Uznemirujuće vijesti dolaze iz našeg podmorja. U moru oko Dubrovnika proširila se strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice. Otkrili su to znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, strane vrste u Jadranskome moru; piše HRT.
Ovo je acrothamnion preissii (akrotamnion presi), sitna crvena alga, podrijetlom vjerojatno iz zapadne Australije. Raširena je u Indijskom oceanu. U Sredozemlju je već pola stoljeća, 12 godina poznata je i u našem moru, no odjednom se – raširila.
– Gotovo da nema stabalca posidonije u širem području Dubrovnika, između 5 i 20 metara dubine koje nije gusto zahvaćen ovom nitastom algom. Ona zapravo zagušuje sve što tamo živi, to područje je prebogato zavičajnim vrstama koje jednostavno na taj način, kad ih ova alga preraste, više ne mogu tamo živjeti, objašnjava dr. sc. Ante Žuljević iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Stanište su 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni.
– To je jedan organizam koji je izuzetno važan. Prva stvar koja nam pada na pamet je proizvodnja kisika, znamo da 50% kisika dolazi upravo iz mora, a u ovom našem području ono značajno doprinosi proizvodni kisika, kaže dr. sc. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
– Ova kao dlaka tanka alga guši sve pred sobom. Nažalost već 20 godina na cijelom Mediteranu ne postoje podaci ni istraživanja o njezinoj pogubnosti, zna se samo da se lako širi, dodaje.
– Jedan od scenarija je da će se alga i dalje širiti i doći će do drastičnog smanjenja biološke raznolikosti, pogotovo u naseljima posidonije. Činjenica je da smo mi algu pronašli već do razine Mljeta i pronašli smo je na kornatskim otocima, upozorava Žuljević.
Gusta staništa za sada su razvijena samo oko Dubrovnika, kao ovdje oko Lokruma. Postoji nada da će se, kao i neke druge strane vrste, povući kako je i došla. No sve je još velika nepoznanica. Biolozi je mogu samo nadzirati budući da je uklanjanje mikroskopske vrste poput ove – nemoguće.
Anholt, DK
Use: Everything.
No time limit
Not for resale
Danska kompanija Ørsted potpisala je sporazum s konzorcijem koji čine institucionalni investitor Caisse de dépôt et placement du Québec (CDPQ) i tajvanski Cathay PE o prodaji 50% vlasničkog udjela u svojoj vjetroelektrani Greater Changhua 1.
Očekuje se da će projekt biti dovršen do 2022. godine.
„Ohrabrujuće je ponovno vidjeti investitore koji igraju važnu ulogu u prijelazu na obnovljive izvore energije. Današnja najava također predstavlja prekretnicu u uspješnoj primjeni našeg modela u azijsko-pacifičkoj regiji “, rekao je Martin Neubert, izvršni potpredsjednik i direktor tvrtke Ørsted Offshore.
Ukupna vrijednost transakcije iznosi približno 2,6 milijardi dolara.
Kineska leasing kuća Bank of Communications Financial Leasing (Bocomm Leasing) sklopila je ugovore o brodogradnji s tvrtkom China Shipbuilding Trading, povezanom sa CSSC-om, brodogradilištem Jiangnan i Hudong Zhonghua za izgradnju četiri kontejneraša.
Prema ugovorima, brodogradilište Jiangnan i Hudong Zhonghua izgradit će po dva broda. Isporuka se očekuje 2023. godine. Ukupna vrijednost narudžbe je oko 600 milijuna dolara.
Ugovori slijede nakon što je China Shipbuilding Group potpisala sporazum o strateškoj suradnji s Bank of Communications u prosincu, prema kojem je banka pristala dati kredit China Shipbuilding Group-u u iznosu od 15,3 milijardi dolara.
Upoznajte Sir Davida Attenborougha, perjanicu britanske flote za istraživanje polarnih krajeva. Nakon probne vožnje u prosincu, početkom sljedeće godine kreće na testnu vožnju na Arktik, a do kraja godine i na prvo polarno istraživanje; piše HRT. Kompletna dokumentacija od projektne do izvedbene djelo je inženjera riječke tvrtke Navis.
Radili su vrijedno ovi mladi ljudi iz svog riječkog ureda ali i u brodogradilištu Birkenheadu u Velikoj Britaniji. Plovilo je predano Vijeću za istraživanje prirodnog okoliša, kojim upravlja Britansko antarktičko istraživanje za potrebe istraživanja i logističke podrške, no prema potrebi može se i proširiti njegova funkcija.
Riječka tvrtka Navis posluje s više od 60 vodećih svjetskih brodogradilišta u 22 zemlje. Osnivač Siniša Reljić kaže kako sudjelovanje u pet godina dugoj izgradnji istraživačkoga broda smatra krunom rada. Sate i sate rada na ovom projektu provela je i Dora Rožić jedna od dvadesetak žena magistri strojarstva koja se bavi izradom tehničke dokumentacije za gradnju brodova.
Rožić je kazala da je posao zahtjevan, ali ga voli raditi. S njom se slažu i ostali zaposlenici Navisa. Razlike između rada i zahtjeva koje su stavljene pred mlade ljude od prije nekoliko desetljeća i danas – ogromne su.
A novih programa i projekata u ovoj uspješnoj tvrtki ne nedostaje. Unatoč pandemije koronavirusa i za mnoge nepovoljnim poslovnim rezultatima, tvrtka Navis dio norveške grupacije Kongsberg, uskoro će raditi na projektu broda za prijevoz žive ribe u španjolskom brodogradilištu.
Plavoprstenasta hobotnica, koja živi u Indijskom i Tihom oceanu, spada u najotrovnije morske životinje.
Unatoč činjenici da je manja od 20 centimetara, u njoj je otrova dovoljno da ubije 25 odraslih ljudi.
Tetrodoxin, jedan od sastojaka njezina otrova, uzrokuje uz ostalo paralizu mišića, pa tako i onih odgovornih za disanje; piše Otvoreno more. Tako žrtve umiru od gušenja.
Zato se prva pomoć sastoji od umjetnog disanja, a daljnji tretman je stavljanje na respirator dok tijelo unesrećenog ne apsorbira i izluči tetrodotoxin.