O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog

Eksplozija u strojarnici zaustavila MSC-ov kontejneraš pred ulazom u Sankt Peterburg

0
Foto: Eugene Kruijsse/MarineTraffic

Eksplozija u strojarnici i naknadni požar zahvatili su kontejnerski brod MSC Giada III dok je uplovljavao prema Sankt Peterburgu kroz područje Nevske vale.

Riječ je o feeder brodu kapaciteta 2.732 TEU, pod liberijskom zastavom, starom 24 godine, koji redovito operira na europskim, baltičkim i ruskim rutama. U trenutku nesreće na brodu su bila 22 člana posade. Ozlijeđenih nema.

Eksplozija je izbila u strojarnici, nakon čega se požar proširio prema nadgrađu. U takvim situacijama ključna je brza reakcija posade i aktiviranje protupožarnih sustava, osobito kada je riječ o prostoru strojarnice gdje se nalaze pogonski i pomoćni sustavi broda.

Iz luke Sankt Peterburg upućene su hitne službe, uključujući spasilački brod Spasatel Karev te ledolomac Semyon Dezhnev, što potvrđuje koliko se ozbiljno pristupilo incidentu u zimskim uvjetima plovidbe. Požar je stavljen pod kontrolu nekoliko sati nakon eksplozije.

Nadležne vlasti izvijestile su da trup broda nije oštećen te da nema naznaka istjecanja goriva. Nakon gašenja požara brod je tegljen u luku, gdje će uslijediti detaljan tehnički pregled i procjena stanja pogonskog sustava te električne instalacije.

Beaufortova ljestvica: Znanje bez kojeg se na more ne ide

0

Koliko smo puta pročitali, čuli ’… more 2-3, na otvorenom ponegdje i do 7, smirivat će se na 5-6…’?

Ovi brojevi u meteorologiji datiraju još iz 19.stoljeća, a ljestvicu je još 1805. godine izradio Francis Beaufort, irski mornarički časnik i hidrograf, kako bi se bez instrumenata znala jakost vjetra. Iskusni moreplovac primio je u znak zahvalnosti vitešku titulu ‘sir’, ljestvica koja služi za ocjenjivanje jačine vjetra naziva se Beaufortova (Boforova) ljestvica ili skala, a u izvješćima meteorologa ili svakodnevnom izgovara se  ‘more 5 do 6 bofora’, piše Gorgonija.

Pomorci i oni koji s morem žive znaju kako se koristi 13 stupnjeva Beaufortove ljestvice (0-12) a 150 godina nakon Beauforta američki meteorolozi su 1955. godine skalu proširili na brojeve do 17, koja označava vrlo jake vjetrove.

Kad čitamo, slušamo o Beaufortovoj skali, treba znati da je more 0, kad je mirno i izgleda kao ogledalo, a vjetar ima brzinu do 1 km na sat.

More je 1 kad je brzina vjetra od 1 do 5 km na sat, a valovi su od 0 do 0,2 metra.

Kad puše povjetarac more je 2, pojavljuju se mali valovi visoki od 0,2 do pola metra, a vjetar puše brzinom od 6 do 11 km na sat.

More je 3 sa slabim vjetrom od 12 do 19 km na sat, valovi su od pola do 1 metar, a kad je more 4, valovi idu od 1 do 2 metra.

Prošlih dana smo često mogli čuti da je more 5, brzina vjetra bila je od 29 do 38 km na sat, a valovi su se dizali na čak 2 do 3 metra, a bilo je i onih valova od 3 do 4 metra kad je more 6.

Kad vjetar puše brzinom od 50 do 60 km na sat more je 7, a valovi dosežu od 4 do 5,5 metara, a  po tom vremenu mogu ploviti samo oni najiskusniji.

Sljedeća na ljestvici je ‘8  bofora’, olujni vjetar puše brzinom od 62 do 74 km na sat, a valovi su od 5,5 do 7,5 metara.

Još opasniji je kad je more 9: jak olujni vjetar od 75 do 88 km na sat izaziva valove i do 10 metara.

Sve češće znamo čuti da je na moru orkanska bura ili jugo, to znači da vjetar puše brzinom od 89 do 102 km na sat, diže valove od nevjerojatnih 9 do 12,5 metara, a takvo more je na ’10 bofora’.

Valove od 11,5 do 16 metara diže još jači orkanski vjetar i tad je more 11, a more od 12 bofora diže valove na opasnih 14 metara. Za takvo more znaju svjetski moreplovci. Tad je plovidba čak i za one najiskusnije s velikim brodovima opasna po život. Zato se pomorski život naziva ‘kruh sa sedam kora’, a Beaufortova ljestvica znanje bez kojega se na more ne ide.

Za sve druge koji plove iz gušta ili znatiželje ili u ova moderna vremena čitaju, slušaju vijesti iz navike, dobro je znati da za ‘more 2,3, 5, 6…’ treba zahvaliti sir Beaufortu.


Ojdana Koharević / Gorgonija

3rd ENGINEER – LPG (GAS CARRIER)

0
Foto: Pomorac.hr


RANK: 3rd Engineer

VESSEL TYPE: LPG (Gas carrier)

SALARY: USD (to be confirmed during the interview)

JOINING DATE: Beg/Mid of March

TOUR OF DUTY: 4 (+/-1) ON

EMPLOYER: German shipping company

ADDITIONAL INFO: Attractive monthly wage

REQUIREMENTS: Candidates must have at least one year of experience in rank on LPG vessels

For more information about contract Terms & Conditions and sending CVs please do not hesitate to contact us at: cv@dgs.hr

APPLY NOW

CHIEF OFFICER – LPG (GAS CARRIER)

0
Foto: Pomorac.hr


RANK: Chief Officer

VESSEL TYPE: LPG (Gas carrier)

SALARY: USD (to be confirmed during the interview)

JOINING DATE: Beg/Mid of February

TOUR OF DUTY: 4 (+/-1) ON

EMPLOYER: German shipping company

ADDITIONAL INFO: Attractive monthly wage

REQUIREMENTS: Candidates must have at least one year of experience in rank on LPG vessels

For more information about contract Terms & Conditions and sending CVs please do not hesitate to contact us at: cv@dgs.hr

APPLY NOW

Talijanska Obalna straža nakon akcije spašavanja evidentirala 54 nedostatka na livestock carrieru

0
Foto: Borja Vieira/MarineTraffic

Talijanska Obalna straža završila je inspekciju broda Blue Ocean A nakon što je otegljen u luku Cagliari na Sardiniji. Kontrola je rezultirala s čak 54 utvrđena nedostatka, od čega je njih 30 bilo dovoljno ozbiljno da brod bude zadržan u luci do otklanjanja nepravilnosti.

Prema priopćenju Guardia Costiere i Lučke uprave Cagliari, najveći dio manjkavosti odnosi se na sustave protupožarne zaštite, opremu za spašavanje te opremu na zapovjedničkom mostu. Inspektori su dodatno provjeravali uvjete smještaja posade i razinu njihove osposobljenosti, piše The Maritime Executive.

Incident je započeo 28. siječnja kada je zapovjednik prijavio kvar na glavnom motoru. Brod je pokušao baciti sidro južno od Sardinije, u blizini mjesta Carloforte na otoku San Pietro. U nevremenu s vjetrom jačim od 40 čvorova i valovima do pet metara, sidro nije držalo, a brod je nošen prema obali. Zatražena je evakuacija, no helikopter nije mogao poletjeti zbog vremenskih uvjeta.

Koordiniranom akcijom Obalne straže i privatnog tegljača brod je stabiliziran na sigurnoj udaljenosti od obale. Nakon smirivanja mora otegljen je u Cagliari. Tvrtka Rimochiatori Sardi dobit će pismo pohvale za sudjelovanje u, kako je navedeno, iznimno složenoj operaciji spašavanja.

Blue Ocean A, nosivosti 4.780 dwt, izgrađen je 1992. kao kontejnerski brod, a 2013. prenamijenjen je u brod za prijevoz stoke. Plovi pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, dug je 117 metara, a u vlasništvu je turske kompanije. U trenutku incidenta na brodu su bila 33 člana posade. Brod je plovio iz smjera Bliskog istoka prema Cartageni u Španjolskoj.

Sudar Solonga i Stena Immaculate: kapetan osuđen na šest godina zatvora

0
Foto: Screenshot/X

Sud u Londonu osudio je ruskog kapetana Vladimira Motina na šest godina zatvora zbog kaznenog djela ubojstva iz nehaja nakon sudara kontejnerskog broda Solong i usidrenog tankera Stena Immaculate u ožujku 2025. godine, u akvatoriju ispred obale Yorkshirea.

Sudar je prouzročio veliku rupu na oplati tankera, zapaljenje tereta Jet A-1 goriva te smrt 38-godišnjeg filipinskog pomorca Marka Angela Pernije. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno.

Sudac Andrew Baker istaknuo je kako je riječ o „nesreći koja se mogla izbjeći“, naglašavajući da kapetan nije održavao propisani nadzor na mostu. Objašnjenje da je navodno pogrešno pritisnuo tipku pri isključivanju autopilota ocijenjeno je krajnje nevjerojatnim.

Foto: Screenshot/X

Tužiteljstvo je prezentiralo CCTV snimke, podatke s VDR-a i radarsku sliku koja je pokazala da je tanker bio vidljiv na radaru Solonga čak 36 minuta prije udara. Unatoč tome, nije bilo poziva u pomoć, smanjenja brzine, zvučnog upozorenja ni pokušaja manevra. Brod je u trenutku udara plovio brzinom od 15,2 čvora.

Nakon sudara oba su broda zahvatili požari, a Solong je gorio osam dana. Istražitelji su jasno poručili kako uzrok tragedije nije tehnički kvar, već ljudski faktor – kombinacija nemara, lošeg bridge resource managementa i izostanka osnovnog pomorskog nadzora.

Viši istražitelj Craig Nicholson naglasio je da kapetan nije pokazao kajanje te da je u potpunosti podbacio u izvršavanju svojih dužnosti.

Kontejnerske vozarine u padu, Maersk najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika

0
Foto: Splash247

Danski brodar Maersk potvrdio je da se kontejnerski boom nakon pandemije ubrzano gasi, a posljedice su već vidljive u bilancama i rezovima troškova. U četvrtom tromjesečju 2025. oceanski segment kompanije zabilježio je gubitak, dok uprava najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika tijekom 2026. godine.

Prema objavljenim podacima, oceanski odjel Maerska završio je zadnji kvartal 2025. s EBIT gubitkom od 153 milijuna dolara. To je značajan pad u odnosu na prethodni kvartal, ali još veći u usporedbi s istim razdobljem 2024., kada je dobit iznosila čak 1,6 milijardi dolara. Pad vozarina i višak kapaciteta ponovno dolaze u fokus, što brodarima jasno signalizira ulazak u zahtjevnije tržišno razdoblje, piše Splash247.

Iz kompanije poručuju da je 2025. bila godina snažnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti. Istodobno, Maersk je objavio i program otkupa vlastitih dionica vrijedan oko milijardu dolara, što pokazuje da unatoč gubicima i dalje raspolaže snažnom bilancom.

Slični signali stižu i iz Japana. Brodar Ocean Network Express (ONE) nedavno je izvijestio o operativnom gubitku u četvrtom tromjesečju 2025., uz priznanje uprave da je tržišno okruženje iznimno izazovno. Analitičari upozoravaju da pad vozarina traje i nakon kineskih novogodišnjih blagdana, a sposobnost brodara da stabiliziraju tržište bit će ozbiljno testirana tijekom 2026.

Prema izvješćima Drewryja, linijski kontejnerski sektor približava se takozvanom strukturnom resetu. Normalizacija vozarina, nestanak pandemijskih ekstraprofita i velik broj novogradnji koji ulaze u flotu stvaraju pritisak na prihode. Savjet brodarima je jasan: potrebno je prijeći s mentaliteta rasta na strogu financijsku i operativnu disciplinu.

Sličnu poruku šalje i AlixPartners, naglašavajući važnost usporene plovidbe, stavljanja brodova izvan pogona i kontrole troškova. Iako su bilance mnogih linijskih brodara još uvijek snažne, upozorava se na opasnost ponavljanja ciklusa naglog rasta i bolnih padova.

Velik utjecaj na 2026. imat će i povratak brodova na rutu kroz Sueski kanal. Prema podacima Xenetae, masovni povratak na kraće rute mogao bi osloboditi 6 do 8 posto globalnog kontejnerskog kapaciteta. Upravo zbog te neizvjesnosti Maersk za 2026. prognozira vrlo širok raspon EBIT-a – od gubitka od 1,5 milijardi do dobiti od milijardu dolara.

Za ljude iz industrije poruka je jasna: ulazimo u fazu stezanja remena, racionalizacije flote i veće neizvjesnosti na tržištu kontejnerskog prijevoza.

MASTER, C/O, 2/E and 3/E – AHTS

0


RANK: Master, Chief Officer, 2nd Engineer and 3rd Engineer
VESSEL TYPE: AHTS
SALARY: Negotiable (to be confirmed during the interview)
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 8 weeks on/off

ADDITIONAL INFORMATION/REQUIREMENTS: Candidates must have at least 3–4 years of experience in rank. Experience on AHT/AHTS vessels is mandatory.

Send your application today: croatia@orca-crew.com

Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

ExxonMobil platio 2,32 milijarde dolara za FPSO u Gvajani, SBM Offshore zadržava operativnu ulogu

0

Američki energetski div ExxonMobil dovršio je akviziciju plutajuće proizvodne, skladišne i istovarne jedinice FPSO One Guyana, koja je raspoređena na polju Stabroek ispred obale Gvajane. Time je zaključen proces promjene vlasništva s nizozemskom kompanijom SBM Offshore, specijaliziranom za projektiranje, izgradnju i upravljanje offshore plutajućim postrojenjima.

Preuzimanje FPSO-a realizirano je prije isteka maksimalnog razdoblja najma, koje je bilo predviđeno do kolovoza 2027. godine. Iako ExxonMobil sada preuzima vlasništvo nad jedinicom, SBM Offshore ostaje zadužen za operacije i održavanje FPSO-a sve do 2035. godine, što osigurava kontinuitet rada i stabilnost posade, piše Offshore Energy.

Vrijednost transakcije iznosi oko 2,32 milijarde američkih dolara. Prema navodima SBM Offshorea, najveći dio neto priljeva sredstava iskorišten je za potpunu otplatu projektnog financiranja od 1,74 milijarde dolara, čime je znatno smanjena ukupna zaduženost kompanije. Takav rasplet dodatno učvršćuje financijsku poziciju nizozemskog operatora na globalnom FPSO tržištu.

FPSO One Guyana je u najmu od kolovoza 2025. godine, a nastavit će s radom kroz integrirani model operacija i održavanja. Taj model kombinira iskustvo i tehničko znanje SBM Offshorea s operativnim kapacitetima ExxonMobil Guyana, s ciljem postizanja visoke raspoloživosti postrojenja i pouzdane proizvodnje.

Ovo nije prvi put da ExxonMobil ranije otkupljuje FPSO jedinice u Gvajani. Kompanija je već preuzela FPSO Liza Destiny, a prethodno i FPSO Prosperity, dok je za FPSO Liza Unity izdvojeno oko 1,26 milijardi dolara. Riječ je o jasnoj strategiji dugoročnog upravljanja ključnom offshore infrastrukturom.

FPSO One Guyana ima skladišni kapacitet od dva milijuna barela nafte i prosječnu proizvodnju od oko 250.000 barela dnevno. Zajedno s FPSO-ima Liza Destiny, Liza Unity i Prosperity, ukupni instalirani kapacitet na Stabroek bloku premašio je 900.000 barela dnevno. Do kraja 2027. ExxonMobil planira imati šest FPSO jedinica s ukupnim kapacitetom većim od 1,2 milijuna barela dnevno, uz mogućnost širenja flote i do deset jedinica.

Karibi bilježe rast kapaciteta kruzera veći od 10 posto u 2026.

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Karibi će 2026. godine dodatno učvrstiti svoju poziciju najvažnije svjetske kruzing regije. Prema dostupnim podacima, ova regija držat će više od 40 posto ukupnog globalnog tržišta kružnih putovanja, uz snažan rast kapaciteta flote.

U karipskoj regiji tijekom 2026. plovit će više od 200 kruzera, a ukupni kapacitet povećan je za više od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ključni nositelji rasta su najveće svjetske kompanije – Royal Caribbean, Carnival Cruise Line, MSC Cruises i Norwegian Cruise Line – koje zajedno čine oko 75 posto ukupnog kapaciteta na Karibima, piše Cruise Industry News.

Povećanje ponude izravno je povezano s ulaskom novih, većih brodova u operativnu službu. Tijekom 2026. nekoliko megakruzera ulazi u redovnu plovidbu, čime se dodatno podiže broj raspoloživih postelja i intenzitet rotacija između karipskih luka.

Norwegian Cruise Line u drugom tromjesečju godine uvodi novi brod Norwegian Luna. Brod je trenutačno u gradnji u Italiji, kapaciteta 3.571 putnik, a bit će raspoređen na tjedne kružna putovanja s polascima iz luke Miami, jedne od ključnih baza kruzing industrije.

Royal Caribbean krajem godine uvodi Legend of the Seas, treći brod iz Icon klase i jedan od najvećih kruzera na svijetu. Brod kapaciteta 5.610 putnika imat će sezonski raspored s polascima iz Fort Lauderdalea, dodatno jačajući promet u južnoj Floridi.

Osim velikih operatora, Karibi privlače i luksuzne te nišne brendove. Explora Journeys nakon inauguralne sezone u sjevernoj Europi raspoređuje svoj brod kapaciteta 922 putnika na rute između San Juana i Miamija tijekom sezone 2026./2027. U regiju istodobno dolaze i novi luksuzni brodovi poput Seven Seas Prestige, Four Seasons I te Orient Express Corinthian, čime se širi ponuda za zahtjevnije tržišne segmente.

Godina 2026. ujedno je i prva puna operativna godina za megabrodove koji su ušli u flotu tijekom 2025. Među njima su MSC World America, Norwegian Aqua i Royal Caribbean Star. Nakon početka plovidbe u studenome 2025., Disney Destiny također započinje svoju prvu cjelogodišnju sezonu s bazom u Port Evergladesu.