RANK: 2nd Engineer
VESSEL TYPE: Container
SALARY: To be confirmed during the interview
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 3 months on/off
ADDITIONAL INFORMATION: Area of Sailing is Europe
Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu
Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30
Talijanski Eni zaključio je investicijsku fazu za dva velika plinska projekta, čime ulazi u operativnu fazu razvoja proizvodnje
Riječ je o projektima South Hub, koji obuhvaća polja Gendalo i Gandang, te North Hub, u kojem su polja Geng North i Gehem.
Posebna vrijednost ovih projekata leži u oslanjanju na postojeću infrastrukturu. U razvoju će se koristiti Jangkrik FPU i postrojenje za ukapljivanje plina u Bontangu, što bi Eniju trebalo donijeti niže troškove i brži izlazak plina na tržište, piše Splash247.
Kad projekti dosegnu puni kapacitet, Eni očekuje proizvodnju do 2 milijarde kubičnih stopa plina dnevno te oko 90.000 barela kondenzata dnevno, i to već od 2029. godine.
South Hub uključuje bušenje sedam proizvodnih bušotina na dubinama mora između 1.000 i 1.800 metara, uz ugradnju dubokomorskih podmorskih proizvodnih sustava povezanih s Jangkrik FPU jedinicom.
North Hub je još opsežniji. Planirano je bušenje 16 proizvodnih bušotina na dubinama od 1.700 do 2.000 metara. Projekt uključuje i novi FPSO koji će moći prerađivati više od 1 milijarde kubičnih stopa plina dnevno i 90.000 barela kondenzata dnevno, uz skladišni kapacitet od 1,4 milijuna barela.
Ukupni raspoloživi volumeni za oba projekta procjenjuju se na gotovo 10 bilijuna kubičnih stopa plina te oko 550 milijuna barela pridruženog kondenzata. Početak proizvodnje očekuje se 2028. godine.
Plin će se transportirati do obale izvoznim cjevovodom prema prihvatnom terminalu koji će opskrbljivati domaću plinsku mrežu i LNG postrojenje Bontang. Proizvedeni LNG bit će namijenjen domaćem tržištu, ali i izvozu. Kondenzat će se obrađivati i skladištiti na FPSO-u, a zatim otpremati shuttle tankerima.
Projekt uključuje i ponovno aktiviranje jedne trenutno neaktivne linije za ukapljivanje u postrojenju Bontang, čime bi se produžio njegov operativni vijek.
Oba indonezijska projekta Eni planira uključiti i u poslovno spajanje s Petronasom, iz kojeg bi trebala nastati nova kompanija s proizvodnjom većom od 500.000 barela ekvivalenta nafte dnevno do 2029. godine.
Na izvanrednoj sjednici u Londonu, održanoj 18. i 19. ožujka 2026., Vijeće Međunarodne pomorske organizacije (IMO) oštro je osudilo napade na trgovačke brodove i sve pokušaje ograničavanja plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
IMO je naglasio kako sloboda plovidbe mora ostati temeljno pravo, u skladu s međunarodnim pravom, te pozvao države na koordinirani međunarodni odgovor kako bi se osigurala sigurnost trgovačkog prometa morem.
Poseban naglasak stavljen je na zaštitu pomoraca, koji se nalaze u iznimno zahtjevnim operativnim uvjetima. Vijeće je pozvalo na hitan prekid svih napada na brodove s civilnim posadama te osiguravanje osnovnih uvjeta za život na brodu.
Države su pozvane da omoguće kontinuiranu opskrbu brodova vodom, hranom, gorivom i drugim potrepštinama, posebno za plovila koja trenutno ne mogu napustiti regiju.
IMO naglašava da su učinkovite smjene posada nužne za sigurnost operacija na moru, dok redovita komunikacija s obitelji igra važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja pomoraca.
IMO je pozvao na hitno uspostavljanje privremenog sigurnog pomorskog okvira koji bi omogućio siguran prolaz i eventualnu evakuaciju brodova iz Perzijskog zaljeva.
Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez dobio je mandat za pokretanje pregovora s relevantnim državama i dionicima kako bi se takav okvir što prije uspostavio.
Poruka s vrha IMO-a jasna je – pasivnost nije opcija. Potrebne su konkretne mjere kako bi se zaštitili životi pomoraca i očuvala stabilnost globalnih opskrbnih lanaca.
Njemački brodar Hapag-Lloyd dodatno jača svoju prisutnost u Indiji, potvrđujući strateški zaokret prema jednom od najbrže rastućih tržišta u globalnom brodarstvu.
Kompanija već sada održava šest redovnih servisa koji uključuju indijske luke, a plan je do 2030. godine povećati obujam prijevoza na oko 3 milijuna TEU. Time Indija postaje jedan od ključnih operativnih hubova za liner operacije, navodi The Maritime Executive.
U sklopu nove strategije, Hapag-Lloyd je potpisao tri pisma namjere kojima se otvara prostor za dublju suradnju s indijskim partnerima. Jedan od glavnih koraka je planirani reflagging do četiri broda pod indijsku zastavu.
Takav potez omogućuje pristup domaćem tržištu, ali istovremeno znači i obvezu angažiranja indijskih časnika i posade. Iako konkretni rokovi još nisu definirani, jasno je da se radi o dugoročnom pozicioniranju na tržištu.
Uz Hapag-Lloyd, slične poteze već su povukli i drugi veliki igrači poput CMA CGM, Maerska i MSC-a, što potvrđuje trend jačanja Indije kao pomorske sile.
Drugi važan segment suradnje odnosi se na razvoj sustava za reciklažu brodova. Indijski Alang već je poznat kao jedno od najvećih svjetskih rezališta, no još uvijek zaostaje u usklađenosti s međunarodnim i EU standardima.
Hapag-Lloyd planira sudjelovati u razvoju održivog sustava reciklaže koji bi bio usklađen s EU regulativom (SRR), a procjenjuje se da bi takav sustav mogao godišnje obraditi do 100 brodova.
Poseban naglasak stavljen je i na razvoj luke Vadhavan, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Indiji. Luka, smještena oko 160 kilometara sjeverno od Mumbaija, trebala bi značajno ojačati logističku mrežu zemlje.
Hapag-Lloyd već ima strateško ulaganje u tvrtku J M Baxi, koja upravlja terminalima i kopnenim transportom u Indiji, što dodatno potvrđuje ozbiljnost njihovih planova.
Ono o čemu se mjesecima govorilo sada je i službeno – MSC stoji iza Sinokorova agresivnog ulaska na VLCC tržište
Potvrda dolazi iz Grčke i Cipra, gdje su tamošnja regulatorna tijela objavila obavijesti prema kojima MSC preuzima zajedničku kontrolu nad južnokorejskim brodarom Sinokor Maritimeom, piše Splash247.
Prema objavljenim podacima, investicijski okvirni sporazum potpisan je početkom prošlog mjeseca između južnokorejskog brodovlasnika Ga-Hyun Chunga, tvrtke SAS Shipping Agencies Services sa sjedištem u Luksemburgu, koja posluje unutar MSC grupe, i Sinokor Maritimea. Dogovor predviđa da MSC-ov SAS Lux preuzme 50 posto udjela u Sinokoru, dok će preostalih 50 posto ostati u vlasništvu Chunga. Obje strane imat će zajedničku kontrolu nad kompanijom.
Ova transakcija dodatno potvrđuje razmjere Sinokorova prodora na tržište vrlo velikih tankera za prijevoz sirove nafte. Prema analizi norveškog brokera Fearnleys, kompanija pod vodstvom Ga-Hyun Chunga sada kontrolira više od četvrtine usklađene aktivne VLCC flote.
Takav tržišni položaj izazvao je veliku pažnju u brodskim krugovima. Brokerska kuća BRS u nedavnom je izvješću navela da do sada nije postojao nijedan VLCC operator s tako dominantnim udjelom u aktivnoj floti, opisujući Sinokor kao svojevrsnog “super operatora” u tom segmentu.
Ulazak obitelji Aponte u ovu priču dodatno pojačava značaj posla. MSC je već globalno poznat kao najveći svjetski kontejnerski brodar, uz snažnu prisutnost u kruzing sektoru kroz MSC Cruises te sve širu logističku mrežu. Zato njihov iskorak prema dominaciji na tržištu prijevoza sirove nafte predstavlja jedan od važnijih strateških zaokreta u novijoj povijesti shippinga.
Ipak, posao još nije potpuno zaključen. Regulatori u Grčkoj i Cipru zaprimili su prijavu koncentracije, ali za završetak transakcije moguće su i dodatne dozvole u drugim jurisdikcijama.
Dok se u Londonu održava hitni sastanak Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o krizi u Hormuškom tjesnacu, sve je više naznaka da je Iran na terenu već uspostavio vlastiti model prolaska brodova kroz to strateški važno usko grlo.
Prema dostupnim podacima o kretanju brodova, dio izlaznog prometa iz Perzijskog zaljeva preusmjerava se kroz uski prolaz između otoka Qeshm i Larak, praktički unutar prostora koji je u potpunosti pod nadzorom Irana. Riječ je o ruti širokoj oko pet milja, gdje su brodovi izloženi vizualnoj kontroli i operativnom nadzoru s iranske strane, navodi The Maritime Executive.
Prema navodima iz medijskih i diplomatskih izvora, Iran na taj način zatvara veći dio širine tjesnaca i kroz uski kanal propušta samo odobrene brodove. Spominje se i postavljanje pomorskih mina kao dijela šire strategije ograničavanja plovidbe i usmjeravanja prometa prema koridoru koji kontrolira Teheran.
Lloyd’s List navodi da iranski dužnosnici pregovaraju s pojedinim državama o puštanju brodova koji su ostali blokirani unutar Zaljeva. Brodovima se navodno dopušta izlazak u manjem broju i to nakon prethodne diplomatske koordinacije. Prije prolaska iranskim vlastima dostavlja se opsežna dokumentacija o brodu, a tijekom tranzita slijedi i vizualni pregled. U najmanje jednom slučaju, prema istom izvoru, brodovlasnik je platio dva milijuna dolara kako bi dobio odobrenje za prolaz.
Na izvanrednom sastanku IMO-a države članice raspravljaju o mogućim rješenjima. Dio država poziva na uspostavu neutralnog pomorskog koridora koji bi omogućio izlazak zarobljenih brodova i dopremu humanitarnog tereta, dok drugi upozoravaju da su sloboda plovidbe i sigurnost pomoraca ozbiljno ugroženi.
Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez poručio je da je situacija neodrživa te upozorio da svaki poremećaj u pomorskom prometu izravno pogađa globalno gospodarstvo, opskrbne lance i sigurnost hrane.
Iranski raketni napad na industrijski kompleks Ras Laffan u Kataru, gdje se nalazi najveći LNG terminal na svijetu, dodatno je zaoštrio ionako napetu situaciju na Bliskom istoku i izazvao ozbiljnu zabrinutost u globalnom shippingu i energetskom sektoru.
Prema informacijama kompanije QatarEnergy, postrojenja su pretrpjela značajna oštećenja, dok se stvarni opseg štete još uvijek procjenjuje. Na dostupnim snimkama s terena vidljiva su najmanje dva požara unutar kompleksa, što potvrđuju i satelitski podaci o toplinskim anomalijama, navodi The Maritime Executive.
Ras Laffan nije samo LNG terminal – riječ je o ključnom energetskom hubu koji uključuje postrojenja za ukapljivanje plina, separaciju tekućih plinskih komponenti, kao i pogone za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Upravo LNG proizvodne linije predstavljaju kritičnu infrastrukturu jer omogućuju izvoz ukapljenog plina prema globalnom tržištu.
QatarEnergy’s Ras Laffan Industrial City to the north of Doha, Qatar's main site for the production of liquefied natural gas and gas-to-liquid, as well as the largest export terminal for LNG in the world, has been heavily targeted tonight by ballistic missiles fired by Iran.… pic.twitter.com/Ax9WaOjDAK
— OSINTdefender (@sentdefender) March 18, 2026
Za pomorce i brodarske kompanije, posebno one u LNG segmentu, ovakav razvoj događaja nosi izravne posljedice. Katar sudjeluje s oko 20 posto u globalnoj opskrbi LNG-om, a svaki poremećaj u Ras Laffanu reflektira se na charter tržište, dostupnost tereta i sigurnost plovidbenih ruta.
Već nakon prvih vijesti o napadu, cijene plina u Europi skočile su za oko 10 posto, što jasno pokazuje koliko je europsko tržište ovisno o LNG-u. Prije samog napada, QatarEnergy je već privremeno obustavio izvoz zbog povećanog sigurnosnog rizika.
Napad dolazi neposredno nakon izraelskih udara na iranska plinska postrojenja u Asaluyehu, povezana s najvećim svjetskim plinskim poljem South Pars. To polje dijele Iran i Katar, što dodatno komplicira odnose između dvije države koje su godinama održavale stabilnu energetsku suradnju.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“, gdje je govorio o modernizaciji Jadrolinije i ulaganjima u lučku infrastrukturu.
Govoreći o Jadroliniji, istaknuo je kako se nastavlja ciklus obnove flote, koji uključuje nabavu novih brodova i modernizaciju postojećih kapaciteta. U tijeku je natječaj za novi brod “Nova Postira” za Elafitsko otočje, dok je paralelno u planu i nabava deset novih brodova. Financiranje će se dijelom osigurati kroz zajam Svjetske banke.
Naglasio je kako je cilj smanjiti prosječnu starost flote, povećati sigurnost i unaprijediti učinkovitost obalnog linijskog prijevoza, što je od posebne važnosti za povezivanje otoka s kopnom.
Uz flotu, značajan naglasak stavljen je i na razvoj lučke infrastrukture. Ulaganja u luke diljem hrvatske obale premašuju 300 milijuna eura, a projekti uključuju modernizaciju operativnih obala, poboljšanje pristaništa i povećanje kapaciteta za prihvat brodova.
Kombinacija modernije flote i unaprijeđene lučke infrastrukture predstavlja ključan korak prema pouzdanijem i sigurnijem obalnom prometu.
Francuski brodar CMA CGM uvodi nove logističke modele kako bi održao kontinuitet opskrbnih lanaca u uvjetima krize u HormuzU
Riječ je o modelu koji kombinira pomorski, cestovni i željeznički prijevoz, s ciljem da se roba prema državama Zaljeva preusmjeri sigurnijim i operativno održivim pravcima, navodi Splash247.
Ključne ulazne točke za ove tokove su luke Khor Fakkan, Fujairah i Sohar, koje se nalaze južno od Hormuškog tjesnaca. Iz tih luka CMA CGM organizira daljnji transport prema glavnim logističkim čvorištima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući Khalifu, Jebel Ali i Sharjah, ali i prema drugim državama arapskog Zaljeva.
Posebno važan dio ove mreže je i alternativni kopneni koridor preko Saudijske Arabije. Kao dodatna opcija koristi se luka Jeddah na Crvenom moru, koja omogućuje izbjegavanje prolaska kroz Hormuz.
Iz Jeddaha su uspostavljeni cestovni koridori, sa ili bez dodatne pomorske veze, za dopremu tereta prema Dammamu u Saudijskoj Arabiji te dalje prema UAE-u, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu i Iraku. Takav model otvara i mogućnost povezivanja roba s Mediteranom i Azijom bez izravne izloženosti Hormuškom tjesnacu.
Treći važan pravac oslanja se na omanske luke, koje omogućuju cestovne veze prema UAE-u i sjevernim zaljevskim državama. U kombinaciji s feeder servisima, CMA CGM time stvara dodatnu sigurnosnu i operativnu alternativu za regionalni i prekogranični promet.
Najveće svjetsko bunker čvorište, Singapur, ulazi u razdoblje pojačanog pritiska dok rat na Bliskom istoku izaziva snažne poremećaje na tržištu goriva i nagle skokove cijena.
Singapur je daleko najveći bunker centar na svijetu i ondje se proda više brodskog goriva nego u bilo kojoj drugoj luci. Zbog toga svaka promjena u dostupnosti ili cijeni goriva u toj luci gotovo trenutačno utječe na brodare i operatore širom svijeta, piše Splash247.
Prema analizi Allied Shipbrokinga, distributeri bunkera u Singapuru počeli su smanjivati veće nabavne pozicije zbog velike cjenovne nestabilnosti povezane s rizicima poremećaja u Perzijskom zaljevu, jednom od ključnih izvora fuel oil-a za to tržište. U praksi to znači opreznije kupnje, odgađanje narudžbi i strožu kontrolu zaliha.
Pojedini dobavljači navodno daju prednost dugogodišnjim klijentima, dok ostale prodaje ograničavaju ili odgađaju kako bi smanjili izloženost tržišnim šokovima. Iako ukupna opskrba zasad nije ozbiljno ugrožena, takvo ponašanje stvara dojam sve zategnutijeg tržišta.
Pomorska i lučka uprava Singapura pokušala je smiriti situaciju porukom da nema većih promjena u dolascima brodova te da je bunker opskrba iz više izvora i dalje dovoljna za sadašnju potražnju.
No brojke pokazuju da tržište ulazi u osjetljivu fazu. Prema Clarksons Researchu, cijena VLSFO-a u Singapuru dosegnula je oko 1.100 dolara po toni, što je rast od čak 160 posto od početka 2026. godine.
Dodatnu zabrinutost izaziva i stanje s pojedinim vrstama goriva. Prema navodima iz tržišta, VLSFO i HSFO još su dostupni, ali LSMGO postaje sve teže nabaviti. Posebno se prati i kineska odluka o zaustavljanju izvoza rafiniranih naftnih proizvoda, što bi moglo dodatno poremetiti ravnotežu na tržištu.
