O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 281

Havarija “Galateje”: Šibenčani svjedočili spašavanju potonulog parobroda

0
Havarija broda Galateja u Šibeniku 1908. Foto: FB/Šibenik na kvadrat/ Otvoreno more

Šibenčanin Ivica Poljičak na svojoj Facebook stranici “Šibenik na kvadrat” podsjetio nas je na brodolom parobroda Galateje na mulu Krke u Krešimirovu gradu davne 1908. godine. Njegovu priču prenosi Otvoreno more:

“Utorak, tri sata popodne, 14. travnja 1908. godine, bio je koban za Lloydov parobrod Galateju. Na očigled mnoštva Šibenčana koji su to promatrali s „drvene rive“, tijekom pristajanja, uz jako jugo, desnom strane prove Galatea je udarila u rub mula Krke.

Za brod star 40 godina bio je početak kraja. Parobrod se odmah počeo puniti morem. Posada, na čelu s kapetanom Martinolićem dala je sve od sebe da začepe otvor i izbace more, ali neuspješno. Oko jedanaest sati navečer, uz strašnu lomljavu Galatea je naslonila na dno uz mulo Krke. „Iz mora viri prova, desna strana broda i polovina mosta, a krma je skoro sva pod morem“.

Bio je to prvorazredni gradski događaj. Od potonuća pa do izvlačenja Galateje Šibenčani su imali predstavu na otvorenom. Majstori fotografskog zanata ovjekovječili su fotografijom posrnuli brod. Spašavanje Galateje bio je spektakl, bili su angažirani i krapanjski ronitelji da bi na kraju 17. svibnja uz pomoć čak četiri broda, Galatea otegljena.

Na fotografiji uz brojne Šibenčane na „drvenoj rivi“, lijevo se vidi rasvjetni stup sa izvornom svjetiljkom javne rasvjete na izmjeničnu električnu struju koja je u Šibeniku prvi put zasvijetlila 1895. godine” – napisao je Poljičak.

Ponos Austro-Ugarske mornarice: Ratni brod Zrinski

0
Foto: Povijest.hr

Austro-Ugarski ratni brod imena Zrinski (tj. Zrínyi prema mađarskom načinu pisanja) porinut je u more 12. travnja 1910. godine.

Brod je dobio ime po uglednoj hrvatskoj velikaškoj obitelji Zrinskih (nekoć Šubić). Brod Zrinski pripadao je klasi najvećih dotad izgrađenih ratnih brodova Austro-Ugarske mornarice. Imao je istisninu od 14.700 tona, što je znatno više i od današnjih najvećih američkih krstarica u aktivnoj službi. Pokretao ga je motor od 20.000 konjskih snaga, prenosi Povijest.hr.

Glavno oružje Zrinskog činili su topovi kalibra 305 milimetara, koje je proizvodila Škoda iz Češke (Škoda je bila najveće industrijsko poduzeće u Austro-Ugarskoj). Granate su bile teške čak 450 kilograma, a mogle su biti ispucane na udaljenost od čak 20 kilometara. Glavna luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.

Metalni oklop broda bio je na mjestima debeo do 25 centimetara. Paluba je bila prekrivena tikovinom i to je bio jedini materijal koji je Austro-Ugarska morala nabaviti u inozemstvu. Zanimljivo je da je brod imao posadu od čak 890 ljudi. Matična luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.

Australka sama na brodu od 7,7 metara za 240 dana preveslala Tihi ocean

0
Foto: Instagram/Michelle Lee/Otvoreno more

Australka Michelle Lee, 50-godišnjkinja iz Sydneya, stigla je do obale Queenslanda u srijedu nakon što je napustila Meksiko 8. kolovoza. Na svom samačkom putovanju preko Tihog oceana provela je čak 240 dana, izbjegavši pet uragana, četiri ciklone, jake plime, te napad morskog psa, prenosi portal smh.com.au.

“Zadnji dio bio je pomalo bitka”, rekla je novinarima na obali gdje su je dočekali brojni prijatelji. “Ali to je priča mog života: vjetrovi, struje, plime, sve protiv mene, ali navikla sam se na nedaće.”

Na tom putovanju bilo je niz izazova. Čak devet dana bila je zatvorena u maloj kabini zbog podivljalog mora. U zatočeništvu,kako ga je nazvala, Lee se naučila “umjetnosti strpljenja”. Svirala je ukulele, napravila bi puding, slušala audioknjige…

Kaže da nije bila posve sama tamo na Pacifiku – tjednima su je pratila dva velika morska psa dok je veslala u 7,7 metara dugom brodu. Jedan je čak skočio na brod, no uspjela se obraniti.

– Čitav ovaj put obilježen je trenucima “punim strahopoštovanja” u prirodu oko sebe. Shvatite da majka priroda tu ima posljednju riječ – rekla je.

Nakon ove avanture, otkrila je kako uskoro planira s prijateljem propješačiti Camino de Santiago, put dug mjesec dana i tisuću kilometara, prenosi Otvoreno more.

Tragična priča o američkom kapetanu koji je optužen za potapanje svog broda i smrt tisuću ljudi

0
Kapetan Charles McVay i ​USS Indianapolis Foto: U.S. Navy/ Otvoreno more

Od svih zapovjednika američke ratne mornarice koji su u Drugom svjetskom ratu izgubili svoj brod, jedini je Charles McVay, zapovjednik ​USS Indianapolis, izveden pred vojni sud. Na suđenju održanom 1945. godine teretilo ga se da je, ne ploveći u cik-cak liniji kako bi izbjegao podmornička torpeda, kriv za potapanje svoga broda.

Nije mu pomoglo ni svjedočenje Mochitsure Hashimota, kapetana podmornice koja je potopila Indianapolis. Unatoč tome što je Hashimoto pred sudom svjedočio da ni cik-cak plovidba ne bi spasila Indianapolis, McVay je proglašen krivim za gubitak broda i smrt ogromnog broja ljudi; od 1195 članova posade, preživjelo ih je samo 316.

Iako je ostao u američkoj mornarici i do umirovljenja i stekao čin kontraadmirala, McVay više nikad nije dobio priliku da bude zapovjednik nekog američkog ratnog broda. Ubio se u dvorištu ispred svoje kuće u studenom 1968. godine. U jednoj je ruci držao pištolj, a u drugoj figuricu mornara, igračku koju je dobio kao dijete.

Uvjereni da je nepravedno optužen i osuđen, preživjeli s Indianapolisa desetljećimasu se trudili skinuti ljagu s imena svoga kapetana i u studenom 2020. Kongres SAD-a posthumno je rehabilitirao Charlesa McVaya. Kapetan Hashimoto, koji je svjedočio u korist svojeg bivšeg neprijatelja čiji je brod potopio, umro je pet dana prije te odluke američkoga Kongresa, priču prenosi Otvoreno more.

Počinju pripreme za 3D printanje nevidljive jahte

0
Foto: Screenshot youtube

Brod će biti opremljen solarnim pločama koje pokreću elektrolizatore koji izvlače vodik iz morske vode. Vodik će se zatim pretvoriti u električnu energiju, koja se pohranjuje u litij-ionske baterije koje se mogu koristiti za napajanje raznih sustava. Pegasus će proizvoditi nulte emisije i imati gotovo beskonačan domet, javlja punkufer.

Obično je teško ne primijetiti lijepu i raskošnu jahtu, jer je plovilo samo po sebi luksuzno da boli glava. No, ovaj novi koncept dizajnera Jozepha Forakisa zapravo je dizajniran da praktički bude nevidljiv. Prema riječima dizajnera, 88-metarski Pegasus, bit će prva 3D tiskana super jahta na svijetu. Ogromno plovilo imat će “krila” sa zrcalnim staklom koja reflektiraju okolinu kako bi se pokušala uklopiti u nju.

Brod će biti opremljen solarnim pločama koje pokreću elektrolizatore koji izvlače vodik iz morske vode. Vodik će se zatim pretvoriti u električnu energiju, koja se pohranjuje u litij-ionske baterije koje se mogu koristiti za napajanje raznih sustava. Pegasus će proizvoditi nulte emisije i imati gotovo beskonačan domet.

“Bio sam inspiriran da stvorim jahtu što bliže moru i prirodi, sačinjenu od oblaka koji lebde iznad vodene linije“ – izjavio je za CNN sam Forakis, dizajner ove jahte. “Želio sam odati počast prirodi“ – dodao je.

Forakis je dalje objasnio kako će super jahta biti konstruirana korištenjem robotskog 3D ispisa “kako bi se stvorio mrežasti okvir koji integrira i trup i nadgrađe”, što će zahtijevati “manje energije, materijala, otpada, prostora i vremena” od tradicionalnijeg plovila.

Što se tiče unutrašnjosti, Pegasus će biti opremljen raznim luksuznim sadržajima. Tako će i uz standardni bazen imati i klub “na plaži” s velikom hidromasažnom kadom i sklopivim balkonima. Posebnost interijera je “Drvo života”, koje se proteže kroz sve četiri palube, povezane skulpturalnim spiralnim stepenicama, i služi kao jezgra vrta koji opskrbljuje svježom hranom i pročišćava zrak.

No, kakve su šanse da Pegasus postane stvarnost u ne tako dalekoj budućnosti? Prema timu koji na ovom radi, projekt je razvijen uz filozofiju “znanstvene činjenice, a ne fikcije”, a ključne tehnologije potrebne za njegovo oživljavanje zahtijevat će “daljnju evoluciju” kako bi se mogao konstruirati.

Forakis procjenjuje da će izgradnja koncepta trajati pet do sedam godina i nada se da će isti biti uveden do 2030. godine. “Sada je vrijeme za hrabre korake prema našoj zajedničkoj održivoj budućnosti” – smatra dizajner. “Pegasus je hrabra, ali ostvariva vizija za blisku budućnost industrije super jahti, gdje čovjek i stroj žive u skladu s prirodom umjesto da se natječu ili je ugrožavaju.” Iako je dizajnerski studio očito već primio “nekoliko” ozbiljnih upita kupaca, Pegasus zasad ostaje samo koncept.

U svakom slučaju, vrijeme će pokazati hoće li uskoro Pegasus postati nešto više od koncepta, i može li ideja njegova začetnika o suživotu čovjeka i prirode na ovom primjeru postati pun pogodak.

Olupina koćarice „Ribolovac“- dokumentarac učenika ribarsko-nautičkog smjera Pomorske škole u Splitu

0
Foto: Slobodna Dalmacija

Zaljubljenicima u podmorje i otkrivanje neotkrivenog svaki je zaron izazov, poseban doživljaj, pustolovina. Jedna od takvih bila je i istraživanje olupine ribarskog broda “Ribolovac”, koćarice potonule u akvatoriju otoka Šolte, u blizini Stomorske.

Učenici Pomorske škole u Splitu, ribarsko-nautičkog smjera, kreirajući dokumentarac o olupini i njenom “drugom životu” nisu istraživali uzroke potonuća jer ono što su vidjeli kroz kadrove snimljene školskom bespilotnom ronilicom (dronom Mini Gladius S),  priča je za sebe. Priča o još uvijek bogatom životu mora čemu svjedoči “ples” crneja,  promenada fratara, sredozemne dlakavice… kojima je olupina i dom i modna pista i igralište.

No priča je to i o prijetnji, onečišćenju i opasnosti. Na istom mjestu. Automobilske gume, ostaci zapletene mreže, odbačeni plastični predmeti svih vrsta morski su otpad u svom najgorem obliku. Druga strana medalje. Nimalo lijepa, nimalo razigrana.

Slike koje ne bismo smjeli vidjeti, još manje “stvarati”.

Fascinantne snimke nastale su u listopadu 2022. za vrijeme ekološke akcije “Za čišću Podstranu”  u sklopu projekta Resistance – prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska.  Obilazak mjesta potonuća “Ribolovca” omogućili su nositelj projekta – Općina Podstrana i Ronilačko ekološki klub Podstrana; organizatori eko akcije.

Montažu slike i tona pod budnim okom prof. Marijane De Marchi, potpisuju učenici ribarsko-nautičkog smjera Pomorske škole u Splitu, članovi školske ekološke grupe “Zdravo more”.

Učenički dokumentarac o koćarici “Ribolovac” pod sloganom je “Zaronite i istražite uz nas”.

Akcija u Podstrani, inače, jedna je u nizu u kojima su sudjelovali i prikupljali vrijedne video snimke i fotografije. A bilo ih je od Dugog Rata do Seget Vranjica. I tu neće stati jer pripremaju nove akcije i projekte. Među važnima je i školski projekt “Tradicijom komiških ribara”- terenska nastava, naravno u Komiži i viškom akvatoriju.

Što su sve radili prikazat će putem edukativne izložbe u rujnu, u Prirodoslovnom muzeju u Splitu nazvanoj “Zdravo more i mladi čuvari podmorja”. Film o “Ribolovcu” bit će sastavni dio izložbe i od video materijala neće biti jedini.

Ekipa “Zdravog mora” na svojoj Instagram stranici  @zdravomore.eko gotovo svakodnevno objavljuje edukativne sadržaje i zanimljivosti. Pomažu im naravno i drugi učenici, profesori i prijatelji.

Poduzeti koraci za povećanje kvalitete obuke filipinskih pomoraca

0
Photo: SS Youtube
Photo: SS Youtube

U sastanku s predsjednikom Ferdinandom “Bongbong” Marcosom Jr. u Bijeloj kući, Prospero de Vera III., voditelj Komisije za visoko obrazovanje (CHEd), izvijestio je da je od 2022. godine 15 pomorskih institucija zatvoreno zbog neuspjeha u usklađivanju s pomorskim propisima, javlja Marine Insight.

Uvijerio je predsjednika da njegov tim brzo djeluje kako bi riješio bilo kakve preostale probleme neusklađenosti u industriji. Da bi se osiguralo da se ti standardi ispune, CHEd je prošle godine nametnuo petogodišnju zabranu na nove programe pomorske obuke, što je prvi put da je takva akcija poduzeta u pomorskom obrazovanju.

De Vera je nastavio objašnjavati da moraju biti u mogućnosti pratiti pomorske škole i osigurati da imaju svu potrebnu opremu i nastavno osoblje, kao i dobre objekte kako bi se postigle željene kompetencije i ispunili europski sigurnosni zahtjevi za plovidbu. Poseban naglasak je stavio na važnost obuke na brodu kako bi se pomorci na kraju svega uskladili s međunarodnim standardima.

Predsjednik CHEd-a izjavio je da imaju puno posla u praćenju i procjeni svih pomorskih obrazovnih institucija u zemlji te da trebaju tražiti druge saveznike kako bi pomogli u praćenju usklađenosti.

Ovo rasprava je inicirana nakon odluke Europske komisije (EK) o produljenju priznavanja filipinskih kvalifikacija za pomorce na brodovima Europske unije (EU), nakon mjeseci zabrinutosti da bi 50.000 filipinskih pomoraca na brodovima u Europi moglo izgubiti posao.

Ministar prometa Jaime Bautista izvijestio je predsjednika Marcosa da je EK pozitivno priznala njihove “ozbiljne napore za usklađivanjem s zahtjevima”.

Izvor: Philstar, The Manila Times

Europska svemirska agencija pridružuje se razvoju autonomnih brodova

0
Foto: ESA / The Maritime Executive

Europska svemirska agencija (ESA) objavila je kako se pridružuje razvoju brodarstva i tranziciji prema autonomiji. Naime, ESA je postala dio udruge One Sea Association, neprofitnog globalnog udruženja sa sjedištem u Finskoj. OSA okuplja proizvođače, integratore i operatere u pomorskom sektoru radi promicanja i implementacije automatiziranih i autonomnih sustava u pomorskom prometu.

“ESA će započeti suradnju s One Sea Association kako bi se potaknuo razvoj i usvajanje svemirskih tehnologija kao pokretača digitalnog i autonomnog brodarstva, čime će se ubrzati održiva transformacija pomorskog sektora”, kazala je Rita Rinaldo, voditeljica Odjela za implementaciju projekata i studija u ESA-i, prenosi The Maritime Executive.

Satelitske komunikacije i satelitska navigacija već igraju ključnu ulogu u pomorskom svijetu, a iz OSA kažu da će ova tehnologija pridonijeti usvajanju autonomnih tehnologija i operacija u brodarstvu. OSA kaže da sateliti već imaju veliku ulogu u pomorskoj industriji, a obzirom da su brodovi tijekom plovidbe često udaljeniji od kopna nego od satelita, ova tehnologija može postati neprocjenjiva za sigurnu komunikaciju, upravljanje i kontroliranje autonomnih brodova.

“Veselimo se suradnji s ESA-om i zajedničkom traženju načina za razvoj sigurnog i održivog pomorskog prometa”, rekla je Sinikka Hartonen, glavna tajnica udruge One Sea Association.

Svemirska agencija će, kroz program Business Applications and Space Solutions, podržavati razvoj i demonstraciju svemirskih tehnologija u rješavanju potreba korisnika. ESA tvrdi da bi svemirska tehnologija mogla igrati vitalnu ulogu u autonomnom brodarstvu. Među tehnologijama koje se planiraju testirati je visokoprecizna satelitska tehnologija Position Navigation and Timing (PNT), za koju tvrde da će biti ključna za siguran rad autonomnih plovila, posebno u lukama i zakrčenim područjima.

ESA je prošle jeseni najavila sudjelovanje u razvoju autonomnog brodarstva s fokusom na pristajanje i iskrcavanje tereta. Projekt vodi talijanska Grimaldi Group u suradnji s Kongsbergom i konzorcijem Radiolabs, uz sudjelovanje Talijanske svemirske agencije (ASI). Cilj projekta je dizajniranje, instalacija i testiranje sustava za asistenciju pri pristajanju. Tehnologija će se testirati na brodovima počevši od 2024. godine.

PETICIJA: Sačuvajmo Tijat kao spomenik našoj brodogradnji, pomorcima, otočanima, obali i otocima!

0
Foto: Novi list

Sve se više priča o tome da će Jadrolinija uskoro zamijeniti dio starijih brodova, jer je, kako kažu iz Jadrolinije, “održavanje linija postalo upitno zbog učestalih kvarova brodova”. No, ne slažu se svi s izjavama Jadrolinije.

Među brodovima koje Jadrolinija navodi je i Tijat, jedan zaista poseban brod. Kroz godine ovaj vremešni starac okupio je popriličan broj obožavatelja, koji dijele isti cilj – spasiti i sačuvati legendarni Jadrolinijin brod. Jer plovidba Tijatom je doživljaj!

Jeste li za ideju da se TIJAT sačuva za budućnost, kao spomenik našoj brodogradnji, pomorcima, otočanima, obali i otocima?

Ideja je to peticije pod nazivom ‘Sačuvajmo m/b TIJAT nakon prestanka aktivne plovidbe u Jadroliniji’, koju su pokrenuli članovi Facebook grupe ‘Tijat u srcu’.

“Svjedoci smo kako većina pomorskih zemalja čuva svoje brodove iz bliže, pa i dalje povijesti. Brodove stare čak stotinu i više godina, koji se održavaju u plovnom stanju i većina s originalnim strojem. Hrvatska, kao pomorska zemlja s doslovno tisućljetnom pomorskom tradicijom, nema sačuvan nijedan brod iz svoje bogate povijesti”, kazao nam je jedan od pokretača inicijative.

– Taj mali brod velikog srca, koji je osvojio mnoge, zaplovio je 1955. godine iz Brodogradilišta Split, u pratnji još dva (trenutno ploveća) blizanca. Plovio je Tijat (nekadašnji OHRID) od sjevera do juga, obišao je sva plovna područja, a najduže se zadržao na liniji 505 koja povezuje Šibenik, Zlarin, Prvić i Vodice.

Zadnjih godina često je bio na zamjeni u Malom Lošinju, donoseći život na Unije, Susak, Male i Vele Srakane. Odlikuje ga i stas i glas, jer osim lijepe linije ima stabilnost kojom je prkosio svim vremenskim nepogodama. A dobar glas mu daje originalni švicarski Sulzer, koji radi kao švicarski sat.

Već godinama, preko Facebook grupe ‘Tijat u srcu’, ukazujemo na veliku vrijednost broda, koji svakako zaslužuje da se sačuva, po mogućnosti u originalnom stanju. Predložen je za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2018. godine. Bilo bi idealno kad bi se brod sačuvao u plovnom stanju, kao još jedan biser u nizu šibenskih kulturnih i zemljopisnih atrakcija, uz potporu svih koji mogu pridonijeti uspjehu projekta.

Svojim potpisom napravili biste mali korak za nas, ali veliki za spas Tijata. Jer ovaj mali brod velikog srca to zaslužuje – stoji u peticiji.

Peticiju možete potpisati >>OVDJE<<.

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam Pomorac.hr

0

Svim našim pomorcima i njihovim obiteljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Neka vam je mirno more gdje god bili.

Vaš Pomorac.hr team