Izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume je izjavio da bi Volkswagen u drugoj polovini ovog desetljeća trebao imati električno vozilo koje će koštati 20.000 eura, piše Poslovni dnevnik.
Na današnjoj konferenciji za novinare je izjavio da Volkswagen još nije donio odluku o proizvodnji električnog automobila koje bi koštalo 20.000 eura. No, uvjeren je da bi jedan takav automobil trebao biti dostupan u drugoj polovini ovog desetljeća.
Napomenuo je da najveći izazov kako sniziti troškove proizvodnje električnih vozila jeste kako sniziti troškove proizvodnje baterija. Ukazao je da njegova kompanija već radi na tome kako prepoloviti troškove proizvodnje baterija.
Volkswagen je u ožujku ove godine predstavio električni model u razvoju, a koji će na tržištu biti do 2025. S jednim punjenjem bi trebao imati domet od 450 kilometara te bi trebao imati bateriju čijih se 10 do 80 posto kapaciteta može napuniti za 20 minuta. Njegova cijena bi trebala iznositi 25.000 eura.
Blume je poručio da na tržište žele plasirati prave proizvode po pravoj cijeni. Prema njegovim riječima, pritisak inflacije, nedostatak infrastrukture za punjenje baterije i ukidanje subvencija za električna vozila su negativno utjecali na potražnju za ovim vozilima, piše agencija Reuters, a prenosi Poslovni dnevnik.
Treći luksuzni kruzer Seven Seas Grandeur, koji je Fincantieri izgradio za Regent Seven Seas Cruises, u ponedjeljak, 13. studenog, isporučen je u brodogradilištu u Ankoni.
Fincantieri je izgradio sva tri luksuzna broda u klasi Explorer: Seven Seas Explorer 2016. godine, Seven Seas Splendor 2020. godine i sada Seven Seas Grandeur. Kao i njezini sestrinski brodovi, “Seven Seas Grandeur” teži 55,500 bruto tona i uz 548 članova posade, može primiti 746 putnika. Izgrađen je koristeći najnovije tehnologije zaštite okoline. Enterijeri su posebno sofisticirani, s najvećom pažnjom posvećenom iskustvu gostiju na brodu, piše Pomorstvo.info.
Foto: Fincantieri / The Maritime Executive
Američki Studio Dado bio je zadužen za dizajn interijera, koji i inače razvija dizajne za sve norveške marke. Brodovi ove kompanije su poznati po upotrebi mramora i luksuzne opreme, a Seven Seas Grandeur ima 15 kategorija apartmana, svi su vanjski s balkonima, veličine od 307 četvornih stopa do Regent Suitea koji se na 4443 četvornih stopa prodaje za 11.000 dolara po noći. Brod ima osam restorana i veliki spa centar, ističeThe Maritime Executive.
Izgradnja kruzera započela je u studenom 2021. s prvim rezanjem čelika i prvim blokovima u suhom doku u srpnju 2022. Kruzerska kompanija ističe da je njegovo puštanje u službu u skladu s rastom potražnje za luksuznim putovanjima. Brod će ove zime većinom krstariti Karibima prije nego što se vrati na Mediteran u proljeće 2024. godine.
Pored “Regent Seven Seas Cruises”, Norwegian Cruise Line Holdings Ltd. upravlja i Norwegian Cruise Lineom (NCL), koja će od Fincantieria u narednim godinama dobiti još četiri broda klase Prima, i Oceania Cruises, za koju je grupa već isporučila Vistu, prvi od dva nova broda klase Allura, a drugi će biti isporučen 2025. godine, ističe Pomorstvo.info. Od 2016. godine Fincantieri i Lloyd’s Register surađuju s Norwegian Cruise Line Holdings Ltd. na svim brendovima grupe za isporuku nove generacije brodova.
Po prvi put je jutros brod Seven Seas Grandeur uplovio u grušku luku, javlja Dubrovački dnevnik.
Danska brodarska kompanija TORM odlučila je proširiti svoju flotu te je sklopila ugovor o nabavi ukupno osam eco LR2 tankera.
Kako su poručili iz kompanije, brodovi su izgrađeni u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Očekuje se da će jedan od brodova biti isporučen krajem 2023., dok je isporuka preostalih sedam tankera predviđena za prvi kvartal 2024. godine. Ugovor koji je kompanija potpisala vrijedan je 399 milijuna dolara, prenosi Offshore Energy.
Međutim, danski brodovlasnik nije otkrio prodavatelja i nazive brodova. Od kraja trećeg kvartala ove godine, TORM je kupio četiri tankera MR eco product tankera izgrađena od 2015. do 2016. za ukupno 75 milijuna dolara.
Ranije je brodar također otkrio da je potpisao ugovor o kupnji tri tankera MR eco product tankera izgrađena 2013. godine. Sva tri plovila izgrađena su u korejskom brodogradilištu i imaju specifikacije eko plovila za uštedu goriva.
Novim ugovorom će TORM-ova flota narasti na ukupno 93 broda.
Najava kupnje ovih brodova objavljena je u sklopu financijskih izvještaja tvrtke. Rezultati postignuti u prvih devet mjeseci 2023. bili su povijesno visoki za danskog brodara, unatoč privremenom padu vozarina tijekom ljeta.
Kako je istaknuo TORM, zdrava financijska situacija u prvih devet mjeseci 2023. prvenstveno je povezana sa snažnim tržištem produkt tankera i rekalibracijom trgovine povezane sa sankcijama i samosankcioniranjem izvoza ruskih proizvoda, kao i globalnom dislokacijom rafinerija.
“Snažno i održivo tržište za produkt tankere dovelo je do povijesno visoke zarade TCE-a za prvih devet mjeseci 2023., koja je 26% veća nego prošle godine. Očekujemo snažan završetak godine, potaknut sezonskim čimbenicima i kontinuiranim povoljnim tržišnim uvjetima”, rekao je Jacob Meldgaard, izvršni direktor TORM-a.
MSC Cruises, podružnica za krstarenja švicarskog giganta MSC Grupe, potvrdio je jučer da je s francuskim brodogradilištem Chantiers de l’Atlantique dogovorena izgradnja dva nova broda za krstarenja s pogonom na LNG. Ovi brodovi, svaki od približno 215.800 bruto tona, bit će jedni od najvećih na svijetu, a ujedno su i prvi veliki kruzeri čija je izgradnja dogovorena u više od tri godine od početka pandemije, piše The Maritime Executive.
U planu je da se brodovi za krstarenje isporuče 2026. i 2027. godine kao treći i četvrti brod u klasi World Class. S dužinom od 1.092 stope i s 22 putničke palube, World Class je po veličini treća najveća klasa u industriji krstarenja nakon klase Icon Royal Caribbean Internationala (250.800 bruto tona) koja je trenutno u izgradnji, i klase Oasis, najveće koja iznosi 235.600 bruto tona. MSC-ov World Class ima kapacitet za više od 6.700 putnika i 2.100 članova posade.
“U teškim trenucima za europsku brodograđevnu industriju, MSC Cruises ovom je narudžbom pokazao svoje povjerenje u naše sposobnosti i vještine”, rekao je Laurent Castaing, generalni direktor Chantiers de l’Atlantique. Ovo brodogradilište je izgradilo 18 brodova za krstarenje za MSC, čija se flota sastoji od 22 broda za krstarenje. Francusko brodogradilište nedavno je započelo s radom na svojoj posljednjoj narudžbi za veliki kruzer Celebrity Cruises, Royal Caribbean Group, a knjiga narudžbi brodogradilišta također uključuje nekoliko manjih, luksuznih brodova za krstarenje.
Mnogi u industriji su bili uvjereni da će narudžbi za velike brodove za krstarenje biti i u budućnosti, upravo zbog oporavka tržišta u 2023. godini potaknuto snažnim rezervacijama, rezervacijama unaprijed i poboljšanim cijenama. MSC je izvornu narudžbu napravio još 2016., izvijestivši da planira izgraditi četiri broda. Prvi, MSC World Europa, predstavljen je u studenom 2022., ističe The Maritime Executive.
Radovi na brodu MSC World America započeli su u listopadu 2022. s prvim ceremonijalnim rezanjem čelika i montažom u suhom doku ranije ove godine. Prošli je mjesec brodogradilište postavilo dva velika LNG spremnika za gorivo na kruzeru. Brod bi trebao ući u službu u travnju 2025. ploveći iz Miamija. MSC izvješćuje da se dizajn i sadržaji kruzera prilagođavaju američkom tržištu, primjerice, novim prostorom za rekreaciju za obitelji koje putuju s djecom i dva nova koncepta restorana.
World Class, kao i svi veliki brodovi za krstarenje, nudi široku lepezu pogodnosti koja uključuje ukupno 13 restorana, 20 barova i salona, šest bazena i vanjski tobogan visok 11 paluba. MSC je počeo koristiti LNG kao primarno gorivo za svoje brodove za krstarenje s MSC World Europa. Izvještavaju da je World Class dizajniran kao jedan od najučinkovitijih brodova za krstarenje, koji ima znatno bolje performanse od IMO-ova zahtjeva Indeksa energetske učinkovitosti dizajna (EEDI).
MSC će ugraditi dodatna poboljšanja u opremu za sljedeće brodove za krstarenje. Koristit će se motor nove generacije s pogonom na dva goriva sa smanjenim proklizavanjem metana. Također će biti spremni za korištenje raznih alternativnih goriva, poput bio i sintetičkog metana te zelenog metanola. MSC predviđa korištenje alternativnih goriva kada bio i sintetička goriva postanu dostupna u velikom broju.
Treći i četvrti brodovi za krstarenje World Class u velikoj će mjeri koristiti tehnologiju povrata topline i druge tehnologije. Bit će opremljeni za napajanje elektirčnom energijom s obale, tamo gdje je to moguće, i imat će napredne sustave za pročišćavanje otpadnih voda. Prema MSC-u, brodovi će ispuštati 50 posto manje CO2 u odnosu na referentnu vrijednost IMO-a za 2008. godinu.
Nakon što je 18. kolovoza 2023. godine porinuta novogradnja AP Dubrovnik, Atlantska plovidba prošlog je tjedna, 8. studenoga, preuzela brod u kineskom brodogradilištu Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry Co. Ltd u Yangzhong City, izvijestili su na stranicama dubrovačkog brodara.
Riječ je, naime, o prvom od dva broda za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 DWT, čiju je izgradnju dubrovački brodar ugovorio s kineskim brodogradilištem u rujnu 2021. godine, sukladno strateškom opredjeljenju u cilju modernizacije, ekologizacije i obnove flote. Brodovi odgovaraju IMO Tier III i EEDI Phase 2 standardima, a ukupna vrijednost investicije je približno 137 milijuna USD.
Početku plovidbe prethodila je svečana ceremonija krštenja broda kojemu je kuma bila savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u NR Kini, gospođa Bisera Fabrio. Brod AP Dubrovnik pod zapovjedništvom kapetana Jovanovića započinje svoje putovanje.
Foto: Atlantska plovidba
Foto: Atlantska plovidba
Podsjetimo, sestrinski brod ove novogradnje, AP Lovrijenac, nepunih mjesec dana nakon što je porinut, prodan je od strane Atlantske plovidbe.
“Sveti gral brodoloma” koji sadrži do 200 tona zlata, srebra i smaragda nalazi se u Karipskom moru, a Kolumbija je pokrenula nacionalnu misiju pronalaženja tog blaga, prenosi Otvoreno more.
Španjolska galija San Jose potonula je kod kolumbijske luke Cartagena nakon okršaja s Britancima 1708. godine. Na brodu je bilo blaga u vrijednosti do 20 milijardi dolara u današnjem novcu, kao i 600 mornara. Svi osim njih 11 su potonuli s brodom, piše Daily mail.
Kolumbijska vlada je 2015. godine objavila da je tim mornaričkih ronilaca otkrio kako taj legendarni brod leži na dubini od gotovo 944 metara. Prošle je godine drugi tim donio zapanjujuće fotografije tog savršeno očuvanog tereta.
Sada je kolumbijska vlada rekla da će za vrijeme mandata predsjednika Gustava Petra, do 2026. godine, izvući blago s tog broda. No bit će borbe oko toga tko je sada vlasnik olupine. Američka tvrtka tvrdi da je pronašla brod i potražuje polovicu blaga na njemu. Potraživanja imaju i španjolska vlada i domorodačka skupina.
Američka istraživačka tvrtka Glocca Morra tvrdi da je pronašla brod San Jose 1981. godine i predala koordinate Kolumbijcima pod uvjetom da im pripadne pola bogatstva nakon što brod bude izvučen. No tome se 2015. godine suprotstavio tadašnji kolumbijski predsjednik Manuel Santos koji je rekao da je mornarica pronašla brod na drugom mjestu na morskom dnu.
Glocca Morra, koja se kasnije nazvala Sea Search Armada, potražuje polovicu blaga, oko 10 milijardi dolara, prema američko-kolumbijskom sporazumu o promicanju trgovine. No kolumbijski ministar kulture Juan David Correa kaže da je vladin tim otišao na mjesto za koje je američka kompanija dala koordinate te da tamo nisu pronašli nikakav trag San Josea.
Foto: AFP / Otvoreno more
Sve dodatno kompliciraju španjolske tvrdnje, čijoj je mornarici plovilo i pripadalo, koja kaže da su njeni ljudi bili prisiljeni iskopavati zlato i dragulje pa blago stoga pripada njima, navodi Otvoreno more.
Ta je galija sa 62 topa isplovljavala iz Portobella u Panami na čelu flote od 14 trgovačkih brodova i tri španjolska ratna broda kada je naišla na britanske brodove.
Španjolska i Britanija su se u to vrijeme borile u Ratu za španjolsko nasljeđe, a Kraljevska mornarica se približavala dominaciji na otvorenom moru u vrijeme kada je potopila San Jose.
Fotografije od prošle godine pokazuju dio pramca prekrivenog algama i školjkama, kao i ostatke trupa. One nude najbolji pogled na blago koje se nalazilo na San Joseu, uključujući i zlatne poluge i kovanice, netaknuti kineski servis za jelo, porculansko posuđe, keramiku, staklene boce…
Veliki Diomed nalazi se na ruskoj strani, dok je Mali Diomed na američkoj strani. Ledeni most koji se zimi formira između dva otoka omogućuje, iako ilegalno, hodanje kratkom udaljenošću između njih, ajmo reći “putovanje kroz vrijeme”, piše Putoholičari.
Dva otoka udaljena su samo 3,8 kilometra, nalaze se u dvije različite države, a vremenski ih dijeli 21 sat razlike. Međunarodna datumska granica koja prolazi između njih je granica između Rusije i SAD-a. Veliki Diomed ili “Sutrašnji otok” pripada Rusiji, dok je Mali Diomed američki teritorij.
Međunarodna datumska granica je imaginarna linija koja ide sredinom Tihog oceana. Prelaskom linije od istoka prema zapadu idete jedan dan unaprijed, a od zapada prema istoku jedan dan unazad. Ne radi se o ravnoj liniji, već o krivudavoj jer su se u obzir uzele i političke granice.
Mali Diomed (lijevo) i Veliki Diomed (desno). Slika je slikana sa sjevera – Foto: Wikipedia / Putoholičari
Otoke je otkrio Vitus Jonassen Bering 1728. godine. Ovo mjesto je i najmanja udaljenost između Rusije i SAD-a. Jedino stalno naselje je Diomede koji se nalazi na Malom Diomedu. Diomede je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao 135 stanovnika. Na Malom Diomedu još uvijek živi izvorna domorodačka populacija naroda Inupiat dok su svi domoroci s Velikog Diomeda odavno evakuirani u Sibir i sad se na otoku nalazi samo ruska vojna baza.
Prvi brod, novogradnja broj 1874 krštena je imenom Provence, zaplovio je s navoza brodogradilišta Swan, Hunter & Wigham Richardson u Newcastleu u Engleskoj krajem veljače 1951. godine Ugovorenu cijenu njegove izgradnje od točno 2.255.291 tadašnjih britanskih funti platila je francuska vlada kao nadoknadu za ratni gubitak SGTM-ovog broda Mendoza.
Brod blizanac, Bretagne izgrađen je sljedeće godine u brodogradilištu Chantiers & Ateliers de St. Nazaire u Francuskoj. Bili su to brodovi od 15720 bruto tona, dugi 177, široki 23,3 metara, a dvije Parsons parne turbine ukupne snage 15000 KS omogućavale su im preko dvije propele maksimalnu brzinu od 20 čvorova. Mogli su prihvatiti 157 putnika u prvom razredu, 167 u turističkom te 978 putnika u trećem razredu, a njih je opsluživalo 260 članova posade, piše Dubrovački dnevnik.
BRODU BLIZANCU JE PRESUDIO POŽAR
Provence i Bretagne su uspješno održavali južnoameričku prugu sve do kraja 1960. godine kada su zbog naglog razvoja transatlantskog zračnog prijevoza ostali bez putnika. Uskoro su iznajmljeni, pa je Bretagne u floti grčkog brodara Chandris Line zaplovio kao Brittany, a Provence prelazi u Costa Line za kojeg pod istim imenom održava prugu iz Genove do brazilskih i argentinskih luka. Nažalost, brod Brittany je u proljeće 1963. godine stradao u požaru u grčkom brodogradilištu Skaramagas pored Pireja gdje je odmah i izrezan u staro željezo.
Provence se pokazao kao veoma dobar brod pa ga je 1964. kupila brodovlasnička obitelj Costa, koja ga je do tada imala u najmu. Nakon potpune rekonstrukcije u brodogradilištu Mariotti (pored Genove) zaplovio je ponovo prema Buenos Airesu u svibnju 1966. godine pod novim imenom Enrico C.
Foto: Dubrovački dnevnik
OD KRAJA 70-IH I U DUBROVNIKU
Međutim, nakon samo dvije plovidbe je postalo očito da je ovo ipak previše luksuzan brod za emigrante, pa je zaplovio i na prvim kružnim putovanjima. Tako započinje jedno novo razdoblje u životu ovoga zanimljivog broda koje će trajati punih 36 godina. Potpuno rekonstruirani Enrico C od tada je mogao primiti do 800 putnika na kružnim putovanjima ljeti Sredozemljem, a zimi po Karibima.
Dana 21. travnja 1979. godine započinje s redovitim posjetima Dubrovniku, uglavnom sidreći se na lokrumskom sidrištu. Od tada je ovdje imao ukupno 51 uplovljavanje, sve do 29. lipnja 1991. godine kada je pred nastupajućim ratom među posljednjim putničkim kruzerima konačno napustio naš akvatorij, navodi Dubrovački dnevnik.
MSC GA KUPUJE OD COSTE
U objavljenom programu putovanja za 1982. godinu Enrico C je od 5. lipnja do 9. listopada plovio na kružnom putovanju sa subotnjim polaskom iz Venecije tičući luke: Bari, Rodos, Pirej, Mikonos, Dubrovnik i povratkom u Veneciju. Cijena tjednog krstarenja kretala se između 790 i 1585 američkih dolara. Od 1986. brod nosi modificirano ime Enrico Costa, a 1990. stare parne turbine mijenja s dva nova Wartsila diesel stroja, svaki od po 8500 KS. Od tada ima 16720 bruto tona i plovi brzinom od 19 čvorova.
Međutim, Costa Cruises preuređuje neke starije brodove kao što su Costa Marina i Costa Alegra, a uskoro gradi nove brodove, veće i komfornije Costa Classica i Costa Romantica. Istovremeno s narudžbom broda Costa Victoria u proljeće 1994. godine objavljena je vijest o prodaji Enrica Coste.
Iako se činilo da već isluženi brod neće lako naći kupca, krajem iste godine kupuje ga MSC i šalje u flotu svoga napuljskog brodara Lauro Line. Kako je u isto vrijeme kod obala Somalije nastradao legendarni Achille Lauro, brod je hitno i pod novim imenom Symphony poslan u njegovu zamjenu. Bio je to početak serije MSC brodova s glazbenim imenima.
Početkom 2000. MSC prodaje brod grčkom brodaru Golden Sun Cruises za kojeg na kraćim krstarenjima Egejskim morem i dalje plovi pod imenom Aegean Spirit, ali samo nakratko jer već iduće godine Golden Sun objavljuje stečaj. Vjerovnici preuzimaju brod, daju mu novo ime Ocean Glory I te ga iste godine prodaju indijskim rezalištima. U Alang je koncem listopada uplovio pod imenom Classica te je na tamošnjim plažama do svibnja 2002. konačno razrezan u staro željezo.
Prvi pogon na ribolovnim brodovima, ako zanemarimo odgurivanje rukama i nogama s prvih izdubljenih balvana, bila su vesla koja se i danas u mnogim situacijama koriste kao pomoćni, a nerijetko i glavni pogon, piše Novi list.
U tehnološkoj evoluciji su se ubrzo pojavila i jedra, ali do pojave prvih brodskih motora pokretanih parnim pogonom moralo se čekati do 1783. godine kada je francuski plemić, markiz Claude de Jouffroy d`Abbans uspio konstruirati prvi pravi parobrod. Nažalost, zbog vibracija motora taj se parobrod raspao već 15 minuta nakon isplovljavanja. No zato je već četiri godine kasnije američki inovator John Fitch proizveo parobrod s nizom lopatica s obje strane broda koji je mogao izdržati sve napore plovidbe. Naravno, ti su parni motori bili golemi i nespojivi s manjim plovilima.
Između 1903. i 1905. godine mladi student strojarstva s Yalea Cameron Waterman uspio je proizvesti prvi pravi četverotaktni benzinski izvanbrodski motor. No zasluga kreiranja i proizvodnje utrživih izvanbrodskih motora nije pripala njemu, već američko-norveškom inovatoru Oleu Evinrudeu koji je između 1909. i 1912. godine uspješno prodao tisuće vlastitih izvanbrodskih motora. Zanimljivo je da je unatoč silini zamaha industrijske revolucije prvi brod s pogonom na dizel motore, Augustus, zaplovio tek 1927. godine.
Od tog vremena pa do danas, napredak je na tom polju bio nezadrživ. Suvremena ponuda brodskih motora je više nego bogata, tako da slobodno možemo reći da svaki tip barke može imati vlastiti tip motora, ističe Novi list.
Prema vrsti goriva i procesu koji se tijekom rada odvija u brodskim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, razlikujemo benzinske i dizel motore, a s obzirom na smještaj, način ugradnje i izvedbu razlikujemo unutarnje ugradbene i izvanbrodske motore.
A mnogi vlasnici snažnih motora novije generacije se nađu u neprilici kada shvate da njihov motor ne može raditi dugo u režimu spore vožnje kakav primjerice zahtijeva panula. Naime, takvi se motori pri minimalnom gasu lako pregrijavaju. Ugradnja trolling ventila može omogućiti sporu vožnju bez pregrijavanja motora, no u povratku u luku bi prije gašenja motora svakako trebalo pustiti motor da u leru odradi nekoliko minuta. Na taj se način pregrijani dijelovi najkvalitetnije hlade, odnosno temperaturno ujednače s ostatkom motora. Ipak, pravo rješenje problema je u postavljanju manjeg pomoćnog četverotaktnog motora na pomoćno krmeno zrcalo kojim će se bez pregrijavanja lako postići optimalno mala brzina.
Industriju kontejnerskog prijevoza očekuje nekoliko godina problema zbog niskih vozarina, slabog europskog gospodarstva i sve većih geopolitičkih previranja, rekao je čelnik petog najvećeg svjetskog prijevoznika, piše gCaptain.
“Zabrinut sam za sljedećih 24-36 mjeseci jer mislim da ćemo doživjeti pad prijevoza”, rekao je glavni izvršni direktor Hapag-Lloyd AG Rolf Habben Jansen u intervjuu u četvrtak. “Smatram da će tržište ostati pod značajnim pritiskom.”
Cijene prijevoza robe u kontejnerima kreću se na neodrživo niskim razinama i nemoguće je znati kada će se to promijeniti, rekao je.
“Ne znam radi li se o ratu cijenama, ali su svakako niske”, rekao je Jansen, ističući da je tvrtka već najavila obustavu nekih usluga.
Ipak, kada je riječ o količini isporuka, istaknuo je da je po tom pitanju malo optimističniji, jer misli da će se vidjeti razuman rast, kako u četvrtom tromjesečju, tako i u 2024. godini.
Tako je kazao nakon što je kompanija Hapag-Lloyd objavila prihode za treće tromjesečje koji su bili ispod prosječne procjene analitičara. Njihove su dionice pale čak 6,4% u ranom trgovanju, a nakon što su izbrisali gubitke, popeli su se za više od 2%.
Tvrtke za prekooceanski teret, koje upravljaju s četiri petine svjetske robne trgovine, ostvarile su neočekivanu dobit 2021. godine i početkom 2022. zbog povećane potražnje potrošača za robom. Hapag-Lloyd, A.P. Moller-Maersk A/S i drugi prijevoznici od tada su vidjeli kako rekordno visoke stope za kontejnere padaju ispod razine rentabilnosti, navodi gCaptain.
Drugi prijevoznik sa sjedištem u Kopenhagenu, Maersk, prošlog je tjedna objavio da ukida najmanje 10.000 radnih mjesta kako bi zaštitio svoju profitabilnost na tržištu koje bi moglo ostati slabo do 2026. godine.
Jansen je kazao da Hapag-Lloyd u ovoj fazi ne planira otpuštanja, iako se poduzimaju radnje za smanjenje troškova.
Što se tiče ishoda globalnog gospodarstva, izrazio je zabrinutost zbog pitanja koja opterećuju poslovanje i raspoloženje potrošača.
“Novi sukob na Bliskom istoku – ne pomaže doprinosu povjerenja koje ljudi imaju u budućnost”, rekao je. “Također vjerujem da moramo vidjeti još pomaka u pravom smjeru prije nego što se vidi učinak na globalnu trgovinu.”
U međuvremenu, gospodarstvo SAD-a “još uvijek je prilično dobro”, a tržišta u razvoju kao što su Indija i neka mjesta u jugoistočnoj Aziji napreduju “prilično dobro”, dodao je Jansen.
