OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 17

Arktički led zaustavlja ruske tankere na Sjevernom morskom putu

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Ruski LNG tanker Buran, dio tzv. “flote iz sjene”, pokušava se probiti kroz ranoformirani arktički led na Sjevernom morskom putu, otkrivajući koliko je rizično za Moskvu održavati izvoz plina iz Arktika dok zima polako preuzima regiju. Tanker plovi bez osiguranja i nadzora, u sustavu koji Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije.

Nakon što je 26. listopada iskrcao teret na postrojenju Koryak FSU u Kamčatki, Buran se 29. listopada uputio prema Sjevernom morskom putu sjeverno od Beringovog tjesnaca. Posljednja tri dana brod doslovno „probija led”, tražeći prolaz kroz sve gušće slojeve ranog zimskog leda u Čukotskom moru, piše gCaptain.

Prema satelitskim snimkama, Buran se više puta kretao sjeverno–južno u pokušaju pronalaska slobodnog puta, no zbog jačanja leda plovidba je sve sporija. Brod, s klasom otpornosti na led Arc4, može ploviti samostalno samo u lakšim uvjetima. U težim slučajevima, poput ovoga, nužna mu je asistencija ledolomca.

Foto: Maritime Optima/gCaptain

Ovaj slučaj jasno pokazuje ograničenja ruske „flote iz sjene” izvan ljetne sezone, u trenutku kad se država snažno oslanja na Sjeverni morski put za transport LNG-a s projekta Arctic LNG 2.

Sestrinski brod Vokshod trenutno plovi prema istim vodama iza nuklearnog ledolomca Sibir. Pri prosječnoj brzini od pet čvorova, konvoj bi mogao stići do Burana za nekoliko dana.

Iako je Novatek posljednjih tjedana uspješno izvršio niz isporuka do kineske luke Beihai, stručnjaci upozoravaju da će zimski uvjeti uskoro prekinuti takav tempo. „Nakon službenog početka zimske sezone Sjevernog morskog puta, isporuke na razinama iz rujna i listopada više neće biti moguće“, izjavio je Kjell Eikland iz Eikland Energyja.

Zbog toga je Novatek već počeo preusmjeravati brodove prema Sueskom kanalu. Među njima je i Arctic Metagaz, koji plovi Crvenim morem – jednim od rijetkih LNG brodova koji su posljednjih mjeseci prošli kroz opasni tjesnac Bab el-Mandeb zbog prijetnji Hutista.

Ovaj isti brod se ranije ljetos također zaglavio u arktičkim vodama, dok nije dobio pomoć ledolomca. „Sljedećih nekoliko tjedana pokazat će koliko je Novatek spreman riskirati s flotom klase Arc4“, dodao je Eikland, naglasivši kako očekuje oprezniji pristup.

Somalski pirati ponovno napadaju: tanker Stolt Sagaland izbjegao otmicu

0
Foto: Ruud Coster/Marinetraffic

Tanker za kemikalije Stolt Sagaland, pod zastavom Kajmanskih otoka, našao se pod vatrom pirata u somalskim vodama, oko 332 nautičke milje jugoistočno od Mogadišua.

Prema izvješću sigurnosne tvrtke Vanguard Tech, pirati su otvorili vatru s desnog boka, no posada je odmah oglasila uzbunu, povećala brzinu i izvela protupiratske manevre. Naoružani sigurnosni tim na brodu uzvratio je paljbu i spriječio pokušaj ukrcaja, pa je napad okončan bez ozlijeđenih i bez oštećenja broda, piše Splash247.

Tanker nosivosti 44.000 tona, izgrađen 2008. godine, plovio je iz saudijskog Al Jubaila prema sljedećoj luci kad se napad dogodio. Nakon kratke razmjene vatre, napadači su se povukli na matično plovilo koje ih je čekalo u blizini.

Napad su potvrdili UKMTO i sigurnosna tvrtka Ambrey, koja je istaknula da su uoči incidenta zabilježeni neuobičajeni pokreti manjih brodova u tom području. Europska pomorska misija EU NAVFOR Atalanta potom je podigla razinu prijetnje u regiji, procijenivši da bi aktivna piratska skupina mogla ponovno djelovati uz somalsku obalu.

Istražitelji sumnjaju da je ista skupina povezana s otmicom jednog iranskog ribarskog broda prošlog tjedna u blizini Garacada, što dodatno pojačava strahove od ponovnog jačanja piratstva u Adenskom zaljevu i zapadnom Indijskom oceanu.

Intermodalni transport traži partnerstvo – Cargo Conference Belgrade 2025 okupila kompanije iz 15 zemalja

0
Foto: Pluton Media

Razvoj intermodalnog transporta moguć je samo kroz suradnju – između zemalja regije, cestovnog i željezničkog sektora, države i gospodarstva, znanosti i realnog sektora. To je glavni zaključak drugog izdanja konferencije Cargo Conference Belgrade pod nazivom „Next Stop: Intermodal“.

U velikoj dvorani hotela Radisson Collection Old Mill u Beogradu 30. listopada nije bilo slobodnih mjesta. Više od 200 sudionika iz Srbije, regije i cijele Europe – od Nizozemske do Turske – okupilo se kako bi raspravljali o budućnosti intermodalnog prometa, njegovom značaju za robne tokove, velikim ulaganjima koja pokreću tržište Srbije te izazovima koji prate njegov razvoj.

Konferenciju je svečano otvorila zamjenica direktora Transportne zajednice Ljupka Siljanoska, istaknuvši da intermodalni promet nije samo infrastruktura, već most prema povezanom, održivom i konkurentnom Zapadnom Balkanu. „Intermodalnost simbolizira suradnju, povezanost i održivost, te je ključni pokretač zelenije i konkurentnije regionalne mobilnosti“, poručila je Siljanoska.

Foto: Pluton Media

Studija o intermodalnosti iz 2024. pokazala je da su riječne luke nedovoljno iskorištene, ulaganja ograničena, a cestovni promet i dalje dominantan, što dovodi do zagušenja i neuravnotežene raspodjele po vidovima prijevoza. Kako bi se ostvarili ciljevi TEN-T mreže i Europskog zelenog plana, nužna je izgradnja novih multimodalnih terminala i modernizacija željezničke infrastrukture. Siljanoska je naglasila i primjer Srbije, koja je kroz terminal u Batajnici dokazala da pametna ulaganja donose konkretne rezultate.

Dekan Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, prof. dr. Milorad Kilibarda, upozorio je da se o istim problemima govori već tri desetljeća. Kao ključne preduvjete za razvoj intermodala naveo je učinkovit rad željeznice, mrežu terminala i državne poticaje. Ipak, prepoznao je i pozitivne pomake – ulazak privatnih operatera koji danas drže više od 55% tržišta, iskustvo međunarodnih kompanija te ulaganja privatnih investitora u terminale.

Jedna od tema bila je i može li Zapadni Balkan postati nova os europske logistike. Stevica Čarapić, direktor MSC-a za Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, istaknuo je kako kompanija vidi velik potencijal regije te da infrastrukturna ulaganja, iako ponekad uzrokuju zastoje, dugoročno donose napredak.

O važnosti institucionalne podrške govorila je i Nataša Mirković, zamjenica direktora Uprave carina, naglasivši da su otvorena dva velika intermodalna terminala – u Batajnici i Nišu – gdje su uspostavljeni svi carinski postupci. Također je najavila nove projekte digitalizacije koji će dodatno unaprijediti sektor.

Konferenciju su podržale brojne kompanije i partneri, među njima METRANS, VTG, Adria Kombi, Nelt Group, MSC, FERCAM i MBOX Terminals, dok su medijski pokrovitelji bili Newsmax Balkans, Biznis.rs, scm.hr, Pomorac.hr i drugi.

Organizator Cargo Conference Belgrade je specijalizirana medijska platforma PlutonLogistics, koja već 12 godina okuplja profesionalce iz područja transporta i logistike. Glavna urednica Marija Kambić istaknula je da je cilj projekta stvaranje zajednice i razmjena znanja: „Fakt da smo u Beogradu okupili 90 kompanija iz 15 zemalja pokazuje da je Cargo Conference Belgrade postao nezaobilazan događaj transportne industrije.“

4th ENGINEER – LNG FSU

0
Foto: Pomorac.hr


RANK: 4th Engineer
VESSEL TYPE: LNG Floating Storage Unit
SALARY: 6.000-6.500 USD
JOINING DATE: End of Nov 2025
TOUR OF DUTY: 3 +/-1 months
REQUIREMENTS: Steam experience recommended. Must hold all valid certifications. Good references and recommendations.

Send your application today to: ranko.sneberger@vships.com


Contact V.Ships directly at:
Office: +385 51 214795

(VIDEO) Eksplozije i požar u luci Tuapse nakon ukrajinskog napada dronovima

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinski dronovi ponovno su pogodili ruski terminal Tuapse na Crnom moru, izazvavši veliku štetu na naftnim instalacijama i brodovima koji su se ondje nalazili.

Prema dostupnim snimkama s društvenih mreža, u trenutku napada čuli su se zvukovi klipnih motora tipičnih za ukrajinske dalekometne UAV letjelice, koje su posljednjih mjeseci često korištene za napade na rusku energetsku infrastrukturu. Videozapisi iz luke pokazuju tri požara na pristaništu i brodovima, dok NASA-ini satelitski podaci (FIRMS) potvrđuju snažan infracrveni odraz požara, vidljiv i iz svemira.

Očevidci iz obližnjeg mjesta Gizel-Dere prijavili su i značajno onečišćenje mora, što upućuje na curenje nafte. Terminal u vlasništvu Rosnefta, s godišnjim kapacitetom od oko 50 milijuna barela i mogućnošću prihvata brodova do 250 metara duljine i 15 metara gaza (klasa Aframax), čini jedno od ključnih izvoznih čvorišta ruske energetske mreže na Crnom moru.

Prema riječima Antona Geraščenka, bivšeg zamjenika ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, uz gat su se u trenutku udara nalazili grčki Aframax tanker Pollux, tanker za derivate Coast Buster i turski Chai.

„Osim izravne štete na infrastrukturnim lancima opskrbe, očekujemo i porast premija osiguranja te opće izbjegavanje brodova da uplovljavaju u te luke“, izjavio je glasnogovornik ukrajinske mornarice Dmytro Pletenčuk za lokalne medije.

Ovo je drugi napad na terminal Tuapse u posljednjih nekoliko mjeseci. Krajem rujna ukrajinske snage pokušale su pogoditi isti objekt kombinacijom zračnih i površinskih dronova, pri čemu je barem jedan dron pogodio operativni terminal, no razmjeri štete tada nisu bili poznati.

MSC postavlja novi rekord – flota premašila 7 milijuna TEU-a

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Mediterranean Shipping Company (MSC) postavila je još jedan povijesni rekord – njezina flota premašila je kapacitet od 7 milijuna TEU-a, čime je švicarska kompanija dodatno učvrstila status najvećeg svjetskog kontejnerskog brodara. Prema podacima analitičke kuće Alphaliner, ukupni kapacitet MSC-ove flote sada iznosi 7.002.757 TEU-a, dok je dodatnih 2 milijuna TEU-a u fazi narudžbi.

Za usporedbu, MSC-ova trenutna flota veća je od ukupne kombinirane flote Gemini Cooperationa – saveza koji čine Maersk i Hapag-Lloyd. Jednako impresivno, čak i bez naručenih brodova, MSC danas ima veći kapacitet od Premier Alliancea, koji uključuje azijske brodare Yang Ming, HMM i Ocean Network Express (ONE), piše Splash247.

Posljednju granicu MSC je dosegao kupnjom broda Newnew Star 2 iz 2007. godine, kapaciteta 3.534 TEU-a, od kineskog vlasnika Hainan Yangpu Newnew Shippinga. Brod će uskoro ploviti pod imenom MSC Rabat IV, a upravo je ta akvizicija bila simbolična prekretnica kojom je kompanija prešla granicu od 7 milijuna TEU-a.

MSC, koji vodi izvršni direktor Soren Toft, gotovo je utrostručio svoju veličinu tijekom proteklog desetljeća zahvaljujući masovnim ulaganjima u novogradnje i agresivnoj kupnji rabljenih brodova. Samo u 2020-im godinama, MSC je na tržištu polovnih brodova kupio oko 400 jedinica, što je bez presedana u povijesti kontejnerskog brodarstva.

Još 2022. godine MSC je pretekao danski Maersk i zasjeo na vrh globalne ljestvice po kapacitetu kontejnerskih brodova – prekinuvši dominaciju koja je trajala više od 25 godina.

Uspjeh kompanije dodatno je utjecao i na globalnu pomorsku statistiku: zahvaljujući MSC-u, Švicarska – zemlja bez izlaza na more – svrstala se među deset najvećih brodarskih nacija svijeta po vrijednosti flote. Prema izvješću platforme VesselsValue, objavljenom početkom ove godine, Švicarska se nalazi na devetom mjestu globalne ljestvice upravo zbog vrijednosti MSC-ove kontejnerske i kruzerske flote.

MSC-ova dominacija, koju mnogi nazivaju “pomorskim čudom iz Ženeve”, trenutno nema ozbiljnog izazivača. Dok konkurenti poput Maerska, CMA CGM-a i ONE-a usmjeravaju resurse u digitalizaciju i dekarbonizaciju, MSC nastavlja graditi i kupovati brodove rekordnim tempom – zadržavajući fokus na fizičkom rastu flote kao glavnoj strateškoj prednosti.

Indija osigurala 7 milijardi dolara novih ulaganja od DP Worlda i Maerska

0

Indija je ostvarila veliki korak prema cilju da postane globalno pomorsko čvorište, nakon što su DP World i APM Terminals, podružnica danskog diva Maerska, najavili nova ulaganja ukupne vrijednosti veće od 7 milijardi dolara. Ove investicije, predstavljene tijekom manifestacije India Maritime Week 2025, dodatno učvršćuju poziciju zemlje kao sve privlačnijeg odredišta za strane lučke operatore.

Dubai-based DP World planira uložiti dodatnih 5 milijardi dolara za jačanje svog integriranog lanca opskrbe i logističke mreže u Indiji. Time će ukupna ulaganja kompanije u toj zemlji dosegnuti oko 8 milijardi dolara tijekom tri desetljeća. Cilj je poboljšati multimodalnu povezanost, smanjiti troškove logistike i povećati konkurentnost indijskog izvoza, piše Splash247.

U sklopu novog investicijskog paketa, DP World je potpisao pet memoranduma o razumijevanju (MoU) s indijskim pomorskim vlastima. Sporazumi pokrivaju područja zelene obalne plovidbe, remonta brodova, razvoja pomorskih vještina i optimizacije teretnog prometa. Među najvažnijim partnerstvima ističe se sporazum između Unifeedera (DP Worldova feeder operatera) i Sagarmala Finance Corporation o poticanju održive obalne plovidbe, kao i dogovor Drydocks Worlda i Cochin Shipyard Limiteda o proširenju kapaciteta za popravak brodova u Kochiju.

Istodobno, APM Terminals Pipavav potpisao je memorandum s Gujarat Maritime Boardom o ulaganjima od 2 milijarde dolara u proširenje luke Pipavav – jednog od najučinkovitijih privatnih kontejnerskih terminala u zemlji. Ulaganje je dio šireg plana A.P. Moller – Maerska, vrijednog 5 milijardi dolara, koji uključuje proširenje kapaciteta za kontejnerski, tekući i Ro-Ro teret.

Direktor APM Terminals Asia & Middle East, Jon Goldner, istaknuo je kako je cilj proširenja „otključati nove prilike za Gujarat, Indiju i globalnu trgovinu“, dodajući da će Pipavav postati primjer „svjetske učinkovitosti i održivog rasta“.

Zajednička ulaganja DP Worlda i APM Terminals dodatno potvrđuju ubrzani tempo infrastrukturnih projekata u indijskom pomorstvu, koje paralelno razvija plan za izgradnju više od 430 novih brodova ukupne vrijednosti 26 milijardi dolara.

Sankcije stišću: Lukoil se povlači s globalnog tržišta i prodaje imovinu Gunvoru

0
Foto: Screenshot/X

Ruski energetski div PJSC Lukoil potvrdio je da je prihvatio ponudu kompanije Gunvor Group za prodaju svojih međunarodnih poslovnih aktivnosti, nakon što su globalne sankcije dodatno pojačale pritisak na ruske kompanije s inozemnim vezama.

Samo nekoliko dana nakon što je Lukoil objavio namjeru prodaje međunarodnih imovina zbog restriktivnih mjera koje su uvele zapadne države protiv tvrtke i njezinih podružnica, kompanija je potvrdila primitak službene ponude Gunvora. Ruski energetski gigant odlučio je ne otvarati pregovore s drugim zainteresiranim stranama te je ponudu švicarskog kupca prihvatio za Lukoil International, podružnicu u stopostotnom vlasništvu koja drži sve međunarodne poslove koncerna.

Tvrtka je naglasila kako su upravo međunarodne sankcije razlog za povlačenje iz inozemnih operacija. Širina sankcija koje pogađaju ruski energetski sektor vidljiva je i u nedavnoj odluci norveške kompanije Borr Drilling da raskine dva dugoročna ugovora o najmu bušaćih postrojenja u Meksiku, također povezana s ruskim partnerima.

Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao je tzv. „wind-down“ licencu koja Lukoilu privremeno omogućuje nastavak poslovanja i olakšava proces prodaje. Tvrtka bi, prema potrebi, mogla zatražiti i produljenje licence kako bi osigurala kontinuitet poslovanja do zaključenja transakcije.

S obzirom da su ključni uvjeti dogovora već usuglašeni, zaključenje obvezujućeg ugovora o prodaji ovisit će o dobivanju odobrenja od strane OFAC-a i drugih relevantnih regulatora u zemljama gdje Lukoil posluje. Ako bude potrebno, Lukoil i Gunvor planiraju zatražiti produljenje postojećih i dodatnih licenci kako bi se spriječili prekidi u radu međunarodnih poslovnica i bankarskih operacija do dovršetka prodaje.

Ova odluka dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Lukoilova podružnica zaključila dogovor s austrijskim OMV-om o prodaji svog udjela u velikom projektu eksploatacije plina visoke sumpornosti u priobalju Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Prodaja međunarodnih operacija Gunvoru označava novu fazu povlačenja Lukoila s globalnog tržišta, koje je nekoć bilo ključno za njegovu ekspanziju i stabilne prihode.

Kontroverzan potez EU-a: brodovi povezani s ruskim Arctic LNG 2 projektom više nisu pod sankcijama

0
Foto: Merkushev Aleksandr/Marinetraffic

U neuobičajenom potezu, Europska unija uklonila je s popisa sankcioniranih plovila dva “heavylift” broda polarne klase – Audax i Pugnax. Ovi su brodovi izgrađeni 2016. godine posebno za potrebe izgradnje ruskog LNG terminala Yamal, a kasnije su prevozili i većinu montažnih modula za projekt Arctic LNG 2.

Kako navodi gCaptain, s klasifikacijom Polar Class 3 (PC3), Audax i Pugnax mogli su ploviti Sjevernim morskim putem čak i tijekom zimskih mjeseci. Oba broda u vlasništvu su singapurske kompanije Red Box Energy Services Pte. Ltd., koja je također bila pod sankcijama.

U siječnju 2017. Audax je izveo iznimno zahtjevan transport triju modula od 6.000 tona iz kineskog Qingdaa do poluotoka Jamal, a slični su prijevozi nastavljeni i idućih godina. Unatoč sve jačim sankcijama Zapada, brodovi su do 2024. nastavili dostavljati terete prema brodogradilištu Belolamenka kod Murmanska.

Bivši izvršni direktor Red Boxa, Philip Adkins, tada je tvrdio kako tvrtka „isporučuje samo čelične konstrukcije“ te da nema izravne ugovore s Rusijom ili Novatekom, no američke i europske vlasti nisu bile uvjerene. Sankcije su uvedene u svibnju i lipnju 2024., a Adkins je ubrzo napustio kompaniju nakon što mu nije produžena boravišna dozvola u Singapuru.

Prema dostupnim EU dokumentima, brodovi su uklonjeni s popisa sankcioniranih sredinom listopada 2025., iako ni Equasis ni S&P ne navode promjenu vlasništva – s oba broda i dalje upravlja Red Box. Europska komisija nije objasnila razloge za njihovo brisanje s liste, a službeni odgovor nije stigao ni iz ureda za tisak EU-a.

Takvi su slučajevi izuzetno rijetki. Posljednji put EU je u srpnju 2025. ukinula sankcije trima LNG carrierima japanske kompanije MOL nakon što je dobila jamstva da brodovi neće prevoziti ruski LNG. Nije poznato je li Red Box ponudio slične garancije.

Postoji i mogućnost da su Audax i Pugnax prodani novom vlasniku, što bi objasnilo njihovu deblokadu. S obzirom na njihovu PC3 klasu, brodovi su idealni za operacije u ekstremnim polarnih uvjetima, uključujući i plovidbu prema Antarktici.

Trenutačno, oba broda ostaju pod sankcijama Sjedinjenih Država, Kanade i Švicarske. Od uvođenja sankcija, Audax se uglavnom nalazi u priobalnim vodama Žutog mora, dok je Pugnax usidren u Singapuru. Red Box Energy Services nije dostupan za komentar – njihova mrežna stranica više ne radi, a elektronička pošta upućena tvrtki vraćena je kao neisporučiva.

Pomorske organizacije stale uz IMO nakon odgode Net-Zero okvira

0
Foto: IMO

Nakon iznenađujuće odluke država članica da odgode raspravu o IMO-ovu Net-Zero okviru (NZF), vodeće svjetske pomorske organizacije ponovno su izrazile podršku Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) kao jedinom globalnom regulatoru međunarodne plovidbe.

Na godišnjoj konferenciji Tripartite Foruma – koji okuplja brodograditelje, brodovlasnike i klasifikacijska društva, među kojima su BIMCO, INTERCARGO, INTERTANKO i Međunarodna brodarska komora (ICS) – predstavnici industrije su u Busanu, Južna Koreja, naglasili potrebu očuvanja centralne uloge IMO-a u vođenju sektora prema održivoj i dekarboniziranoj budućnosti, piše Splash247.

Podrška dolazi u trenutku kada IMO prolazi jedno od najtežih razdoblja u posljednjem desetljeću. Na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), održanoj 18. listopada u Londonu, članice nisu uspjele postići konsenzus niti pristupiti glasovanju o nacrtu izmjena MARPOL-a Annex VI, koji bi trebao definirati ključne elemente Net-Zero okvira. Umjesto toga, odlučeno je da se rasprava odgodi za 12 mjeseci – što pomiče moguću usvajanje okvira tek na kraj 2026. godine.

Takva odluka ozbiljno otežava vremenski plan za ostvarenje ciljeva IMO-ove strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG), dogovorene 2023. godine. Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, u završnom obraćanju delegatima izrazio je razočaranje tijekom pregovora: „Moj apel vama je da se ne ponovi način na koji smo pregovarali ovaj tjedan. To ne pomaže ni vama, ni organizaciji.“

Oglasila se i inicijativa Sustainable Shipping Initiative (SSI), upozoravajući da je ovaj zastoj razotkrio ranjivosti sustava odlučivanja unutar IMO-a te porast političkih podjela među regijama. „Očekujemo šire posljedice, od nacionalnih administracija do razvoja regionalnih propisa, kao i signale koje ovo šalje financijskim tržištima koja traže dugoročnu jasnoću,“ stoji u priopćenju SSI-ja.

Unatoč političkim podjelama, jedinstvena poruka pomorske industrije je jasna – globalna pravila mogu funkcionirati samo ako dolaze iz jednog središnjeg regulatornog tijela, a to je IMO. Fragmentacija propisa po regijama mogla bi, upozoravaju stručnjaci, ugroziti jednake uvjete poslovanja na svjetskom tržištu i stvoriti dodatne troškove brodovlasnicima.

Ostaje vidjeti hoće li naredna godina donijeti više kompromisa i volje za dogovor unutar organizacije koja već desetljećima postavlja standarde sigurnosti, zaštite okoliša i održivosti na morima svijeta.