznosi 4.629.464,70 kuna sa uključenim PDV-om. Isti su završeni u srpnju 2020. godine.
Uklonjena podrtina iz luke Mrljane
4.a. Temeljem rješenja Lučke kapetanije Zadar, Ispostave Biograd n/m, Županijska lučka uprava Zadar je dana 02.10.2020. godine uklonila podrtinu potonule jahte imena SER iz luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Mrljane. Vlasnik 23-metarske jahte SER je tvrtka Brodski prijevoz d.o.o. u stečaju.
Foto: ŽLU ZD
Podrtinu je bilo potrebno ukloniti zbog opasnosti da se druga plovila oštete prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz predmetne luke, a ujedno je i postojala mogućnost da pojedini dijelovi opreme broda ne isplivaju i ugroze sigurnost drugih plovila koja plove tim područjem.
Vrijednost ovog zahvata iznosi 108.000,00 kuna bez PDV-a, a posao uklanjanja podrtine potonule jahte SER je izvela tvrtka Jadranska plovidba d.o.o. iz Mrljana na otoku Pašmanu.
Foto: ŽLU ZD
Radovi na sanaciji luke Silba Žalić
Županijska lučka uprava Zadar završila je projekt sanacije luke Silba-Žalić, luke otvorene za javni promet od županijskog značaja. Predmet ovog projekta su pomorsko-građevinski radovi na sanaciji luke, sukladno glavnom građevinskom projektu izrađenom od tvrtke Rijekaprojekt d.o.o.
Nositelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar, a sufinanciran je od strane Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Vrijednost navedenih radova iznosi 10.116.556,35 kuna s PDV-om.
Sanacija je bila neophodna radi podizanja razine sigurnosti prilikom manevriranja brodovima pri udaru vjetra olujne jačine, zbog čega je dolazilo do obustave prometa na liniji.
Foto: ŽLU ZDFoto: ŽLU ZD
Radove je izvela tvrtka Sun Adria d.o.o. Rijeka, dok je uslugu stručnog nadzora vršila tvrtka D&Z d.o.o. Zadar.
Završena sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane
Sredinom lipnja završena je sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane. Sanacija je bila nužna zbog toga što su stabilnost i nosivost umanjeni, a dijelom i narušeni iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja te je postojala mogućnost urušavanja.
U sklopu sanacije dijela rive i gata, sanirana je i školjera koja je sad u punoj funkciji zaštite lukobrana i zajedno s parapetnim zidom zaštita luke od valova. Radove za naručitelja, Županijsku lučku upravu Zadar izveo je Stipčević d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Željko Čirjak. Vrijednost radova iznosi 1.800.000,00 kn s PDV-om.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji lukobrana i mula u luci Vinjerac
U studenom 2020. godine dovršeni su radovi na sanaciji lukobrana i mula u luci otvorenoj za javni promet Vinjerac. Radovi koji su započeli u svibnju iste godine izvedeni su sukladno glavnom projektu sanacije izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva Željka Čirjaka koji je ujedno vršio i uslugu stručnog nadzora. Radovi na sanaciji luke izdvajaju se od sličnih radova s obzirom da se radi o kulturnom dobru te su izvedeni s posebnim oprezom sukladno konzervatorskim uvjetima.
Gat, odnosno lukobran koji su bili predmetom sanacije su u funkciji prihvata i priveza brodica i brodova, istezališta te zaštite luke. Zatečeno stanje mula i lukobrana ukazivalo je na narušenu stabilnost i nosivost iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja. Realizacijom sanacije lukobrana postigla se cjelovita funkcija zaštite lukobrana, a zajedno s parapetnim zidom i zaštita luke od valova.
Foto: ŽLU ZD
Cijeli zahvat sanacije osigurao je stabilnost i nosivost konstrukcije, a samim time i sigurnije korištenje vezova i prometa unutar luke. Projekt je financiran od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zadarske županije i Županijske lučke uprave Zadar.
Radove vrijednosti 3.491.473,63 kn s PDV-om izvodila je tvrtka Akropolis d.o.o. Split.
Završena dohrana školjere u luci Božava
U lipnju 2020. godine završeni su građevinski radovi “Dohrane školjere u luci Božava”. Naručitelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar koja je u potpunosti i financirala navedeni projekt. Građevinske radove je izvršio SUB MISSION j.d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Filip Juranov ovlašteni inženjer građevinarstva. Vrijednost navedenih radova iznosi 373.750,00 kuna bez PDV-a. Navedenim radovima se povećala sigurnost korištenja vezova unutar predmetne luke.
Tri projekta nastavljaju se kroz 2021. godinu
Izvođenje radova na izgradnji trajektne luke Tkon, otok Pašman
Projekt se odnosi na ulaganja u izgradnju trajektnog pristaništa koji se sastoji od gata s 2 veza, ukrcajno-iskrcajnog prostora i ukrcajnog čekališta, platoa pristaništa koji omogućuje ukrcaj i iskrcaj vozila, podmorskog propusta za cirkulaciju mora između vanjskog i unutarnjeg akvatorija te platoa ukrcajnog čekališta i parkirališta u funkciji pristaništa na lokaciji u mjestu Tkon.
Foto: ŽLU ZD
Cilj projekta je omogućiti funkcioniranje redovitog trajektnog prometa Biograd – Tkon, budući da je prijašnji pristan bio skučen i ukrcaj se izvodio izravno iz mjesne prometnice.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju trajektne luke Tkon vrijedan više od 32 milijuna, ujedno je i prvi od 28 projekata koji će se sufinancirati bespovratnim sredstvima EU-a.
Foto: ŽLU ZD
Završetak radova koje izvodi zajednica ponuditelja Kali gradnja d.o.o. Kali i El tim d.o.o. Zadar predviđen je u svibnju 2021. godine.
Uređenje obalnog pojasa luke Drage Dugovača
Predmet obuhvata je lučko područje za odvijanje javnog pomorskog prometa te dio luke koji obuhvaća komunalne vezove. Dio luke namijenjen za obavljanje linijskog pomorskog prometa (operativni dio luke) predviđen je na sjevernom dijelu uvale. Na spomenutoj poziciji planira se realizacija privezne obale u smjeru sjeverozapad – jugoistok, duljine cca 38,00 m, privezni gat za obostrano pristajanje kao i vanjska pristanišna obala.
Na operativnom dijelu luke predviđen je prihvat plovila u javnom putničkom prometu, plovila opskrbe te većih izletničkih plovila. Na istočnom dijelu uvale, nastavno na dio luke za obavljanje javnog pomorskog prometa (operativni dio luke), planirana je realizacija obale za osiguranje komunalnih vezova (76 vezova). Radove će sufinancirati MMPI, Općina Pakoštane te ŽLU Zadar.
Foto: ŽLU ZD
Vrijednost projekta izgradnje luke koje izvodi tvrtka PGP d.o.o. Zagreb iznosi 24,6 milijuna kuna s PDV-om, a procijenjeno vrijeme izvođenja radova je 15 mjeseci.
Izgradnja obalnog zida u luci lokalnog značaja Kali Batalaža
U sklopu projekta „Izgradnja rotora u uvali Batalaža u Kalima“, naručitelja Općine Kali, Županijska lučka uprava Zadar sufinancirat će izgradnju novog obalnog zida u uvali Batalaža. Izgradnjom ovog zida postići će se šira zaobalna površina te povećati kapacitet komunalnih vezova.
Foto: ŽLU ZD
Izvedbeni radovi započeli su početkom listopada te se završetak istih očekuje u svibnju 2021. godine.
Vrijednost radova koje sufinancira Zadarska županija i Županijska lučka uprava procjenjuje se na iznos od 1.500.000,00 kn.
Američki medij Breaking Defense objavio je 5. siječnja zanimljiv članak, koji se poziva na riječi mornaričkog tajnika SAD-a Kennetha Braithwaite s video-konferencije za medije, prema kojima će američke pomorske snage početi redovito patroliranje kako bi spriječile “ofenzivu Moskve na Dalekom sjeveru”; piše Geopolitika News.
“Vidjet ćete da će mornarica opet trajnije djelovati iznad Arktičkog kruga “, rekao je Braithwaite novinarima u vjerojatno posljednjem intervjuu prije no što vlast u Bijeloj kući 20. siječnja preuzme Bidenova administracija. Na pitanje, trebaju li Sjedinjene Države provoditi “operacije za osiguranje slobode plovidbe” ispred ruske sjeverne obale, Braithwaite je stanje u toj regiji usporedio sa stanjem u Južnokineskom moru, gdje Kina ima teritorijalne sporove s pojedinim zemljama i zbog čega često ulazi u incidentne situacije s SAD-om.
“Otprilike je ista situacija u Južnokineskom moru kada je riječ o slobodi plovidbe i sposobnost djelovanja u međunarodnim vodama, Sjedinjene Države polažu pravo da to mogu činiti”, rekao je Kenneth Braithwaite. “Morski putovi na sjeveru postaju plovni, američka mornarica jamčit će našim partnerima slobodu plovidbe”, rekao je tajnik američke mornarice. Ovu je strategiju nazvao smjelom te dužnošću Sjedinjenih Država kao “dominantne pomorske sile svijeta”.
Prema Braithwaiteu, glavna prednost Sjedinjenih Država na Arktiku su podmornice. Ali, dodao je, američka mornarica morat će unajmiti ledolomce od saveznika, dok Rusija ima cijelu flotu ledolomaca, a Kina gradi brodove brzinom s kojom se SAD “ne mogu mjeriti”.
Poluotok Kola snažno je militarizirana zona koja „strši“ u Arktik, i u njoj se nalazi moćna ruska Sjeverna flota, koja uključuje zastrašujuće ruske podmornice, navodi Breaking Defence. Rusi se iz Kole prebacuju u Barentsovo more, a zatim u sjeverni Atlantik, čineći vode oko njega kritičnim za projekciju ruske snage.
Desetljećima su se SAD oslanjale na nuklearne podmornice koje tiho plove pod ledom Arktika, a Braithwaite je sugerirao kako se to neće promijeniti, čak i ako se više vojnih brodova uputi prema sjeveru. “Naša najjača prednost u toj regiji su naše podmornice”, rekao je Braithwaite. “Zbog toga ste u strukturi budućih pomorskih snaga vidjeli [izvještaj] kako je naglasak stavljen na izgradnju” 70 do 80 podmornica u sljedećim godinama, što će gotovo udvostručiti njihov trenutačni broj u floti koji iznosi 48.
U srpnju je Bijela kuća naložila Obalnoj straži i mornarici izradbu plana za novu generaciju ledolomaca s nuklearnim pogonom, koji je dostavljen u kolovozu. “Imamo nekoliko mogućnosti na stolu”, kazao je Braithwaite, dodajući kako se na tome nastavlja raditi, mada još uvijek nije sasvim jasno ima li američka brodogradnja kapacitet za izgradnju novu flote ledolomaca na atomski pogon, navodi medij BD.
Rusija može preplaviti zonu svojim (atomskim) ledolomcima, Kina također želi ući u igru i oni “grade ledolomce po stopama s kojima se ne možemo mjeriti”, izjavio je Braithwaite. Iznajmljivanje nekih brodova od saveznika jedno je rješenje koje je postojalo, i SAD “gledaju na naše saveznike i partnere kako bi mogli popuniti dio te praznine” dok planiranih šest domaćih pograničnih brodova ne uđu u službu.
Izazovu povećavanja ruske i kineske pomorske flote brzinama većim nego što SAD mogu pratiti, navodi se dalje u tekstu, ne nudi se nikakav stvarni način za odgovor.
Upozorava se kako „Kina ulaže u brodogradnju – teretna plovila s polarnom sposobnostima, tankere za ukapljeni prirodni plin i ledolomce na atomski pogon – kao i lučku infrastrukturu s ciljem poboljšanja pristupa Arktiku. Kineska ulaganja, globalna ribarska flota i znanstvene, gospodarske i akademske veze s ljudima i institucijama arktičkih država, uključujući zajednička ulaganja s Rusijom, vjerojatno će rasti u sljedećim desetljećima.”
Utrka u modernom „osvajanju“ Arktika bit će vrlo zanimljiva, ali, na žalost, vjerojatno i bremenita opasnostima o sukobljavanju i incidentima, upravo onako kako je to već godinama i u spomenutom akvatoriju Južnokineskog mora između SAD-a i Kine.
Vlada je prošlog tjedna na sjednici usvojila prijedlog Odluke kojom se Upravnom vijeću Lučke uprave Šibenik daje suglasnost za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u iznosu od 20 milijuna eura, radi financiranja projekta ”Modernizacija lučkog područja luke Šibenik”.
Također, usvojen je prijedlog Odluke kojom se za navedeni kredit izdaje 80% državno jamstvo Republike Hrvatske, u korist HBOR-a.
Projekt modernizacije lučkog područja odnosi se na radove uređenja putničkog (dogradnja gata Vrulja u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik) i teretnog dijela luke Šibenik (terminal Rogač, Drvni terminal, terminal Dobrika, uređenje lučkih cestovnih i željezničkih prometnica, spojna obala Dobrika-Rogač i dr.). Ukupna vrijednost projekta iznosi 280,6 milijuna kuna, a financira se sredstvima Europske unije, sa cca 32,2 milijuna kuna.
Dio troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje iz EU fondova, a odnose se na izgradnju pomorskog-putničkog terminala te infrastrukturne radove u teretnom dijelu luke Šibenik, financirat će se putem kredita HBOR-a, sa iznosom od 20 milijuna EUR-a.
Izgradnjom potpuno novog pomorsko-putničkog terminala luka Šibenik dobiva međunarodni granični prijelaz sukladan strogim Schengenskim standardima. Osnovna namjera projekta povezana je sa obnovom i uređenjem postojeće infrastrukture kako bi se omogućila što efikasnija manipulacija tereta i veći prihvat brodova.
Realizacija ovoga projekta pozitivno će utjecati na gospodarska kretanja u Županiji, a odrazit će se i na ukupno poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
