O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 267

Iris je novi hit restoran koji pluta norveškim fjordom, a uspoređuju ga s filmom “The Menu”

0
Foto: @iristherestaurant / Instagram

U Hardangerfjordqu, norveškom fjordu na manje od dva sata vožnje od Bergena, nedavno se otvorio restoran koji su društvene mreže odmah usporedile s filmom „The Menu”, trilerom s elementima humora u kojem glavne uloge igraju Ralph Fiennes i Anya Taylor-Joy, a u kojem radnja prati bogataše koji trajektom odlaze na otok kako bi uživali u ekskluzivnom iskustvu fine dininga.

Ovdje je, naime, riječ o restoranu Iris koji se nalazi unutar plovila nalik svemirskom brodu (ili možda cepelinu) koje čitavo vrijeme pluta ovim fjordom. Istovremeno fascinantan, ali i zastrašujuć, Salmon Eye kako se zove ove struktura, postao je jedan od hitova na društvenim mrežama te podijelio publiku na one koji bi se vrlo rado upustili u avanturu večeranja usred mora i one kojima ovo iskustvo predstavlja savršenu podlogu za horor film, prenosi Gloria.

@marieriksmoen Svarer @Amanda Still alive…???? #themenu #iristherestaurant #restaurant #extraordinary #michelin #michelinstar #marieriksmoen ♬ Nature is Timeless (from “The Menu” Soundtrack) – Colin Stetson

Mari Eriksmoen, norveška operna pjevačica, jedna je od prvih koji su imali priliku posjetili Iris i iskusiti ovu kulinarsku avanturu. Na tu je temu objavila i TikTok u kojem je pratitelje povela sa sobom na ovo nezaboravno iskustvo koje stoji 285,50 € po osobi, a u večeri prima svega 24 gosta. S obzirom na to da ovo plovilo ne dolazi na obalu, do njega se plovi 100 % električnim brodom, a sam ulazak u restoran podsjeća na filmske ulaske u svemirske letjelice ili pak podmornice. Po dolasku, prije prvog slijeda, prikazuje se kratki film o bacanju hrane, a kako i priliči ovakvom restoranu, večera nije klasičnog tipa već je koncipirana kao priča koja će vas potaknuti na razmišljanje o odnosu prema hrani, namirnicama i otpadu.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Iako je sama lokacija bila dovoljna da se svjetski mediji raspišu o Iris, jednako je zanimljiva i priča koja stoji iza ovog multisenzornog iskustva. Iris je fine-dining koncept posvećen informiranju svijeta o ekološkoj proizvodnji morske hrane. Inicirala ga je obitelj koja stoji iza Eide Fjordbruka, prvog svjetskog proizvođača lososa koji je certificiran kao ugljično neutralan. Kako je i za očekivati od ovakvog restoranskog iskustva ni meni ni u kojem smislu nije konvencionalan.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Danska chefica Anika Madesen koja se kulinarstvom bavi od svoje 17-e godine složila je meni koji se čita poput priče o izazovima i prijetnjama globalnom prehrambenom sustavu. Svaku večer, u svega dva termina, služi se 18 slijedova pripremljenih od sezonskih i lokalnih namirnica s naglaskom na one morske. Svaka od namirnica korištena pri pripremi jela mora dolaziti iz radijusa od 500 metara oko samog restorana. Rezultat toga su zanimljiva i inovativna jela te jedinstveno iskustvo koje vas nakon večere ostavlja duboko impresioniranima i s razmišljanjem o važnosti održivosti u prehrambenoj industriji. Ako se, naravno, ne bojite iskustva iz gore spomenutog filma.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Hrvatska bogatija za još jedan restoran s Michelinovom zvjezdicom

0
Foto: Unsplash

Odlične vijesti za hrvatsku gastronomiju stižu iz MICHELINA, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg gastronomskog vodiča, koji je hrvatskom restoranu Korak iz Jastrebarskog dodijelio prestižnu zvjezdicu.

Sada se Hrvatska može pohvaliti s ukupno 11 nositelja ove prestižne oznake s obzirom da su restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) uspješno zadržali svoje zvjezdice, prenosi Chic.hr.

„Nova selekcija hrvatskih restorana od strane MICHELINA potvrđuje kako gastro scena naše zemlje iz godine u godinu napreduje i prati globalne trendove, odnosno kako Hrvatska u ovom segmentu nudi vrhunsku kvalitetu koju prepoznaju i sami inspektori MICHELINA. Činjenicu da Hrvatska danas ima 11 restorana s prestižnom zvjezdicom, odnosno da imamo ukupno 89 restorana nositelja neke od oznaka MICHELINA, itekako ćemo iskoristiti u našim promotivnim aktivnostima i nastojanjima da Hrvatsku još snažnije pozicioniramo kao kvalitetnu, održivu i poželjnu cjelogodišnju eno-gastronomsku destinaciju“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, uputivši iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Foto: Chic.hr

U sklopu novog vodiča MICHELINA za Hrvatsku svoju su oznaku MICHELIN Green Star uspješno zadržali restorani Zinfandel’s (Zagreb) te Konoba Mate (Korčula), dok je restoranu Korak (Jastrebarsko), uz prestižnu zvjezdicu, dodijeljena i ova oznaka koja se dodjeljuje restoranima koji su posebno posvećeni gastronomiji koja je održiva i ekološki prihvatljiva.

Foto: Chic.hr

„Ove su godine inspektori MICHELINOVA vodiča uočili da je sve veća pažnja usmjerena na kvalitetu lokalnih namirnica te da kuhari i vlasnici restorana imaju sve veću predanost u traženju lokalnih poljoprivrednika. Bilo da je riječ o restoranima s MICHELINOVOM zvjezdicom ili Bib Gourmand oznakom, uvažavanje kvalitetnih namirnica je prioritet jer naši timovi teže kvalitetnim gastronomskim iskustvima“, izjavio je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča MICHELIN, nadodavši kako je Hrvatska primjer istinske osjetljivosti prema održivosti te ekološkim kulinarskim praksama.

Foto: Chic.hr

Uz navedene oznake MICHELIN je na listu Bib Gourmand dodatno uvrstio još tri restorana, odnosno restorane pa se tako Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 14 restorana s ovom MICHELINOVOM oznakom koja se dodjeljuje restoranima koji nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Foto: Chic.hr

„Novi MICHELINOV vodič pokazuje da moderna hrvatska gastronomija postaje jedna od najzanimljivijih u Europi i predstavlja najbolju pozivnicu brojnim turistima koji žele uživati u posjetu Hrvatskoj upravo zahvaljujući elementima mediteranske i srednjoeuropske kulinarske tradicije, odličnim autohtonim sastojcima, a posebno kreativnosti i strasti hrvatskih chefova. Stoga i u našoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine razvoj eno-gastro turizma zauzima važno i posebno mjesto. Uvrštenje u svjetski relevantne gastronomske vodiče poput MICHELINA priznanje je i značajan poticaj svima koji rade na unaprjeđenju raznovrsnosti hrvatske gastronomije te od srca čestitam svima koji su ove godine osvojili svoje zvjezdice. Vjerujem da će svaki novi MICHELINOV vodič uključivati nove hrvatske chefove, jer oni to zasigurno zaslužuju“, zaključila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Dodajmo kako su nove oznake rezultat tajnog obilaska hrvatskih restorana od strane profesionalnih inspektora MICHELINA, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane na čijim je stranicama objavljen popis za Hrvatsku.

Na listi najljepših otoka svijeta nalazi se i jedan hrvatski

0
Foto: Unsplash

Portal Travel + Leisure objavio je listu najljepših otoka na svijetu na temelju iskustava njihovih čitatelja.

Na vrhu liste portala Travel + Leisure nalazi se prekrasni karipski otok Sv. Lucija, a među 21 otokom koji su se našli na popisu, nalazi se i jedan biser Hrvatske – otok Hvar. Njega su smjestili na 12. mjesto, prenosi N1.

“Hvar se smjestio tik uz obalu Hrvatske, a njegov glavni grad, također nazvan Hvar, nudi savršenu kombinaciju povijesti, šarma i prekrasnih plaža”, piše u Travel + Leisureu. Preporučuju svojim čitateljima šetnje popločanim ulicama grada te istraživanje vinske scene otoka koja, pišu, datira tisućama godina unazad.

Osim Hvara, na popisu se nalaze i drugi prekrasni otoci kao što su Bali, Santorini, Bora Bora, Bermuda, Mallorca i dr. Cijeli popis možete pogledati ovdje.

“Između slikovitih planina Piton, mirnih slapova, lisnatih palmi i zadivljujuće obale, otok Sveta Lucija je jednostavno idiličan. Ovo karipsko područje omiljeno je među planinarima, ali i roniocima i snorkelarima – čak postoji ronilačka lokacija nazvana Fairyland, poznata po raznobojnim koraljima i susretima s kornjačama”, piše u opisu otoka sv. Lucija, koji se nalazi na vrhu liste.

VIDEO: Najčudniji istraživački brod na svijetu FLIP odlazi na rezalište nakon 60 godina

0
Foto: Scripps / The Maritime Executive

Inovativno plovilo, Floating Instrument Platform (FLIP) Instituta za oceanografiju Scripps, posljednji je put otegljena uz zalazak sunca prema rezalištu. Bio je to vjerojatno najneobičniji i najprepoznatljiviji istraživački brod ikad izgrađen, a znanstvenici koji su na njemu radili prisjećaju se njegove iznimne učinkovitosti.

Više od 50 godina, FLIP je služio kao istraživačka postaja na moru za znanstvenike Scrippsa i njihove kolege diljem svijeta. Ovo jedinstveno plovilo, koje je tehnički gledano platforma, moglo se djelomično uronuti u more – točnije, krma broda mogla se potpuno uroniti u more čime bi se težište uzgona plovila promijenilo te bi plovilo stajalo uspravno, poput platforme.

Za manje od sat vremena, mogao se pretvoriti iz teglenice u spar platformu, odnosno promijeniti položaj iz horizontalnog u vertikalni kako bi omogućio obavljanje operacija na određenom mjestu. Za promjenu iz okomitog u vodoravni položaj, posada bi ispumpavala balastne tankove komprimiranim zrakom, a krma broda bi se ponovno podignula na površinu, prenosi The Maritime Executive.

Zahvaljujući svojem dizajnu, FLIP je bio minimalno pod utjecajem valova i prilika na moru, a znanstvenicima je pružio izuzetno stabilnu i tihu platformu za provedbu osjetljivih eksperimenata. Oceanografsko istraživanje provedeno na FLIP-u došlo je do “izvrsnih” podataka, prema riječima direktora odjela ONR Ocean Sensing Battlespace dr. Toma Drakea, i uspostavilo “zlatni standard” za modeliranje oceana za potporu istraživačkim ciljevima američke mornarice.

„Djelovalo je kao da smo na kopnu, osim što smo bili nasred oceana. Bilo je jednostavno veličanstveno“, prisjetio se Scrippsov oceanograf John Hildebrand, koji je proučavao zvukove morskih sisavaca.

Prema Scrippsovom znanstveniku i dugogodišnjem istraživaču FLIP-a, Robu Pinkelu, ideja za gradnju FLIP-a nastala je u Odboru Nacionalnog istraživačkog vijeća za oceanografiju kasnih 1950-ih. Popis glavnih prioriteta odbora uključivao je dubokomorsku podmornicu – slavni ALVIN – te FLIP.

Jedinstvenu spar platformu dizajnirao je i napravio Scripps, a porinuta je 1962. godine. Većina njezinih temeljnih sustava, ali i drugih značajki, od zračnih kompresora do ormarića u kuhinji, dizajnirani su za rotaciju za 90 stupnjeva. Dizelski generatori bili su postavljeni na gimbal stabilizatore i spojeni na cijevi za gorivo i ispušne plinove pomoću fleksibilnih crijeva.

„FLIP je postavio temelje za razmišljanje o tome kako bi tehnologija pomogla u novim znanstvenim otkrićima“, rekao je Eric Terrill, direktor Scrippsovog laboratorija Marine Physical Laboratory (MPL). „Izgrađen je u doba kad se riskiralo, a to je duh koji pokušavamo vratiti i potaknuti u sljedećoj generaciji pomorskih znanstvenika.”

Časni spar brod otegljen je posljednji put, ali dio njega je ostao u Scrippsu. Institut je organizirao da se jedan od krakova dizalice ukloni s FLIP-a i postavi na pristanište, gdje će se i dalje koristiti za postavljanje instrumenata u vodu.

VIDEO: Kako se kvalitetno pripremiti za intervju za posao? Profesor Jurica Ruić ima nekoliko savjeta za mlade pomorce

0
Foto: Screenshot/YouTube

Jurica Ruić, pomorac i bivši profesor Pomorske škole u Zadru, moru je posvetio više od dvadeset godina svog života, a sada je odlučio podijeliti svoje bogato iskustvo i time pomoći mlađim kolegama te onima koji će to tek postati.

Zahvaljujući jednom slučajnom susretu na samim počecima karijere, s tankera je prešao na offshore. Kobne 2007. godine oteli su ga pirati, a u zatočeništvu usred nigerijske džungle proveo puna 33 dana. Zatim je nekoliko godina radio i kao profesor u Pomorskoj školi Zadar, istoj onoj iz koje je i sam potekao. Premda ga je život odveo drugim putem, ljubav prema podučavanju nikad ga nije napustila, stoga je odlučio pokrenuti YouTube kanal sa savjetima za mlade pomorce.

Kroz serijal edukacijskih videa, Jurica Ruić daje mladim pomorcima smjernice za zapošljavanje i dijeli vlastita iskustva koja je stekao kroz godine prijava i razgovora za posao. Kako bi pomogao u boljem razumijevanju kriterija zapošljavanja, kroz video nas uvodi u glavne, ali i one skrivene kriterije, kao i moguće greške koje nam se mogu potkrasti prilikom intervjua.

„Nikada nemoj negirati svoje slabosti“ i „ne govori o sebi u superlativima“, samo su neki od savjeta profesora Ruića, koji nudi i nekoliko rješenja o tome kako „upakirati“ svoje mane. Savjetuje mlade pomorce da pri razgovoru za posao naglase svoju otvorenost, želju i volju za napretkom te da su spremni poslušati savjet starijih i iskusnijih kolega.

Više pogledajte u videu u nastavku:

Kako izgleda jedan dan na brodu, kako odraditi dobar intervju, napisati CV i još mnogo tema, pogledajte na YouTube kanalu Jurica Ruic – Professor, ali i u serijalu kojeg ćemo objavljivati u suradnji s profesorom Ruićem.

Više o Jurici Ruići i njegovom iskustvu u pomorstvu, pročitajte ovdje:

Na Lokrumu održana 12. Ljetna škola brodogradnje: Pored mališana, zainteresirali se i roditelji

0
Foto: Zajednica tehničke kulture / Otvoreno more

Protekli vikend, 29. i 30. srpnja u masliniku na Lokrumu održala se 12. Ljetna škola brodogradnje. Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins i Vanja Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy održali su brodomodelarske radionice za dvije grupe polaznika.

Osim tridesetak djece, za sudjelovanje se zainteresiralo i nekoliko roditelja, prenosi Otvoreno more.

– S obzirom na veliki interes, i ove godine ćemo krajem kolovoza imati još jednu Ljetnu školu brodogradnje, u sklopu koje će se održati brodomodelarske radionice te mornarski čvorovi, navode organizatori.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara “Argosy”, Društva pedagoga tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije uz podršku Rezervata Lokrum i Hrvatskog saveza brodomaketara.

Mladi svjetioničar otkriva koje vještine su potrebne da bi se bavili njegovim poslom: “To nije za svakoga”

0
Foto: Dubrovniknet.hr

Otočić Sveti Andrija kod Dubrovnika oduvijek je bio mjesto za koje su se vezale legende i mistične priče. Na njemu su od sredine 13. do 18. stoljeća živjeli benediktinci, a jedna od najgorih kazni u bivšoj Republici bila je izgon na Andriju.

Danas njim dominira svjetionik, koji se nalazi na visini od 69 metara, sagrađen 1873. godine. A na otoku odnedavno živi i radi mladi svjetioničar Mario Matušić, koji je sezonske poslove na moru odlučio zamijeniti stalnim poslom u osami pučinskog otoka, piše Dubrovniknet.hr.

-To nije posao za svakoga. Treba voljeti more, pa i onda kad zbog valova ne možeš nikuda i onda kad gromovi udaraju, a kiša ne prestaje padati, a zimski dani brzo prelaze u noć, kaže Mario odmah na početku razgovora, dodajući, kako njemu osobno ni samoća ni oluje ne predstavljaju problem, jer posla oko svjetionika, ali i svjetioničarske kuće uvijek ima.

Foto: Dubrovniknet.hr

Čini se ljeti idilično boraviti na svjetioniku, kupati se, ribati, uživati, ali nije to baš tako. Čovjek je tamo potpuno sam i puno toga od kuhanja do održavanja higijene, a prije svega popravka svjetionika, treba sam znati i moći napraviti.

– Budim se svako jutro u 4 sata i pregledam vizualno svjetionike u blizini. Ako primijetim kvar na Olipi, Bezdanu ili Grebenima, javljam u bazu. Onda pregledam svoj svjetionik. Napon baterija, solarni sistem i vjetro-generatore i ako ima nekih problema, uglavnom ih rješavam sam, ako ne mogu, onda zovem pomoć s kopna. Uz to vodim dnevnik svjetionika. Ako mi ostane vremena održavam zgradu i okoliš, a u 11 sati mi formalno završava radno vrijeme, no i dalje traje dežurstvo. Onda spremam objed, odmorim i popodne se nastavlja s radom. Ljeti je to sve puno lakše, jer nema velikih oluja, manje je kvarova, lakše je održavanje, a ponekad mi svrate i turisti i ribari i drugi znatiželjnici.

Mario je na otoku 15 dana, a drugih 15 dana je doma u Zatonu, gdje je odrastajući „uz poje i more“ naučio i ribati i ploviti i kopati, ali i popravljati kamene međe te raditi s drvom. A kad se prijavio na natječaj za posao svjetioničara, sve te vještine, uz psihičku stabilnost, bile su itekako bitne.

Foto: Dubrovniknet.hr

-Pa znam popraviti međe, persijane, struju, vodu, kaže skromno Mario, koji ne vidi neko čudo u svom poslu, a čudi ga zanimanje medija i ljudi, koji njegov posao doživljavaju kao neku egzotiku.

Ovaj 35-godišnjak dva puta dnevno obvezno se mora javiti u dubrovačku bazu Plov Puta, kako bi oni znali da je s njime sve u redu. Jer kad se na osamljenom otoku čovjek ozlijedi, pa makar i ne strašno, pomoć mu ne može stići odmah. A zašto je odlučio promijeniti posao?

-Završio sam studij Jahte i marine na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Godinama sam radio u marinama, pa onda kao skiper. Sve su to bili sezonski poslovi, a onda sam odlučio da mi treba stalni posao, bez tog konstantnog pritiska u sezoni i ovo mi se činilo idealnim poslom. Položio sam ispit za svjetioničara u Plovputu Split i tamo prošao obuku, a imam i D9 brevete za radio operatera s ograničenom odgovornošću. Od bivšeg svjetioničara na Andriji sam puno naučio, ipak je iskustvo najbolja škola.

Foto: Dubrovniknet.hr

Na Andriji je najgore boraviti za vrijeme oluja i zimske južine. Onda su valovi toliko visoki da se i barka mora izvući na obalu, a ništa na otok ne može pristati. Ponekad se dogodi da Mario i nakon što mu smjena završi ostane na otoku dok se more ne smiri, zna to trajati i nekoliko dana.

-Rekao sam već, gromova se ne bojim, more volim, pa i kad je valovito, a nije mi problem samoća. Znam dobro planirati, pa mi se ne događa da mi nestane hrane, robe ili nekih drugih potrepština i to je to. Oluje na Andriji su nezaboravne, ali tad se zatvorim u kuću i nešto radim.

Biti svjetioničar je sve, osim običan posao, a oni koji ga doživljavaju kao Mario, očito su jedini koji ga stvarno i mogu raditi.

Vremeplov: Kako je šibenski chef Zdravko Kalabrić rekonstruirao posljednji objed serviran na ‘Titanicu’ prije potonuća

0
Foto: Mok.hr

Zdravko Kalabrić, internacionalni kuhar s otoka Krapnja, na svečanosti osnivanja Kulinarske akademije pri pučkom otvorenom učilištu «Libar» u Šibeniku 2007. godine, uzvanicima je pripremio i servirao posljednji objed u kojem su uživali putnici prve klase na Titanicu 15. travnja 1912. godine. 

Šibenska rekonstrukcija objeda s Titanica privukla je golemu pažnju i stručnjaka i gurmana. Lagana, svježa večera oduševljava svojim skladom, a Kalabrić je majstorski pokazao da se i u to doba itekako vodilo računa o nutritivnoj vrijednosti kalorija, zdravlju i skladu okusa. Objed kojeg je obnovio Kalabrić izgledom je i okusom te kulinarskim pristupom toliko blizak modernoj kuhinji 21. stoljeća pa se teško oteti dojmu da nije stigao iz nekog “trendy” restorana već iz daleke prošlosti, piše Mok.hr.

Obnavljajući objed s Titanica, Kalabrić je 2007. godine tek neznatno odstupio od originalnog menija jer je umjesto «Chocolate painted eclairs with france vanilla cream» za desert servirao gotovo zaboravljenu i izumrlu slasticu «Creme brulle» koja je također bila sastavni dio menija u restoranu za putnike prve klase na Titanicu.

«First class dining menu of the great liner» otvaraju «Canapes a l’admiral» – kape sa školjkama, škampima i dimljenim lososom.

Nakon predjela na Titanicu je bila servirana lagana, nježna, gotovo lepršava juha «Soup consome Olga». Juhu je kuhar posvetio posebnoj gošći – putnici na Titanicu – ruskoj princezi Olgi. Riječ je o laganoj pilećoj juhi sa svježim žumanjkom i na prutiće narezanim gljivama što joj daje prepoznatljivu, suptilnu i svježu aromu.

Kao «Third course» Kalabrić je pripremio još jedno profinjeno jelo – na maslinovom ulju nježno pržena golubija prsa. Doslovno je slijedio recept osim što je originalnu posteljicu od ovlaš na pari uvelog matovilca dopunio izvrsnim samoniklim ružmarinom, taragonom, rigom, mentom i bazilikom sa šibenskih otoka.

Kao glavno jelo bio je poslužen «Filet mignon Lili». Kuhar na Titanicu tom je jelu dao ime supruge kapetana Titanica. «Mignon Lili» izgledom i okusom i danas bi bio ukras jelovnika svakog restorana koji drži do sebe. Juneći file lagano se prži na mješavini maslaca i maslinovog ulja, a zatim flambira. Servira se s kuhanim povrćem – krumpirom, tikvicama, mrkvom, ciklom i kelerabom koje postaje hrskavo laganim prženjem na maslacu. Minjon se prije serviranja preliva umakom od deglaziranog vina. Za «Filet mignon Lili» povrće se obavezno reže na polumjesece, a na file se stavlja poširana gljiva s urezanom zvijezdom. Tako rezano povrće simbolizira mjesec i noćno zvjezdano nebo, a zvijezda na klobuku gljive Zvijezdu Danicu odnosno planet Veneru – zvijezdu vodilju svih pomoraca svijeta.

Na kraju slijedi desert Creme Brulle – iznimna blaga slastica koja je sofisticirana inačica tradicionalne dalmatinske rožate.

Posljednji objed s Titanica u restoranu Kulinarske akademije učilišta «Libar» koja je djelovala u potkrovlju zgrade nekadašnje šibenske «Slobodne plovidbe», Zdravko Kalabrić je 2007. godine servirao šibenskim lučkim kapetanima Janezu Lakošu, Borisu Seljanovskom i Miljensku Milakoviću

Bogato iskustvo i zavidna karijera šibenskog chefa

Zdravko Kalabrić, osnivač prve Kulinarske akademije u Šibeniku i Dalmaciji, u suradnji s pokojnim šibenskim županom Gordanom Barakom, završio je 1960. godine ugostiteljsku školu u Opatiji. Tri je godine radio na domaćim brodovima koji plove Jadranom, a 1963. godine odlazi u Kanadu i postaje kuhar u montrealskom hotelu «Ritz Carlton». Ubrzo je unaprijeđen u šefa kuhinje za umake, zatim je dobio titulu šefa hladne kuhinje. Nakon dokazivanja na mjestu noćnog šefa postaje glavnim šefom kuhinje, hrane i pića. Karijeru nastavlja u restoranu prestižnog «Royal st. Laerenc» yacht cluba u Dorvalu, a potom otvara vlastiti restoran «Le chemin du Roy» u Montrealu koji postaje pravi hit među gurmanima zbog vrhunske francuske kuhinje i ambijenta upotpunjenog pravim kompletnim big jazz bandom. Nakon 14 godina samostalnog vođenja posla prihvaća primamljivu ponudu i postaje glavni šef kuhinje «Ritz» hotela, a zatim i šef kuhinje «York Downs Golf Cantry Cluba» u Torontu, jednog od najpoznatijih svjetskih okupljališta golfera. U Kanadi je objavio nekoliko djela s receptima i kuharskim tehnikama, a kao član kanadske kuharske reprezentacije osvojio je zlatnu medalju na kulinarskoj olimpijadi.

VIDEO: Nakon 29 godina iz Baltika izvučena rampa broda koji je odnio 852 života

0
Foto: Youtube / Screenshot

MS Estonija, potonuo je u rujnu 1994. godine uslijed oluje koja je stotine ljudskih sudbina predala podivljalim baltičkim valovima.

Gotovo tri desetljeća poslije, rampa za ukrcaj vozila koja bi mogla rasvijetliti uzrok tragedije izvučena je iz dubine, piše BBC, a prenosi Morski.

Estonija je plovila na ruti Tallin-Stockholm i jedna je od najvećih mirnodopskih pomorskih katastrofa nekog europskog putničkog broda još od Titanica i davne 1912. godine. Trajekt je tijekom putovanja pogodila snažna oluja prilikom koje je došlo do napuknuća baš kod rampe i prodora vode u dio trajekta gdje su bila parkirana osobna vozila te potonuća. Kasnija istraga iz 2020. godine otkrila je i prilično veliku, 40 m dugačku rupu u brodskom trupu za koju se pretpostavlja da bi mogla biti posljedica udara o stjenovitu podlogu.

Još 1997. godine, prilikom istrage razloga potonuća iz mora su izvađena pramčana vrata trajekta, dio koji se mora otvoriti kako bi se spustila rampa i putnici se ukrcali ili iskrcali, no sama je rampa sve ove godine ostala na dnu pričvršćena za potonuli brod i misterij njegova potonuća. Upravo je greška na tim “pramčanima vratima” prvotno bila proglašena krivcem za tragediju, no obitelji poginulih s tim objašnjenjem nikada nisu bile u potpunosti zadovoljne.

Misterij potonuća Estonije tako i dalje traje, a ova havarija ostaje jedna od najvećih europskih pomorskih tragedija i otvorena rana za 137 preživjelih kao i za obitelji poginulih. One bi sada napokon mogle dobiti dugo tražene odgovore. Rampu tešku 12 tona na dubini od 80 m izvukla je švedsko-finsko-estonska istraživačka ekipa, a isti je tim podvodnim vozilima izvršio i detaljna ispitivanja palube na kojoj su bili smješteni automobili, brodskog trupa i ostalih dijelova broda. Odgovor na misterij potonuća Estonije tako bismo uskoro mogli dobiti.

Video ostataka MS Estonije u baltičkim dubinama pogledajte ovdje:

Među izgorjelim automobilima na Fremantle Highwayu našli se i oni luksuzni: Štetu potvrdili Rolls-Royce, Mercedes, BMW…

0
Foto: gCaptain

Devet dana nakon izbijanja požara, brod za prijevoz automobila koji je prošlog tjedna planuo u blizini nizozemske obale stigao je u sjevernu nizozemsku luku Eemshaven. Smrtonosni požar je odnio i jedan život, a izgorjelo je gotovo 4 tisuće automobila, uključujući i one luksuznih marki poput Rolls-Royce, BMW i Mercedes.

Podsjetimo, jedan član posade je poginuo kada je 26. srpnja izbio požar na Fremantle Highway koji je plovio iz Njemačke u Egipat. Ozlijeđeno je još sedam osoba, koje su skočile preko palube kako bi pobjegle od plamena.

“Veći dio broda je pregledan i nema naznaka da aktivnog požara”, priopćile su nizozemske vlasti. Međutim, vatrogasni timovi su pripravni u slučaju ponovnog izbijanja požara, navodi Splash247.

Stručnjaci za sigurnost nalazili su se na brodu pod zastavom Paname tijekom operacije tegljenja broda, 35 nautičkih milja od otoka Ameland i Schiermonnikoog do luke Eemshaven, po teškom vremenu, dodalo je nizozemsko ministarstvo.

Japanski brodar “K” Line u petak je objavio da su se na brodu nalazila 3.783 vozila, uključujući 498 električnih vozila.

Pokrenuta je istraga o uzroku požara. Pretpostavlja se da je požar uzrokovala baterija električnog automobila, no to nije potvrđeno.

Rolls-Royce, dio grupacije BMW AG, potvrdio je da je manji broj ekskluzivnih automobila ove marke izgorjelo na car carrieru Fremantle Highway, prenosi gCaptain.

Rolls-Royce osobno obavještava klijente, rekao je glasnogovornik proizvođača luksuznih vozila u srijedu. Premda su i BMW i Mercedes-Benz Group AG potvrdili da je nekoliko stotina automobila izgorjelo na ovom brodu, još nema konkretnih informacija o markama ili modelima.