O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 254

Red za Panamski kanal porastao za 13% u posljednjih 24 sata

0
Foto: Sagitta MArine/Splash247.com

Broj brodova koji čekaju na tranzit Panamskim kanalom skočio je za 13% u roku od samo 24 sata jer je došlo do drastičnih smanjenja tranzita na plovnom putu pogođenog sušom koji čini 3% ukupne globalne pomorske trgovine.

Nakon najsušnije godine u povijesti, Uprava Panamskog kanala (ACP) smanjila je i dnevne količine tranzita te izdala ograničenja gaza preko kanala, vodenog puta za koji u prosjeku treba 52 milijuna galona slatke vode po tranzitu plovila. Prošlog su tjedna najavljena daljnja značajna smanjenja tranzita koja će s vremenom dovesti do smanjenja broja putovanja na samo 18 dnevno do veljače, s maksimalnih 40 u normalnim vremenima.

Od jutros u 02:30 sati, po lokalnom vremenu, bilo je 112 brodova koji su čekali prolazak kanalom, što je oko 22 iznad prosjeka od 90 plovila zabilježenih u posljednjih sedam godina. U najgorem periodu, u kolovozu ove sušne godine, kanal je imao više od 160 brodova koji su čekali na prijelaz, prenosi Splash247.

Mnogi brodari i brodovlasnici odlučili su se za alternativne rute, svjesni kako će kontejnerski brodovi progutati lavovski udio ograničenih slobodnih mjesta u nadolazećim mjesecima.

„Čekati, trošiti ili ploviti oko Južne Amerike? Ovo su teški izbori s kojima se trenutačno suočavaju pošaljitelji koji žele premjestiti robu između SAD-a i Azije“, komentirao je Judah Levine, voditelj istraživanja na platformi za online rezervaciju kontejnera Freightos.

Panamski operater prijevoza rasutog tereta Sagitta Marine upozorio je da bi ACP-ov proces rezerviranja slotova koji uvelike favorizira velike brodovlasnike mogao dovesti do inflatornih pritisaka za potrošače u većem dijelu Amerike.

Kontejnerski sektor i sektor velikih prijevoznika plina mogu lako prenijeti troškove, ostavljajući vlasnike rasutog tereta ‘na suhom’, rekao je Thomas Zaidman, direktor tvrtke Sagitta Marine. Neizbježna nadolazeća odstupanja plovila imat će inflatorne učinke na cijene hrane i drugih roba koje će najvjerojatnije utjecati na susjedne zemlje Paname, predvidio je.

Novi gigant MSC-ja: MSC Türkiye jedan od najvećih kontejnerskih brodova dosad

0
Foto: Screenshot/YouTube

MSC Mediterranean Shipping Company, najveća svjetska brodarska kompanija, imenovala je MSC Türkiye, jedan od najvećih i najučiknovitijih kontejnerskih brodova na svijetu po dizajnu do sada.

Svečanost imenovanja održana je 30. listopada, dan nakon Dana Republike kojim je obilježena 100. obljetnica Republike Turske, prenosi Offshore Energy.

Tom prilikom, najnoviji brod klase Calestino Maresca od 24.000 TEU prvi put je uplovio u Asyaport, najveću tursku tranzitnu kontejnersku luku.

„S našim ulaganjima u pomorske, kopnene, željezničke, skladišne i lučke objekte za Tursku, mi, kao obitelj MSC Türkiye postigli smo brojne ‘prve’ u 28 godina našeg putovanja. Danas smo svjedoci još jedne prektretnice. Želimo MSC Türkiye, najvećem kontejnerskom brodu na svijetu, dobar vjetar i mirno more, a mi nastavljamo služiti i rasti, pridonoseći svjetlijoj budućnosti.“ – komentirao je Hasan Piroglu, izvršni diretktor MSC Türkiye.

Brod dug 400 metara i širok 61 metar ističe se svojim ugljičnim otiskom po kontejneru koji se prevozi i značajnim smanjenjem emisija CO2 po transportu, navodi tvrtka.

Kontejnerski brod od 240.000 dwt izgrađen je u brodogradilištu Jiangsu Yangzi Xinfu u Kini. Isporučen je MSC-u u kolovozu ove godine, pokazuju podaci VesselsValuea.

Boxship uključuje niz inovativnih ekološki prihvatljivih značajki kao što su su Air Lubrication System i hibridni sustav čošćenja, između ostalog.

Foto: MArine Traffic

MSC je do sada ove godine preuzeo nekoliko brodova od 24.000 TEU uključujući MSC Tessa, MSC Raxa, MSC Irina, MSC Celestino Maresca, MSC Micol. Švicarski gigant za prijevoz kontejnera ima dosad najveću knjigu narudžbi u industriji s više od 134 naručena kontejnerska broda. Tvrtka ima 14 megamax brodova i 22 neo-panmax broda po narudžbi s planiranom isporukom ove godine, prema Alphalineru.

Korištenje Starlinka na brodovima postaje novi trend

0
Foto: Wikimedia commons

Kompanija Hafnia objavila je implementaciju satelitskog sistema Starlink na čitavoj svojoj floti do kraja 2023. godine, postajući četvrta pomorska kompanija koja je usvojila ovu tehnologiju u posljednja dva mjeseca.

Starlink je aktiviran na 35 brodova Hafnia-e, a potpuno uvođenje na svim brodovima trenutno se provodi i očekuje se da će biti završeno do kraja 2023. godine. Pored Hafnia-e, druge velike kompanije kao što su Hapag-Lloyd, MOL i Maersk, počele su koristiti ovu tehnologiju u nastojanju da svojoj posadi pruže bolju povezanost, prenosi portal Pomorstvo.info.

Što je Starlink?

Razvijen od strane SpaceX-a, Starlink je konstelacija satelita za internet koji koristi nisku orbitu Zemlje kako bi pružio brz pristup internetu u udaljenim i nedovoljno pokrivenim područjima širom svijeta.

Prema Hafnia.i, paralelno se provodi i “Projekt Hologram”, inicijativa usmjerena na poboljšanje veze sa obiteljima pomoraca te njihovim najbližima – koji je pilotiran sa izuzetnim uspjehom.

Foto: Wikipedia

“Projekt Hologram” omogućuje pomorcima da kvalitetno provode vrijeme sa svojim najbližima na daljinu – premošćujući jaz između života na moru i života na kopnu. Prvi put je testirano na brodu Hafnia Atlantik u kolovozu 2023. godine, koristeći Microsoft Teams kao virtualnu platformu za organiziranje virtualne večere sa osobljem broda i njihovim obiteljima.

“Veoma som uzbuđeni što možemo pružiti vrhunsku povezanost našem timu. Brza povezanost pomoći će u uspostavljanju veza sa voljenima koji su daleko, pored mnogih drugih tehničkih predanosti koje podstiču digitalizaciju naših brodskih operacija.” – rekao je Juzer Vasi, šef odjeljenja za rješenja flote i cyber sigurnosti u Hafnia-i.

“Ovo je veoma dobra platforma i inicijativa za povezivanje i zbližavanje, ne samo sa našim obiteljima, već i sa najbližima naše brodske obitelji. Svi sa nestrpljenjem iščekujemo službemo lansiranje ovoga na svim našim brodovima.” – prokomentirao je kapetan Samir Vagh sa BW Cheetah.

Tek što je porinut: Atlantska plovidba prodala AP Lovrijenac

0
Foto: Atlantska plovidba

Usporedno s obavijesti Tankerske plovidbe na Zagrebačkoj burzi kako je s dokapitalizacijom Atlantske plovidbe (AP) nastala obaveza zadarskog brodara da preda ponudu za preuzimanje dubrovačke kompanije, Atlantska plovidba je također na Zagrebačkoj burzi oglasila kako je došlo do realizacije dogovora o prodaji jednog broda, točnije novogradnje.

Atlantska plovidba izdala je obavijest da je u petak, 3. listopada, potpisan ugovor o prodaji novogradnje H/82-278 po cijeni od 37,62 milijuna američkih dolara. Atlantska plovidba je tako iskoristila povoljnu ponudu da zaradi na ovom brodu i prije nego ga je preuzela iz kineskog brodogradilišta Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry, prenosi portal DubrovnikPress.

Brod je inače nazvan AP Lovrijenac, no još nije i službeno ponio to ime. Porinut je prije nepunih mjesec dana, odnosno 11. listopada.

Riječ je, naime, o jednom od dva nova broda koja je Atlantska naručila nakon osam godina, oba tipa kamsarmax za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 tona (DWT).

Prije AP Lovrijenca, u kolovozu je u istom brodogradilištu porinut AP Dubrovnik.

Iz Atlantske nisu otkrili kome je prodan AP Lovrijenac. Novogradnja će novim vlasnicima, naveli su iz dubrovačke kompanije, biti predan po preuzimanju broda u Kini.


Davor Mladošić / DubrovnikPress

Kako poboljšati uvjete rada i života pomoraca: Predstavnici sindikata raspravljali o podstandardnim brodovima i registrima

0
Foto: SPH

Kampanja „Mediteran – more pogodnosti“, odnosno na koji način poboljšati uvjete rada i života pomoraca na prostoru gdje je veliki broj podstandardnih brodova, bila je glavna tema sastanka održanog prošli tjedan u Nikoziji gdje su se okupili predstavnici sindikata s područja Mediterana.

Fokus rasprave bio je na Albaniji, gdje se nalazi znatan broj podstandardnih brodova, a kroz brojne prezentacije, analize i rasprave, sudionici su istraživali dosadašnje uspjehe kampanje i razmatrali strategije za njezinu budućnost. Ključno je bilo raspraviti pitanja poput sigurnosti na brodovima, usklađenosti s pomorskim standardima i pravima pomoraca, javlja Sindikat pomoraca Hrvatske.

Posebna pažnja posvećena je gostima iz Cipra, predstavnicima lučkih uprava (port state) i države zastave (flag state), koji su predstavili zastavu Cipra i podatke o njenim učincima na sigurnost i usklađenost na brodovima. Ovaj dijalog bio je nužan za razumijevanje uloge država koje su odgovorne za nadzor brodova i za izdavanje pomorskih zastava.

Sudionici sastanka također su raspravljali o budućim kampanjama usmjerenim prema podstandardnim registrima poput Palau, Cook Island, Tanzanije, Zanzibara i drugih sličnih zastava. Ova inicijativa ima za cilj potaknuti promjene u tim registrima kako bi se osigurala bolja zaštita pomoraca i podizanje pomorskih standarda.

Jedna od ključnih točaka sastanka bila je jačanje suradnje s Mediteranskim memorandumom, organizacijom koja djeluje većinom u arapskom dijelu Mediterana. Ova suradnja će doprinijeti većem jedinstvu i koordinaciji napora za poboljšanje sigurnosti i uvjeta rada na brodovima u cijelom Mediteranu.

Sastanak je također istaknuo pitanja povezana s turskim registrom brodova, koji predstavlja jednu od najvećih flota u Mediteranu. Problem niskih plaća pomoraca, poput primjera gdje kormilari (AB) zarađuju samo 300 €, i nedostatak posade koji omogućava certificiranje s minimalnim brojem članova posade (minimum safe manning) bili su ključni problemi koji su se razmatrali tijekom sastanka.

Ovaj sastanak u Nikoziji označava važan korak naprijed u borbi za bolje uvjete na brodovima i zaštiti prava pomoraca u Mediteranu. Nastavit ćemo pratiti razvoj situacije, surađivati sa sindikatima i raditi s relevantnim institucijama kako bismo ostvarili pozitivne promjene u pomorstvu, zaključio je Romano Perić, ITF koordinator i pomoćnik glavnog tajnika SPH, koji je sudjelovao na sastanku. 

Foto: SPH

Tankerska sprema preuzimanje Atlanstke plovidbe

0
Foto: 057info

S dionicama koje je imala od ranije, Tankerska ukupno drži 818.563 dionice Atlantske plovidbe, što predstavlja 39,1 posto temeljnog kapitala te je stoga nastala obveza za preuzimanje.

Tankerska plovidba kontrolira 39,1 posto dionica Atlantske plovidbe, a jednako kao u slučajevima preuzimanja Tankerske Next Generation i Turisthotela, zadarska brodarska kompanija otkupljivat će dionice kroz javni poziv dioničarima Atlantske plovidbe kako bi došla do većinskog vlasništva, prenosi Zadarski list.

Tankerska plovidba sudjelovala je u postupku povećanja temeljnog kapitala dubrovačkog brodara pri čemu je upisala i uplatila 638.501 dionicu Atlantske plovidbe, što čini 32,65 posto njezinog temeljnog kapitala. Zajedno s dionicama koje je imala od ranije, Tankerska plovidba ukupno drži 818.563 dionice Atlantske plovidbe, što predstavlja 39,1 posto temeljnog kapitala te je stoga po sili zakona nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Atlantske plovidbe.

Procedura

Za vrijeme trajanja ponude za preuzimanje, dioničari koji žele prodati svoje dionice pohranjuju ih Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, a po njenom završetku, Tankerska će plovidba platiti i preuzeti sve pohranjene dionice, nakon čega javno objavljuje izvješće o preuzimanju. Tim korakom završava postupak preuzimanja.

Za većinsko vlasništvo Tankerskoj plovidbi bio bi dovoljan pristanak nekoliko većih dioničara Atlantske – dosta bi joj bilo još 11-tak posto dionica što bi, opet uz cijenu iz javne ponude, značilo dodatnih 12-tak milijuna eura.

Tankerska je plovidba prošle godine ostvarila najbolje rezultate u povijesti, s prihodima od 191 milijun eura i dobiti od oko 106 milijuna eura. Atlantska je plovidba u istom razdoblju ostvarila prihod od 83 milijuna eura i dobit od tri milijuna eura, a u odnosu na 2021. godinu, lani su im se prihodi prepolovili, a dobit dvostruko smanjila.

Poslovanje Atlantske

Osim zbog pada cijena vozarina, pad poslovanja u Atlantskoj plovidbi objasnili su uvođenjem sankcija na izvoz određenih dobara iz Rusije. Naime, na poslovanje Atlantske u najvećoj su mjeri utjecale sankcije na uvoz ruskog ugljena u EU. Zbog toga su brodovi morali mijenjati svoje uobičajene rute te su premješteni ili na Daleki istok ili plove za druge luke u Mediteranu ili Atlantiku koje nisu podložne sankcijama.

Atlantska plovidba na kraju prošle godine raspolagala je flotom od 11 bulk carriera. Flota se ove godine trebala proširiti za dva dodatna broda, no jedan od njih početkom studenog prodan je za cijenu od 37,6 milijuna dolara. Atlantska plovidba izvijestila je da će se primopredaja novim vlasnicima izvršiti po preuzimanju broda u brodogradilištu.

U ovom trenutku Tankerska plovidba ima 13 brodova u dugoj plovidbi od kojih je šest produkt tankera u sklopu TNG-a, tri bulk carriera i četiri tankera za prijevoz sirove nafte. Ima i šest katamarana u sklopu tvrtke TP Line koja je, također kao i TNG, u 100 postotnom vlasništvu Tankerske plovidbe.

VIDEO: Norvežani grade prvi kontejneraš s pogonom na amonijak

0
Foto: Yara

Norveške kompanije najavile su inovativni projekt – izgradnju prvog kontejnerskog broda s pogonom na amonijak na svijetu. Brod, za koji očekuju da će zaploviti do 2026., bit će izgrađen kao dio partnerstva između norveške North Sea Container Line i proizvođača amonijaka Yara International i njegove podružnice Yara Clean Energy, uz potporu norveške vlade kroz investicijski fond Enova.

Kompanije nisu otkrile pojedinosti o veličini broda, ali su izvijestile da je dizajniran za plovidbu na ruti između Norveške i sjeverne Europe, konkretno za uslugu između Osla i Brevika u Norveškoj te Hamburga i Bremerhavena u Njemačkoj. Brodom, imena Yara Eyde, upravljat će NCL Oslo, nova zajednička tvrtka North Sea Container Line i Yara International.

“Zadovoljni smo što možemo surađivati u različitim sektorima i pokazati da su smanjenja emisija moguća. Naše ‘zeleno putovanje’ započelo je s Yara Birkeland, prvim autonomnim električnim kontejnerskim brodom na svijetu, a sada se nastavlja s Yara Eyde, koji će postati prvi kontejnerski brod s pogonom na čisti amonijak na svijetu”, rekao je Svein Tore Holsether, izvršni direktor Yara Internationala u svojoj najavi projekta, prenosi The Maritime Executive.

Plan je da ovaj brod za pogon koristi isključivo amonijak od samog ulaska u službu, čime bi postao jedan od prvih u svijetu. Nekoliko proizvođača motora diljem svijeta postiglo je značajne rezultate u dizajnu motora i sustava za opskrbu gorivom na amonijak, a u tijeku je i nekoliko demonstracijskih projekata – kao i utrka među kompanijama koje žele imati prvi trgovački brod na amonijak.

Ovaj kontejnerski brod bit će “pogonjen amonijakom te opremljen baterijom od 250 kWh i opcijom napajanja s obale”. Tvrtke su izvijestile da će novi kontejnerski brod na ruti između Brevila i Europe pomoći smanjenju emisija CO2 za 11.000 tona godišnje.

Projektu je dodijeljeno približno 3,6 milijuna dolara od ukupno 63 milijuna dolara u sklopu programa bespovratnih sredstava za projekte dekarbonizacije pomorskog prometa koji je najavljen krajem rujna. Viridis Bulk Carriers također prima Enova bespovratna sredstva za dva teretna broda s pogonom na amonijak od 4.700 tona koja će zaploviti do kraja 2025. godine. Azane Fuel Solutions, u suradnji s tvrtkom Yara Clean Ammonia, također dobiva potporu za razvoj infrastrukture za bunkeriranje amonijaka, dok su drugi projekti koje financira Enova povezani s pogonom na vodik i baterije, kao i na hvatanje ugljika na brodovima.

Planirano je da se kontejnerski brod nazove Yara Eyde, u čast norveškog industrijalca Sama Eydea. Eyde je odigrao ključnu ulogu u industrijalizaciji Norveške početkom 20. stoljeća kroz veliki razvoj hidroelektrana u Norveškoj, a bio je osnivač nekoliko najvećih norveških korporacija, uključujući Yaru, Hydro i Elkem. Također je bio partner Kristiana Birkelanda po kojem su tvrtke nazvale svoj prototip autonomnog električnog plovila.

Foto: Yara

Ovo je već drugi next-gen brodski projekt za North Sea Container Line. Prošle godine najavili su izgradnju kontejnerskih brodova od 1.300 TEU na metanol. Brodove grade kineska brodogradilišta, a Sjevernim morem zaplovit će 2024. godine.

Yara je izvijestila da će pridonijeti razvoju tržišta brodskog pogona na amonijak kroz financiranje razvojnog i logističkog segmenta za amonijak kao brodsko gorivo. Yara Clean Ammonia opskrbit će Yara Eyde amonijakom koji se proizvodi bez fosilnih goriva ili gotovo bez ugljika. Usredotočeni su na amonijak proizveden iz obnovljivih izvora energije ili prirodnog plina gdje se do 95 posto emisija CO2 hvata i trajno skladišti.

Yara Clean Ammonia surađuje s Azane Fuel Solutions, mrežom skladišta i bunker-stanica, u razvoju opskrbe amonijakom u norveškim i eventualno skandinavskim lukama. Naglašavaju da će time amonijak postati dostupan kao brodsko gorivo i također može doprinijeti postizanju norveškog cilja smanjenja emisija iz offshore sektora.

Foto: Yara

Članovi ove obitelji već 150 godina fotografiraju brodolome: U kolekciji je čak 1800 snimaka

0
Foto: Otvoreno more

Otočje Scilly jugozapadno od Engleske groblje je više od tisuću brodova čije olupine leže na morskom dnu. Velik broj tih brodoloma ostao je zabilježen za povijest zahvaljujući obitelji Gibson koja više od 150 godina fotografira nastradale brodove.

Fotografijom se 1869. počeo baviti John Gibson koji je, dok nije postao mjesni fotograf, bio mornar. U tom su ga poslu i strasti naslijedili sinovi Alexander i Herbert, pa Alexanderov sin James, pa Frank i, na kraju, Frankova kći Sandra.

Kolekciju od oko 1800 fotografija obitelji Gibson koja je, nakon Frankove smrti 2012. ponuđena na aukciju, otkupio je National Maritime Museum iz Londona. Po riječima kustosa, kolekcija prikazuje ne samo povijest brodoloma, spašavanja brodolomaca, ali i krađe brodskih tereta od strane otočana, nego je vrijedna i kao svjedok povijesti fotografije.

To su fotografije na staklenim pločama nastale prvo vlažnim, pa kasnije i suhim procesom, potom na nitratskom filmu i kasnije na filmu od celuloznog acetata, prenosi portal Otvoreno more.

Istraživanje broda starog dvije tisuće godina

0
Foto: HTV / HRT

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju već šestu godinu predvodi istraživanje na lokalitetu Barbir. Tu su ostaci antičke luke, no u posljednje dvije godine pozornost je usmjerena ponajprije na starorimski brod datiran u 1. stoljeće.

Prošle je godine otkriven dio brodske konstrukcije, a ova je blaga jesen donijela nastavak istraživanja. Uz domaće snage, olupinu istražuju i polaznici međunarodnog tečaja iz napredne arheologije iz Španjolske, Kolumbije i Grčke, prenosi HRT.

Ovakvi tečajevi u Hrvatskoj su poznati i visoko cijenjeni u međunarodnim arheološkim krugovima, a dodatnu im privlačnost daju lokaliteti. Hrvatska podvodna baština dobro je poznata i dobro očuvana kada govorimo o potopljenim brodovima, a tu je i ljepota Jadranskog mora, kaže Pedro Albarracin iz Kolumbije.

– Mislim da sam imala mnogo sreće što sam došla ovamo, veoma sam uzbuđena i sretna. Što drugo mogu reći, sretna sam, a posebno sam bila uzbuđena jučer jer smo imali fantastične nalaze, dodaje Asmina Porrou iz Grčke.

Mladi arheolozi iz cijeloga svijeta

Ovi su mladi ljudi polaznici tečaja koji financira naše Ministarstvo kulture. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju posljednjih desetak godina provodi tečajeve za edukaciju mladih stručnjaka iz cijeloga svijeta. Ove su godine, kaže Maja Kaleb – imali više od 30 prijava, a izabrali su četiri mlada arheologa.

– Neki od njih nemaju prilike u svojim matičnim zemljama imati ovakvu edukaciju. U pravilu su svi oduševljeni, prije svega Hrvatskom, našim morem. Vidljivost pod morem ih oduševljava. Žele se vratiti i na napredni tečak koji imamo, dodaje.

Istraživanje se provodi u suradnji s njemačkim arheološkim institutom, poljskim sveučilištem u Torunju te Arheološkim muzejom Istre, a dosadašnji nalazi daju podatke uglavnom o luci u kojoj je pronađena rimska olupina.

– Luka se, nakon što je brod potopljen u 1. stoljeću, koristila skroz do 5. stoljeća tako da iznad samog broda imamo čitav niz nalaza koji svjedoče o tih četiristotinjak godina, kaže ravnatelj MCPA Mladen Pešić.

Keramički, stakleni i metalni nalazi uglavnom nisu nastali na obližnjim područjima.

– Imamo uvoz iz područja Egeje, Korinta, sjeverne Afrike, Italije. U tom razdoblju je bilo poprilično razmjene kulturnih dobara, robe. Analize su potvrdile da je u samim slojevima nađena velika količina sjemenki maslina, smokve i loze, dodaje Pešić.

Zanimljivi i drugim TV kućama

Ekipa Mora nije jedina tog dana snimala ovo šaroliko društvo. Za jedan od najpoznatijih znanstvenih kanala snima se priča o antičkom Rimu.

– Doznali smo da se ovdje istražuje antički brodolom. Riječ je o istraživanju koje će ponuditi nove podatke koji mogu pridonijeti boljem razumijevanju života u Rimu i njegovih pomorskih snaga pa smo odlučili pratiti njihov rad i vidjeti kako nam to može pomoći da se približimo našoj temi, kaže Bianca Zamfira, samostalna snimateljica, redateljica i producentica iz Velike Britanije.

Povjesničarka po obrazovanju, Bianca se specijalizirala za snimanje povijesnih i arheoloških dokumentarnih filmova, no ovdje uživa i mimo zanimljivih profesionalnih trenutaka.

Propast Uljanika: Krenula utrka za projektnom dokumentacijom

0
Foto: istra24.hr

Uljanik ima bogatu arhivu projektne dokumentacije u kojoj se nalaze nacrti za stotine brodova koje je brodogradilište izgradilo proteklih desetljeća. U toj su arhivi inženjerska rješenja koja su Uljanik dovela u vrh svjetske brodogradnje – pulski i istarski know how koji polako ali sigurno nestaje.

U stečajnom postupku tvrtke Uljanik strojogradnja Diesel pojavio se dokument koji ukazuje na interes koji u brodograđevnoj i pripadajućim industrijama postoji za ogromnom projektnom dokumentacijom koja se nalazi u Uljanikovim arhivama. U dopisu koji je Trgovačkom sudu u Pazinu prošlog tjedna poslala Ana Glavan Dukić, stečajna upraviteljica Uljanik strojogradnja Diesel, nalazi se prijedlog o mogućoj prodaji dijela Uljanikove projektne dokumentacije, prenosi Istra24.

– Stečajni upravitelj je od trgovačkog društva Tvornica turbina d.o.o., Karlovac zaprimio ponudu, koja se dostavlja u prilogu, za otkup nacrta bez ponuđenog iznosa cijene. Naime, prema navodima ponuditelja nacrti bi se trebali nalaziti u informatičkom sustavu kojim ne upravlja stečajni dužnik. Budući stečajni dužnik nema zaposlenog informatičara, ponuditelj nudi pomoć informatičara koji je zaposlen kod njega, piše u prijedlogu.

Nije navedeno gdje se nalazi spomenuti informatički sustav, ali je jasno da tamo nema nekog zaposlenog informatičara. Iz karlovačke tvrtke su specificirali što ih točno zanima.

Foto: istra24.hr

Stoga stečajna upraviteljica predlaže da arhivu pregleda informatičar iz karlovačke Tvornice turbina.

– Predlažem da informatičar ponuditelja pronađe tražene nacrte u informatičkom sustavu uz nadzor te da se nakon toga ispita priroda nacrta te ukoliko se isti smiju prodavati da se izvrši procjena vrijednosti nacrta po vještaku odgovarajuće struke za intelektualno vlasništvo s time da trošak vještačenja vrijednosti ide na teret ponuditelja, zaključila je Glavan Dukić u svom prijedlogu.

Skupština vjerovnika zasad je odbila taj prijedlog.

– Prije donošenja odluke potrebno je pribaviti podatke dali je dužnik uopće vlasnik tih nacrta kao i gdje su isti pohranjeni, radi čega se nalaže stečajnoj upraviteljici da pribavi podatke o vlasništvu dužnika nad tim nacrtima, kao i o tome gdje su isti pohranjeni, kao i dali se istima može raspolagati, a nakon toga će skupština biti u mogućnosti donijeti odluku sukladno prijedlogu stečajne upraviteljice, piše u zapisniku skupštine vjerovnika koju je ovog tjedna vodila sutkinja Tijana Licul.

Uljanik ima bogatu arhivu projektne dokumentacije u kojoj se nalaze nacrti za stotine brodova koje je brodogradilište izgradilo proteklih desetljeća. U toj su arhivi inženjerska rješenja koja su Uljanik dovela u vrh svjetske brodogradnje, pulski i istarski know how koji polako ali sigurno nestaje. Zasad nije poznato što će se dogoditi sa spomenutom arhivom nakon dovršetka stečaja.