Höegh LNG postaje Höegh Evi: Rebranding uz ciljeve energetske tranzicije

By

-

16.09.2024.

floating-hydrogen-terminal-Germany-780x470 — Foto: Hoegh LNG/Splash247

Höegh Evi proširuje svoj fokus na infrastrukturu za čiste molekule poput vodika i amonijaka, uz nastavak liderstva u LNG industriji.

Norveška tvrtka Höegh LNG mijenja ime kako bi odražavala svoj fokus izvan terminala za ukapljeni prirodni plin i prema infrastrukturi energetske tranzicije.

Tvrtka kojom upravlja Erik Nyheim od sada će se zvati Höegh Evi (Energy Vector Infrastructure) te će imati novi logotip i vizualni identitet.

Höegh Evi radi na novoj plutajućoj infrastrukturi za amonijak i vodik, kao i za transport i skladištenje ugljika, uz nastavak aktivnosti u području LNG-a.

Ranije ove godine, tvrtka je potpisala ugovor s njemačkim operaterom terminala Deutsche ReGas o razvoju uvoznog terminala za vodik u industrijskoj luci Lubmin na njemačkoj obali Baltičkog mora, piše Splash247.

Planirano je da terminal počne s radom početkom 2026. godine, te će biti prvi plutajući uvozni terminal na svijetu za industrijsku pretvorbu zelenog amonijaka u zeleni vodik. Terminal će proizvoditi oko 30.000 tona vodika godišnje, koji će se preko postojećeg ulaznog mjesta na terminalu Deutsche ReGas u Lubminu slati u mrežu.

“U svijetu brzih promjena i evoluirajućih energetskih potreba, kupcima je potreban partner koji će im pomoći uskladiti današnje potrebe za energetskom sigurnošću s ambicijama za čistu energiju u budućnosti. Höegh Evi će i dalje biti vodeći pružatelj plutajuće LNG infrastrukture, dok istovremeno koristimo svoje vještine i iskustvo kako bismo do kraja ovog desetljeća uveli u rad morsku infrastrukturu za čiste molekule,” rekao je predsjednik i izvršni direktor tvrtke Höegh Evi, Nyheim.

Saipem nastavlja niz milijardi dolara vrijednih ugovora – novi projekt s QatarEnergy

By

dpredovan

-

16.09.2024.

0

Qatar-North-Field-Expansion-e1587024947755-780x470 — Foto: QatarEnergy/Saipem

Talijanska tvrtka za energetske usluge Saipem dobila je offshore EPC ugovor vrijedan 4 milijarde dolara od katarske državne kompanije QatarEnergy.

Ugovor se odnosi na radove na programu održivosti proizvodnje plinskog polja North Field Offshore Compression Program, s ciljem održavanja proizvodnje plinskog rezervoara North Field, koji se nalazi u priobalju sjeveroistočne obale Katara.

Katar planira ovim projektom povećati proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz polja North Field na 142 milijuna tona godišnje (mtpa) do 2030. godine, u usporedbi s trenutnih 77 mtpa.

Saipemov opseg posla uključuje inženjering, nabavu, izradu i instalaciju šest platformi, kao i oko 100 km čvrstih podmorskih cjevovoda od korozijski otpornog legiranog materijala promjera 28″ i 24″, 100 km podmorskih kompozitnih kabela, 150 km optičkih kabela, te nekoliko drugih podmorskih objekata.

Ovaj ugovor slijedi nakon EPC paketa za projekt North Field Production Sustainability Offshore Compression Complexes koji je dodijeljen Saipemu u listopadu 2022. godine, a koji je trenutno u fazi izvođenja. Taj ugovor, vrijedan oko 4,5 milijardi dolara, tada je bio najveći za kompaniju.

Saipem je ove godine osigurao više milijardi dolara vrijedne poslove. Najveći od tih poslova bila su tri ugovora od TotalEnergiesa u Angoli, ukupne vrijednosti oko 3,7 milijardi dolara, objavljena nekoliko dana nakon što je tvrtka osvojila ugovor vrijedan 850 milijuna dolara s Azule Energyjem u istoj zemlji.

Ranije ovog mjeseca, Saudi Aramco dodijelio je talijanskom gigantu dva offshore ugovora vrijedna oko milijardu dolara za radove na poljima Marjan, Zuluf i Safaniyah. To je uslijedilo nekoliko mjeseci nakon što je Saipem osvojio ugovor vrijedan 500 milijuna dolara od Saudi Aramca za radove na poljima Abu Safa, Berri i Manifa, piše Splash247.

Međunarodna osuda zbog ruskog napada na grčki teretni brod u Crnom moru

By

dpredovan

-

16.09.2024.

0

Prvi potvrđeni napad na trgovački brod u Crnom moru ove godine izazvao je globalne osude i zabrinutost za sigurnost plovidbe u regiji.

Međunarodna zajednica oštro je osudila raketni napad Rusije na grčki teretni brod prošlog tjedna u blizini Rumunjske, iako sigurnosni analitičari nisu sigurni je li brod bio specifična meta napada ili je riječ o promašenom udaru u sklopu šire kampanje usmjerene protiv ukrajinske infrastrukture u regiji, piše Splash247.

Ovo je prvi potvrđeni napad na trgovački brod u Crnom moru ove godine. Brod Aya, pod zastavom Saint Kitts i Nevisa, pogođen je ruskom raketom u srijedu navečer nakon što je isplovio iz luke Čornomorsk u Ukrajini, s teretom žitarica namijenjenim Egiptu.

Brod je pretrpio oštećenja na lijevoj strani, uključujući oštećenje skladišta i dizalice. Izgrađen je 1997. godine, a njime upravlja tvrtka VRS Maritime Services iz Pireja.

Podaci MarineTraffic-a pokazuju da je brod napustio luku Čornomorsk u Ukrajini u srijedu u 7:31 po lokalnom vremenu, nakon čega je hitno promijenio kurs nakon prelaska međunarodnih voda. Pogođen je raketom Kh-22 s bojevom glavom od 1000 kg, koja je lansirana iz ruskog bombardera Tupoljev Tu-22M, u isključivom gospodarskom pojasu Rumunije. Nakon udara, brod je skrenuo udesno i krenuo prema rumunjskim teritorijalnim vodama, a objavljene slike prikazuju teško oštećenu palubu. Trenutno je usidren u blizini Constante, najveće rumunjske luke.

Prema rumunjskom ministarstvu, brod se nalazio 55 km od Sfântu Gheorghea, općine u okrugu Tulcea, u isključivom gospodarskom pojasu Rumunjske kada je napadnut. Isključivi gospodarski pojas je pomorsko područje koje se nalazi uz teritorijalne vode neke zemlje.

Još uvijek nije jasno je li brod bio namjerna meta.

Uragan Francine zaustavio gotovo trećinu naftne proizvodnje u Meksičkom zaljevu

By

dpredovan

-

16.09.2024.

0

iStock-oil rig offshore — Foto: Ilustracija/iStock

Gotovo 30% proizvodnje nafte i 41% proizvodnje prirodnog plina u američkom Meksičkom zaljevu ostalo je izvan pogona u subotu nakon uragana Francine, izvijestio je američki regulator za offshore energetiku.

Francine je prošla kroz ključna područja za proizvodnju nafte i plina u Meksičkom zaljevu i pogodila Louisianu s vjetrovima do 161 km/h. Oluja je sredinom tjedna poplavila obalna područja i izazvala nestanak struje u četiri savezne države, piše gCaptain.

Ukupni gubici u proizvodnji offshore nafte tijekom ovog tjedna zbog uragana Francine iznose 1,82 milijuna barela nafte i 4,12 milijardi kubičnih stopa prirodnog plina, prema procjenama BSEE-a.

Broj evakuiranih platformi pao je na 52 u subotu, što predstavlja 14% ukupnog broja, dok je na vrhuncu oluje ranije ovog tjedna bilo evakuirana 171 platforma, izvijestio je regulator za offshore.

Dvije Chevronove platforme radile su smanjenim kapacitetom zbog problema u kopnenoj plinskoj postrojenju, izvijestila je tvrtka u subotu. Potpuna proizvodnja na platformama Jack/St. Malo i Big Foot bit će nastavljena nakon rješavanja poremećaja na kopnu, priopćila je tvrtka.

Drugi najveći američki proizvođač nafte rekao je da nastavlja vraćati radnike i obnavljati proizvodnju na svojim platformama Anchor i Tahiti koje su bile zatvorene prije uragana Francine. Preliminarne procjene pokazuju da ni jedna nije pretrpjela značajnija oštećenja, izvijestili su iz Chevrona.

Opasnosti prekomjernog rada na moru: Zašto je hitno potrebna promjena u pomorskoj industriji

By

dpredovan

-

15.09.2024.

0

Kronični umor zbog prekomjernih radnih sati postaje svakodnevna prijetnja za pomorce diljem svijeta.

Prema istraživanju “World Maritime University” pomorci se suočavaju s prekomjernim radnim satima i nedovoljno vremena za odmor, što dovodi do ozbiljnog umora. Prema izvješću “Kvantificiranje neugodne istine: ponovno ispitivanje kulture prilagodbe radnih/odmornih sati”, samo 3,3% pomoraca radi u okviru prosječnih 43 sata tjedno, dok većina daleko premašuje ovo radno vrijeme, piše Safety4Sea.

Razlika u radnim satima ukazuje na potrebu proširenja ILO-ovog standarda općeg pregleda radnog vremena kako bi se obuhvatili pomorci, čime bi se uskladili njihovi radni uvjeti s globalnim standardima rada.

Ključni nalazi:

Umor: Pomorci smatraju umor značajnim izazovom za svoju sigurnost i zdravlje. Postojeći propisi ne pomažu dovoljno u smanjenju umora.
Rad, odmor i spavanje: Pomorci u prosjeku rade 11,5 sati dnevno, odmaraju se 10,8 sati i spavaju 7 sati. Njih 28,1% priznaje da odmara manje od 10 sati, čime krše propise.
Tjedni radni sati: Pomorci prosječno rade 74,9 sati tjedno, znatno više od globalnog prosjeka od 43 sata.
Slobodni dani: Više od 78% pomoraca nema nijedan slobodan dan tijekom ugovornog razdoblja, što je u suprotnosti s MLC konvencijom iz 2006. godine.
Nepoštivanje ograničenja radnog vremena: Gotovo 88% pomoraca premašuje ograničenja radnih i odmornih sati barem jednom mjesečno, dok 16,5% to čini više od deset puta mjesečno.

Nepoštivanje propisa i lažiranje zapisa

Provedba propisa o radnim satima predstavlja veliki problem. Mnogi pomorci lažiraju zapise kako bi izbjegli kazne. Ova široko rasprostranjena neusklađenost potkopava učinkovitost propisa koji bi trebali štititi radnike, što naglašava hitnu potrebu za reformama u pomorskom sektoru.

Posljedice prilagodbi na sigurnost

Prilagodbe radnih zapisa potkopavaju ciljeve propisa, narušavajući njihovu učinkovitost i omogućujući kroničnu neusklađenost. To ozbiljno ugrožava zdravlje pomoraca i sigurnost brodova.

Potreba za promjenom kulture

Kako bi se poboljšala sigurnost pomoraca, nužno je riješiti problem prilagodbi radnih sati. To zahtijeva značajnu kulturnu promjenu unutar pomorske industrije, s obzirom na to da kompanije često zanemaruju prijave neusklađenosti i ne poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje.

Cijelo izvješće pročitajte OVDJE.

San Jose: Potonula španjolska galija s 200 tona blaga otkriva nove tajne

By

dpredovan

-

15.09.2024.

0

Wager's_Action_off_Cartagena,_28_May_1708 — Foto: Wikimedia commons

Kolumbijska vlada izvijestila je o otkriću novih ostataka na lokalitetu potonule španjolske galije San Jose, u blizini obale Cartagene, u Karipskom moru. Ova galija, potopljena prije više od tri stoljeća, imala je 64 topa i tri jarbola te je bila jedna od najvećih brodova u floti španjolske mornarice.

Posebno je zanimljivo da je prevozila 200 tona blaga, uključujući zlato, srebro i smaragde, prikupljeno iz nekoliko španjolskih kolonija u Južnoj Americi, namijenjeno kralju Filipu V.

San Jose je, zajedno s pratnjom, naišla na britansku flotu, a tijekom bitke eksplodiralo je skladište baruta. Samo je nekolicina od 600 članova posade preživjela potonuće.

Od travnja se koriste robotske tehnologije za vađenje predmeta s olupine koja leži na dubini od 600 metara. Točna lokacija nalazišta čuva se u tajnosti kako bi se zaštitilo ono što mnogi smatraju jednim od najvećih arheoloških otkrića u povijesti, od mogućih gusara i lovaca na blago, piše Slobodna Dalmacija.

Iz dnevnika ITF inspektora – Inspekcija jahte

By

dpredovan

-

14.09.2024.

0

Kao sindikalni predstavnik i inspektor za životne i radne uvjete pomoraca, redovito obilazim brodove kako bih provjerio poštuju li se međunarodni standardi. Ovog ljeta sam posjetio luksuznu jahtu Emerald Azzurra u Gružu, brod koji je, iako u američkom vlasništvu, pod upravljanjem riječkog operatora SCENIC CRUISE SERVICES.

Mogli bismo reći da Emerald Azzurra ne izgleda kao klasični putnički brod, već prije spada u klasu luksuznih i velikih jahti za komercijalna putovanja. Tijekom pregleda, imao sam priliku susresti se sa 70 članova posade, među kojima je bilo i sedam naših sunarodnjaka.

S posebnim zadovoljstvom mogu reći da su radni i životni uvjeti na Emerald Azzurri odlični. Brod je izuzetno održavan, a posada uživa u brojnim pogodnostima, uključujući dobro opremljenu teretanu, prostor za rekreaciju i bicikle za odlazak na kopno. Prehrana je raznolika i zdrava, a radni sati se striktno poštuju u skladu s međunarodnim konvencijama.

Posebno me razveselilo što sam među članovima posade susreo i svoje bivše školske kolege, Nikolu Matana (upravitelj stroja) i Vlaha Lobaša (dozapovjednika).

Rezultati inspekcije potvrđuju da se na brodu Emerald Azzurra provode visoki standardi u pogledu uvjeta rada i života. Želim pohvaliti posadu i zapovjedništvo na njihovom profesionalnom pristupu i prednosti.

Sindikat pomoraca Hrvatske i ITF će nastaviti pratiti uvjete rada hrvatskih pomoraca na svim brodovima i zalagati se za njihova prava, a posadi i zapovjedniku želimo mirno more.

Autor članka Romano Perić, preuzet s web stranice Sindikata pomoraca Hrvatske.

Povijest OPEC-a: Od Osnivanja do Globalnog Energetskog Lidera

By

dpredovan

-

14.09.2024.

0

Opec_and_Opec_plus_. — Foto: Wikimedia commons

OPEC, sa svojih 12 država članica, kontrolira više od 80 % svjetskih zaliha sirove nafte, čime značajno oblikuje globalno tržište energije.

Osnovan na današnji dan 14. rujna 1960. godine, OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) postao je ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu. Cilj organizacije je regulacija proizvodnje nafte i stabilizacija cijena. Osnivači – Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela – željeli su zajednički zaštititi svoje ekonomske interese. OPEC danas uključuje 12 zemalja, s dominantnom ulogom u globalnom izvozu nafte i posjeduje preko 80 % svjetskih zaliha.

OPEC donosi odluke o proizvodnji nafte koje direktno utječu na globalnu ponudu i cijene. Kada OPEC smanji proizvodnju, cijene nafte rastu, dok povećanje proizvodnje snižava cijene. OPEC-ov utjecaj proširen je formiranjem OPEC+ 2016. godine, koji uključuje i nečlanice poput Rusije. OPEC+ kontrolira 40 % globalne proizvodnje, što dodatno jača njegovu moć u oblikovanju tržišta.

Pomorska industrija, koja prevozi više od 80 % svjetske trgovine, uvelike ovisi o nafti za pogon brodova. Fluktuacije u cijenama goriva, uzrokovane OPEC-ovim odlukama, direktno utječu na troškove brodskog goriva. Kada cijene nafte rastu, troškovi transporta rastu, što poskupljuje globalnu trgovinu.

Unatoč rastućem interesu za obnovljive izvore energije, nafta će još dugo ostati ključni energent za pomorski sektor. OPEC i OPEC+ zadržavaju svoju važnu ulogu na tržištu, dok industrija pomorskog transporta istražuje alternativna goriva.

Što niste znali o Sjevernom moru? 10 zanimljivih činjenica

By

dpredovan

-

14.09.2024.

0

ocean-7461792_1280 — Foto: Ilustracija/Pixabay

Sjeverno more stoljećima je oblikovalo povijest, ekonomiju i kulturu Sjeverne Europe, no za mnoge još uvijek ostaje nepoznanica. U nastavku otkrivamo 10 zanimljivih činjenica koje će vam otkriti bogatu prošlost i značaj ovog mora.

1. Izgubljena zemlja Doggerland: Zamislite vrijeme kada Sjeverno more nije postojalo u današnjem obliku. Tijekom posljednjeg ledenog doba, područje koje je sada prekriveno Sjevernim morem bilo je golemo kopneno prostranstvo zvano Doggerland. Protezalo se od današnje Britanije do kontinentalne Europe i bilo je dom prapovijesnim ljudima koji su lovili i skupljali plodove na njegovim plodnim ravnicama. Arheolozi su otkrili ostatke ovog izgubljenog svijeta, uključujući alate, kosti i tragove ljudskih naselja. Podizanje razine mora zbog otapanja ledenih kapa postupno je potopilo Doggerland, pretvarajući ga u Sjeverno more.

2. Okosnica europske energije: Sjeverno more nije samo povijesna zanimljivost; ono je energetski gigant. Ispod njegovih voda nalaze se bogate rezerve nafte i prirodnog plina. Od otkrića nafte 1960-ih, Sjeverno more postalo je ključna regija za proizvodnju energije, osobito za Veliku Britaniju i Norvešku. Vađenje tih resursa značajno je pridonijelo gospodarstvima ovih zemalja, osiguravajući radna mjesta i energetsku sigurnost.

3. Drevne pomorske rute: Dugo prije modernih trgovačkih ruta, Sjeverno more bilo je ključni koridor za trgovinu i kulturnu razmjenu. Od brončanog doba do srednjeg vijeka, povezivalo je narode sjeverne Europe, omogućujući razmjenu dobara, ideja i tehnologija.

4. Iskorištavanje vjetra: U posljednjim desetljećima Sjeverno more postalo je svjetski lider u obnovljivoj energiji, osobito u području offshore vjetroelektrana. Regija je dom nekih od najvećih i tehnološki najnaprednijih vjetroelektrana na svijetu.

5. Potopljena blaga: Opasne vode Sjevernog mora odnijele su brojne brodove tijekom stoljeća, stvarajući ogromnu podvodnu zbirku brodoloma. Ovi brodovi, od drevnih trgovačkih plovila do modernih ratnih brodova, pružaju uvid u bogatu pomorsku povijest regije.

6. Bioraznolikost: Iako su njegove vode hladne i često neprijateljske, Sjeverno more dom je bogatog i raznolikog ekosustava. Ovdje obitavaju brojne vrste riba poput bakalara i haringe, ali i morski sisavci poput tuljana i pliskavica.

7. Bitka kod Jutlanda: Sjeverno more bilo je poprište jedne od najvećih i najznačajnijih pomorskih bitaka u povijesti – Bitke kod Jutlanda. Ova je bitka, koja se odigrala 1916., značajno utjecala na tijek Prvog svjetskog rata.

8. Podmorski vulkani: Ispod površine Sjevernog mora leži kompleksan geološki krajolik, uključujući nekoliko podmorskih vulkana. Iako nisu aktivni poput onih u Pacifiku, oni i dalje oblikuju dno mora.

9. Centar morskih istraživanja: Sjeverno more je središte morskih istraživanja, privlačeći znanstvenike iz cijelog svijeta. Istraživanja pokrivaju širok raspon tema, od utjecaja klimatskih promjena na ekosustave do održivog upravljanja morskim resursima.

10. Oblikovanje obale: Sjeverno more poznato je po svojim snažnim plimama koje oblikuju obale regije. Ove plime stvaraju jedinstvene obalne krajolike, poput Waddenskog mora, i utječu na ponašanje morskih vrsta.

Aker BP produžio ugovor za Saipemovu platformu do kraja 2026. godine

By

dpredovan

-

13.09.2024.

0

Saipem Scarabeo 8 — Foto: Marine traffic

Talijanski Saipem dobio je dodatno produženje ugovora za svoju platformu od strane naftne kompanije Aker BP.

Aker BP je produžio ugovor za platformu Scarabeo 8, koja je trenutačno pod ugovorom s ovom kompanijom do kraja 2025. godine.

U početku je platforma u ožujku 2022. dobila trogodišnji ugovor vrijedan 325 milijuna dolara za radove u norveškom priobalju, uz mogućnost dvaju jednogodišnjih produženja.

Saipem je putem društvenih mreža objavio da će Scarabeo 8 ostati s norveškom kompanijom do kraja 2026. godine, što znači da je jedna od dviju opcija za produženje iskorištena. Ovaj potez osigurava nastavak rada na strateškim projektima u norveškim vodama, gdje će Scarabeo 8 nastaviti pružati podršku Aker BP-u u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, piše Splash247.

Höegh LNG postaje Höegh Evi: Rebranding uz ciljeve energetske tranzicije

Saipem nastavlja niz milijardi dolara vrijednih ugovora – novi projekt s QatarEnergy

Međunarodna osuda zbog ruskog napada na grčki teretni brod u Crnom moru

Uragan Francine zaustavio gotovo trećinu naftne proizvodnje u Meksičkom zaljevu