RANK: Chief Officer VESSEL TYPE: Multicat vessel SALARY: 320 EUR/per day JOINING DATE: 09.12.2025 TOUR OF DUTY: 4-5 weeks ADDITIONAL INFORMATION / REQUIRED EXPERIENCE: Candidates must have Multicat or workboat experience which is mandatory, and experience with MARAD, our fleet management system, is considered a significant advantage.
RANK: Crane Operator Stage 3 VESSEL TYPE: MPSV – Multi-Purpose Support/Supply Vessel SALARY: Negotiable – depends on experience JOINING DATE: 09.12.2025 TOUR OF DUTY: 1 trip ADDITIONAL INFORMATION / REQUIRED EXPERIENCE: Candidates must have significant MPSV, OCV, or DSV offshore experience, hold Basic Safety Training and STCW with HUET and CA-EBS, and possess a Crane Certificate or Sparrows Stage 3 which is mandatory.
RANK: Chief cook and 2nd cook VESSEL TYPE: CSV – Construction support vessel SALARY: Negotiable (to be confirmed during the interview) JOINING DATE: 09.12.2025 TOUR OF DUTY: 6 weeks
ADDITIONAL INFORMATION/REQUIREMENTS: Candidates must hold HACCP, BOSIET with CA EBS, and GWO SS certifications, have experience working on vessels with a POB of more than 100. For Chief cook position 1 to 2 years of experience is mandatory.
Promocija kalendara “Morske olupine 2026.”, posvećenog podmorskoj baštini i potopljenim brodovima Jadrana, održana je u Kući kostrenskih pomoraca, interpretacijskom centru koji čuva identitet lokalne pomorske zajednice. Kalendar donosi izbor najzanimljivijih olupina Kvarnera, Kvarnerića i cresko-lošinjskog akvatorija, prikazujući podmorje kao svojevrsni arhiv pomorske povijesti, piše Novi List.
Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije. Pročelnica Izabela Linčić Mužić naglasila je da se kalendar nadovezuje na tradiciju izdanja mjesečevih mijena, ali u moderniziranom i vizualno snažnijem formatu. Istaknula je kako se brodske sudbine ne trebaju promatrati isključivo kroz prizmu tragedije, već i kroz mogućnosti turističke i kulturne valorizacije te važnost digitalizacije, uključujući i novu županijsku aplikaciju Open Sea.
Foto Nikola BLAGOJEVIĆ/Novi List
Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Robert Matić te ravnatelj Županijskog operativnog centra PGŽ-a Darko Glažar, naglašavajući važnost sustavnog praćenja i upravljanja olupinama, koje su istodobno i rizik i vrijedan dio pomorske baštine.
Središnji dio predstavljanja pripao je autoru fotografija, Danijelu Frki, dugogodišnjem roniocu i istraživaču jadranskog podmorja, koji već pola stoljeća dokumentira potonule brodove i prati njihovo stanje. Frka je podsjetio da njegov ronilački klub iz Kraljevice godinama surađuje s Primorsko-goranskom županijom na kontroli opasnih olupina te da je velik dio prikazanih brodova detaljno obrađen i u njegovoj knjizi “Potonulo blago Jadrana”.
Koncept kalendara zamišljen je kao putovanje podmorjem sjevernog Jadrana. Svaki mjesec donosi jednu olupinu, slaganu iz Frkine arhive fotografija: počinje se u Kvarneriću, zatim se prelazi u glavno kvarnersko područje, potom pred ulaz u Riječku luku, nakon čega se vizualni put proteže Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Završnica pripada cresko-lošinjskom akvatoriju, gdje se nalazi najimpresivnija olupina sjevernog Jadrana – austrougarski bojni brod Szent Istvan, potopljen 1918. godine, a sagrađen 1915. u riječkom brodogradilištu. Bio je to u svoje vrijeme najveći ratni brod izgrađen u Rijeci, danas monumentalno podsjećanje na vojnu i industrijsku povijest ovoga kraja.
Kalendar 2026. tako postaje spoj dokumentarne fotografije, lokalne pomorske memorije i trajne obveze prema očuvanju podmorskih lokaliteta koji oblikuju identitet sjevernog Jadrana.
Eni je pokrenuo drugu fazu svog velikog LNG projekta u Kongu nekoliko mjeseci prije planiranog roka, čime ovaj afrički offshore projekt ulazi u novu operativnu etapu za europske i globalne plinske tokove.
Dolaskom druge FSRU/FLNG jedinice Nguya na polje Marine XII, pridružene FLNG Tango koja radi od 2023., Eni sada raspolaže dvjema plutajućim postrojenjima za ukapljivanje plina smještenima izravno iznad nalazišta Nenè i Litchendjili. Uvođenjem plina u novu offshore infrastrukturu, tvrtka najavljuje da očekuje prvu pošiljku LNG-a početkom 2026. godine, piše Offshore Energy.
FLNG Nguya, duga 376 metara i široka 60 metara, opremljena je naprednim sustavima koji smanjuju emisije i omogućuju obradu različitih vrsta plina. Time se otvara prostor za razvoj dodatnih obližnjih ležišta. Druga faza obuhvaća tri proizvodne platforme te jedinicu Scarabeo 5 – nekadašnju bušaću platformu pretvorenu u postrojenje za obradu, separaciju i kompresiju plina. Nguya je zadužena za ukapljivanje i izvoz, a ukupni kapacitet cijelog projekta penje se na 3 milijuna tona LNG-a godišnje, odnosno oko 4,5 milijardi kubičnih metara.
Scarabeo 5 posebno se ističe jer je riječ o primjeru “cirkularne industrijske ekonomije”: offshore bušaća platforma, umjesto otpisa, prenamijenjena je u energetski čvor za obradu i kompresiju plina namijenjenog LNG proizvodnji. Time se optimiziraju troškovi, ali i smanjuje ekološki otisak operacija.
Prema Eniju, ovakva integrirana konfiguracija osigurava stabilan dotok plina prema objema FLNG jedinicama i omogućuje fleksibilno upravljanje volumenima s polja Nenè i Litchendjili. Druga faza puštena je u rad svega 35 mjeseci nakon početka gradnje – što Eni ocjenjuje novim standardom brzine i efikasnosti u globalnim LNG projektima, koji obično traju znatno dulje.
Tvrtka ističe da je uspjeh rezultat kombinacije tehnoloških inovacija, preciznog industrijskog planiranja i snažnog uključivanja lokalnih partnera. Velik dio radova izveden je u Kongu, što je već dovelo do rasta vještina lokalne radne snage i jačanja domaće industrijske baze.
LPG tanker pod portugalskom zastavom, CGas Saturn, napadnut je u vodama zapadno od Ekvatorijalne Gvineje, a najmanje devet članova posade je oteto. Incident se dogodio oko 50 nautičkih milja zapadno od Mbinija, dok je brod plovio prema Malabu.
Prema sigurnosnoj tvrtki Vanguard, plinaš iz 2003., u vlasništvu danskog Christiania Gasa, presreli su pirati u ranim jutarnjim satima. Četiri člana posade ostavljena su na brodu, a jedan od njih je ozlijeđen, vjerojatno od zalutalog metka tijekom napada, navodi Splash247.
Gvinejski zaljev već godinama ostaje jedno od najopasnijih svjetskih žarišta za napade na trgovčke brodove. U posljednjih deset godina zabilježene su brojne otmice posade na tankerima i general cargo brodovima, uključujući slučajeve Nave Constellation, Davide B, Monjasa Reformer, Hana I i Bitu River.
Iako su međunarodne pomorske snage i regionalna suradnja donekle smanjile ukupan broj napada, incidenti i dalje traju. Od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 15 sigurnosnih incidenata, više nego u istom razdoblju lani (12). Od toga se 10 dogodilo u teritorijalnim vodama i klasificirano je kao oružana pljačka, dok je pet slučajeva kategorizirano kao piratstvo na otvorenom moru.
U istom razdoblju ove godine oteto je ukupno 14 pomoraca, što potvrđuje da je rizik za posade i dalje visok, posebno za brodove s manjim nadvođem i ograničenim mogućnostima obrane od brzih piratskih čamaca.
ABS je objavio Port State Control izvješće za treći kvartal 2025., koje donosi pregled nedostataka i zadržavanja na njihovim brodovima tijekom PSC inspekcija u regijama Paris MoU, Tokyo MoU i USCG. Ukupno je u svijetu zadržano 510 brodova, a među njima je tek 26 brodova pod ABS klasom, što čini 5,1 posto svih zadržavanja.
Od tih 26 zadržavanja, četiri su zabilježena u sustavu Paris MoU, 20 u Tokyo MoU, a dva u lukama pod nadzorom USCG-a.
Gdje su ABS brodovi najviše „padali“ u Q3 2025.?
Najčešće kategorije zadržavanja na ABS brodovima bile su: – ISM (proceduralne i operativne neusklađenosti) – fiksni sustavi za gašenje požara – pogonski glavni motor i pomoćni strojevi – oprema za spašavanje (lifeboats i rescue boats) – hitne pumpe, generatori i vatrogasna oprema – instalacije za ventilaciju i protupožarne pregrade
Uočljivo je da se najveći broj nedostataka odnosi na strojarnicu i protupožarnu zaštitu – područja koja tradicionalno nose najveći inspekcijski rizik, osobito kod starijih brodova.
Najčešće kategorije nedostataka (intervencije bez zadržavanja)
U razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2025. ABS brodovi su najviše nedostataka imali u sljedećim PSC kategorijama: pogonski glavni motor, pomoćni motor, vatrogasna oprema, ISM, kormilarski uređaj, električne instalacije, te zapisi i planovi povezani s balastnim vodama.
To pokazuje da inspektori sve više fokus stavljaju na operativnu spremnost strojarnice i funkcioniranje protupožarnih sustava – dva segmenta koja PSC nadzori širom svijeta tretiraju kao prioritet visokog rizika.
Koje vrste brodova imaju najviše PSC intervencija?
Prema ABS-u, najviše intervencija zabilježeno je na: – bulk carrierima (prosjek starosti 14,1 godina) – tankerima (15,4 godina) – kontejnerskim brodovima (17,3 godina) – LNG/LPG brodovima (10,3 godina)
Starost flote i intenzitet operacija vidljivo utječu na učestalost intervencija, osobito kod kontejneraša i tankera u azijskim i australskim lukama.
Foto: ABS/Safety4Sea
Rezultati po regijama
Paris MoU – U trećem kvartalu zabilježeno je 177 zadržavanja, a samo četiri su bila na ABS brodovima. Zadržani brodovi imali su od 15 do 19 godina, a inspekcije su obavljene u Québecu, Trstu, Milazzu i Valletti.
Tokyo MoU – U regiji s tradicionalno najstrožim PSC nadzorima zabilježeno je 313 zadržavanja, od čega 20 na ABS brodovima. Većina zadržanih brodova bila je u Australiji i Kini. Starosna struktura bila je raznolika, uključujući i dva broda starija od 30 godina.
USCG – Od ukupno 20 zadržavanja u SAD-u, samo dva bila su na ABS brodovima, starima između 12 i 18 godina, u lukama New Orleans i Charleston.
Zbog ozbiljnih kašnjenja pri iskrcaju LNG tereta u egipatskoj luci Ain Sokhna, tržište plina i raspoložive LNG tonaže u Atlantiku ulazi u razdoblje znatnih poremećaja. Posljednjih tjedana LNG tankeri čekaju na sidrištu i do 10–15 dana prije nego što dobiju slobodan vez, što je već dovelo do naglog rasta vozarina i smanjenja dostupnosti tonaže.
Ain Sokhna nalazi se na zapadnoj obali Crvenog mora, južno od Sueza, i osim LNG infrastrukture ima i kontejnerske, bulk i general cargo terminale te logistički park DP Worlda. Egipat je dugo bio izvoznik LNG-a, no zbog pada domaće proizvodnje i rasta potrošnje od 2024. sve se snažnije okreće uvoznoj logistici. Samo u prvih devet mjeseci 2025. uvoz je porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Egipat je za 2025. planirao do 160 dolazaka LNG tereta, a nedavno je potpisao i ugovor s Hartree Partnersom o dodatnih 80 isporuka od početka 2026. Time je postao najveći uvoznik LNG-a na Bliskom istoku, prestigavši Kuvajt. Iako ministar energetike Karim Badawy najavljuje povećanje proizvodnje na 6,6 milijardi kubičnih stopa dnevno do 2030., trenutačna situacija pokazuje koliko je prijelazno razdoblje operativno zahtjevno.
Terminal radi s tri FSRU jedinice – Energos Eskimo, Energos Power i Hoegh Galleon – ali uz rast uvoza kapaciteti i lokalne operacije pokazuju ozbiljna ograničenja. Produljena sidrenja već su pogurala atlantske LNG vozarine do 146.750 USD dnevno (28. studenoga), najviše razine u ovoj godini. Kako svaki dodatni dan čekanja povećava troškove čartera, pritisak se prelijeva i na cijene plina.
Istodobno, na tržište stižu veće količine LNG-a iz Nigerije i SAD-a, a manjak raspoloživih tankera dodatno zaoštrava situaciju. Posljedično, i pacifičko tržište prati trend rasta – vozarine su se podigle na 89.250 USD dnevno, najviše od prosinca 2023., pokazuju podaci Spark Commoditiesa.
Budući da egipatski investicijski planovi naglasak stavljaju na povećanje domaće proizvodnje, a ne na razvoj trajnih regasifikacijskih kapaciteta, industrija očekuje da će se operativni zastoji u Ain Sokhni nastaviti i u narednom razdoblju. Za brodare to znači još neizvjesniju raspodjelu tonaže, duže kruženje brodova i nastavak visokih vozarina – posebno u Atlantskom bazenu, gdje je raspoloživost LNG tankera već sada kritično niska.