O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 296

Propali planovi o stvaranju najveće tankerske kompanije na svijetu: Ništa od spajanja Frontlinea i Euronava

0
Foto: Splash247

Predloženo spajanje operatera tankera za prijevoz sirove nafte Frontlinea i Euronava u jednu megakompaniju s tržišnom vrijednosti od nekoliko milijardi dolara je propalo.

Frontline je u ponedjeljak objavio da je raskinuo ugovor o spajanju tvrtki Frontline i Euronav.

Spajanjem tvrtki trebao je nastati najveći vlasnik i operater tankera za prijevoz sirove nafte na svijetu, s tržišnom vrijednosti većom od 6 milijardi dolara i flotom od 146 plovila, točnije 68 VLCC-a, 56 Suezmaxa, 20 LR2/Aframaxa i 2 FSO plovila, prenosi gCaptain.

Dvije su tvrtke u srpnju prošle godine najavile da je potpisan konačni ugovor o spajanju, prema kojem je spajanje tvrtki, odnosno omjer razmjene dionice za dionicu trebao biti 1,45 dionica Frontlinea za svaku 1 dionicu Euronava. Pri tome je Frontline trebao postati matična tvrtka, a Euronav podružnica s većinskim nadzorom.

Međutim, predloženo spajanje tvrtki naišlo je na probleme jer se spajanju protivio najveći dioničar Euronava, Compagnie Maritime Belge (CMB) pod kontrolom belgijske brodarske obitelji Saverys.

Obitelj Saverys imala je drugačiju viziju za Euronav te želi da se kompanija usmjeri na rad s alternativnim izvorima energije, prenosi Splash247.

“Vjerujemo da postoji bolja strategija za Euronav. Ta strategija trebala bi se temeljiti na diversifikaciji flote Euronava i preuzimanju vodeće uloge u dekarbonizaciji pomorske industrije”, napisao je Alexander Saverys, izvršni direktor CMB-a, u pismu upućenom upravnom odboru Euronava u prosincu, prenosi The Maritime Executive. “U usporedbi sa spajanjem s Frontlineom, vjerujemo da će ova strategija generirati značajno veću dugoročnu vrijednost za sve dioničare i zaposlenike Euronava, i pripremiti tvrtku za budućnost.”

Dogovor je pak podržao norveški milijarder John Fredriksen, najveći dioničar Frontlinea i drugi dioničar Euronava. Fredriksen je odstupio s pozicije predsjednika uprave Frontlinea u svibnju 2021.

“Žao nam je što nismo mogli finalizirati spajanje kako je bilo predviđeno u srpnju 2022., jer bi se time stvorila daleko najveća tankerska tvrtka. Obje tvrtke imaju vrlo velike flote product tankera i tankera za prijevoz sirove nafte te su već značajni igrači na tržištu, kao što svjedoče naša nedavna financijska izvješća”, komentirao je G. Lars H. Barstad, trenutni izvršni direktor Frontlinea, prenosi Offshore Energy.

Dionice Frontlinea su nakon ove vijesti porasle više od 14%, dok su dionice Euronava pale više od 18%.

Evergreen podijelio mega bonuse od čak 50 mjesečnih plaća: No, nisu svi bili te sreće

0
Foto: MarineTraffic

Tajvanski brodar Evergreen Marine Corp. proslavio je izvanrednu godinu poslovanja dodjeljivanjem nevjerojatnih bonusa nekim svojim zaposlenicima.

Brodarska tvrtka sa sjedištem u Taipeiju na kraju godine podijelila je bonuse u prosjeku jednake 50 mjesečnih plaća – ili više od četiri godine, tvrdi anonimni izvor za Bloomberg. Bonus varira ovisno o radnoj ocjeni i funkciji zaposlenika, ali ove ogromne bonuse dobili su samo zaposlenici na Tajvanu, rekao je upućeni izvor, tražeći da ostane anoniman.

“Godišnji bonusi temelje se na godišnjem učinku tvrtke te individualnom učinku zaposlenika”, priopćili su iz Evergreen Marinea u petak, bez dodatnog objašnjenja.

Velikodušnost brodara Evergreen Marine, koji je početkom 2021. privukao pažnju cijelog svijeta kada se njihov kontejnerski brod Ever Given nasukao u Sueskom kanalu, rezultat je neviđenog procvata cijele pomorske industrije u posljednje dvije godine. Brodari su počeli bilježiti enormnu zaradu kada je jenjavanjem pandemije naglo porasla potražnja – a s njom i vozarine. Predviđa se da je tajvanska tvrtka u 2022. zaradila rekordnih 20,7 milijardi američkih dolara, što je više nego trostruko u odnosu na rezultate iz 2020. godine.

Evergreen Marine podijelio je bonuse u iznosu od čak 52 mjesečne plaće, izvijestio je prošlog tjedna Taipei’s Economic Daily News. Neki zaposlenici su 30. prosinca primili isplate veće od 65.000 dolara, navodi novinska kuća, ne otkrivajući izvor informacija.

Naravno, nisu svi zaposlenici Evergreen Marinea bili te sreće. Zaposlenici u Šangaju žalili su se na nepravedno postupanje nakon što su dobili bonuse od samo pet do osam svojih mjesečnih plaća, izvijestio je medij Caixin.

Međutim, nedavni ogromni bonusi vjerojatno su posljednji takvi u doglednoj budućnosti. Brodarske tvrtke upozorile su da će profiti vjerojatno oštro pasti ove godine zbog pada globalne ekonomije, a s time i pada vozarina. Dionice Evergreen Marinea u 2022. pale su za 54%, nakon nevjerojatnog rasta od 250% u 2021. godini.

Izabrani najbolji kruzeri u 2022. godini: Kruzer s hrvatskim potpisom proglašen najluksuznijim

0
Foto: Screenshot Youtube

Najbolji novi kruzer u 2022. godini, prema izboru specijaliziranog portala Cruise Critic, je Norwegian Prima. 

Riječ je o luksuznom plovećem hotelu koji može primiti nešto više od tri tisuće putnika (točnije 3.099) o kojima brine čak 1500 članova posade. Brod se također može pohvaliti i 24-satnim uslugom osobnog batlera, trkaćom stazom (!) za automobile koja se proteže kroz tri palube te vodenim parkom s toboganima na ukupno 10 katova. Također, poznat je po svom elegantnom, sofisticiranom dizajnu interijera i širokom spektru aktivnosti na brodu, gastronomskoj ponudi te sjanim barovima i salonima. Zanimljivo, kuma broda na porinuću u Reykjaviku bila je svjetska pop zvijezda Katy Perry. 

Norwegian Prima tako je osvojio ovu prestižnu nagradu stručnjaka za kruzing industriju portala Cruise Critic, koja se dodjeljuje 14. godinu zaredom, i to u kategoriji za najbolji prekooceanski kruzer. Putnici su mu dodijelili i titulu najboljeg broda za one koji putuju sami, prenosi Otvoreno more.

Što se tiče luksuza, Cruise Critic proglasio je kruzer Emerald Azzurra najboljim novim luksuznim brodom za 2022. Ovaj kruzer, pak, zbog svojih dimenzija ulazi u kategoriju luksuznih jahti, budući da može ugostiti “tek” stotinu putnika. Našoj javnosti ovaj je kruzer još zanimljiviji time što su u njegovoj izradi sudjelovali i Hrvati. U kreiranju dizajna sudjelovala je trogirska tvrtka Yacht Design, dok je tvrtka Cummins Adriatic iz Dugopolja isporučila pogonske motore i generatore ukupne snage 1641 kW, kojima brod doseže maksimalnu brzinu od 22 čvora.

Evo popisa svih nagrađenih po kategorijama (prekooceanska, luksuzna i ekspedicijska krstarenja):

Prekooceanski krstarenja:

Najbolji novi kruzer: Norwegian Prima
Najbolje kabine: Celebrity Cruises
Najbolji restorani: Virgin Voyages
Najbolja zabava: Norwegian Cruise Line
Najbolje za obitelj: Disney Cruise Line
Najbolji kruzer za LGBTQ+ putnike: Virgin Voyages
Najbolji noćni život: Virgin Voyages
Najbolja usluga: Holland America Line
Najbolji kruzer za solo putnike: Norwegian Cruise Line
Najbolji Spa: Holland America Line
Najbolji omjer cijene i kvalitete: Carnival Cruise Line

Luksuzna krstarenja:

Najbolji novi luksuzni kruzer: Emerald Azzurra
Najbolje kabine: Regent Seven Seas Cruises
Najbolji restorani: Silversea Cruises
Najbolja usluga: Seabourn Cruise Line
Najbolji omjer cijene i kvalitete: SeaDream Yacht Club

Ekspedicijska krstarenja:

Najbolji novi kruzer: Viking Octantis i Viking Polaris
Najbolji avanturistički kruzer: Quark Expeditions
Najbolje kabine: Seabourn Cruise Line
Najbolji restorani: Scenic
Najluksuzniji ekspedicijski kruzer: Silversea Expeditions
Najbolja usluga: Scenic
Najbolji omjer cijene i kvalitete: Hurtigruten

MMPI o pomorcu kojem je odbijeno stjecanje svjedodžbe: Tko je odgovoran za sustavni propust?

0
Foto: Ilustracija / MMPI

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture oglasilo se o slučaju pomorca iz okolice Dubrovnika, kojemu je Lučka kapetanija Dubrovnik, nakon uspješnog završetka Posebnog programa obrazovanja pomoraca na Sveučilištu u Dubrovniku, odbila pristup završnom ispitu uz obrazloženje da njegovo srednjoškolsko obrazovanje nije odgovarajućeg smjera.

Podsjetimo, Lučka kapetanija Dubrovnik, koja je pomorcu još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja te tijekom godina izdala niz propisanih svjedodžbi o osposobljenosti i konačno potvrdu o plovidbenoj službi, odbila je pomorcu pristup završnom ispitu nakon što je uspješno završio Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku u svrhu stjecanja Svjedodžbe o osposobljenosti za drugoga časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim. Za to je Sveučilištu u Dubrovniku platio 65 tisuća kuna (8.675 eura), uz dodatne troškove koji su uplaćeni u državni proračun, te što je još važnije – utrošio dva svoja godišnja odmora u trajanju od šest mjeseci na pohađanje Programa.

Odgovor Ministarstva

Kako je zbog očitih sustavnih i višegodišnjih propusta nadležnih institucija pomorcu, a time i njegovoj obitelji, direktno ugrožena egzistencija, uputili smo upite Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao i nadležnim službama Sveučilišta u Dubrovniku.

Zanimalo nas je tko je odgovoran za ovaj propust, kako je moguće da je pomorcu s neodgovarajućom srednjoškolskom svjedožbom još prije 11 godina odobren ukrcaj i tijekom godina omogućeno stjecanje svih potrebnih svjedodžbi o osposobljenosti, kao i je li proveden inspekcijski nadzor te dovodi li ovaj i slični slučajevi u pitanje valjanost dokumenata i uvjerenja izdanih od strane Lučkih kapetanija u Hrvatskoj. Također, upitali smo Ministarstvo koje rješenje predlaže, s obzirom da je pomorac godinama uspješno i odgovorno obavljao svoj posao, a sad mu zbog sustavnog propusta prijeti gubitak posla i svih dosad stečenih certifikata.

“Ministarstvo [mora, prometa i infrastrukture] upoznato je sa navedenim slučajem. Na saznanje o postojanju ovog slučaju, provedena je detaljna analiza kojom je utvrđeno da se radi o pojedinačnim slučajevima vođenim unutar sustava lučkih kapetanija, koji ne dovode u pitanje cjelokupni sustav stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti u skladu s odredbama STCW Konvencije.

Sva daljnja postupanja u odnosu na navedenu problematiku provode se u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika („Narodne novine br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine br. 47/09, 110/21)”, kratko su odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Pravnica predložila da mu se oduzmu svi breveti

Podsjetimo, Lučka kapetanija Dubrovnik je pomorcu još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja na temelju spornog dokumenta – svjedodžbe Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik o završenom obrazovnom programu strojarstvo u trajanju od 4 godine, čime je pomorac stekao zanimanje strojarski tehničar. Pomorac je zatim 2013. godine položio ispit kojim je stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, što je također odobrila LK Dubrovnik. U međuvremenu je, kao i svi pomorci, bez problema redovito obnavljao brevete i stjecao nove.

Tek u srpnju 2022. godine Lučka kapetanija utvrdila je da srednjoškolsko obrazovanje koje je pomorac stekao nije u skladu sa Člankom 34. Pravilnika o zvanjima i svjedožbama o osposobljenosti pomoraca (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19 i 85/21).

Pomorac je prilikom upisa na PPOP priložio sve potrebne dokumente, uključujući spornu srednjoškolsku svjedodžbu, u čiju sukladnost s Pravilnikom nije imao osnove sumnjati, obzirom da je Lučka kapetanija, između ostalog, izdala i potvrdu o trajanju plovidbene službe u svojstvu časnika temeljem koje je upisao Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku.

Da stvar bude još apsurdnija – rješenje o odbijanju zahtjeva potpisala je ista ovlaštena osoba koja je u veljači 2021. godine potpisala Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, koja vrijedi do veljače 2026. godine. Ista osoba također je u veljači te godine potpisala spornu Potvrdu o udovoljavanju uvjeta u pogledu plovidbene službe potrebne za pristupanje Posebnom programu obrazovanja za stjecanje Svjedodžbe o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim, temeljem koje je konačno izvršen upis na PPOP.

“Nisam prikazao neistinite podatke, a snosim posljedice propusta nadležnih službi. Pravnica je čak predložila da mi se oduzmu svi dosad stečeni breveti! Do dana današnjeg nitko se od navedenih nije udostojio uopće ni ispričati…”, razočaran je pomorac. Sveučilište nije predložilo ni povrat novca, kad vrijeme već nitko ne može vratiti.

Presuda Upravnog suda

Stjeran pred zid, pošto mu je povrh svega još i protuzakonito onemogućena žalba na rješenje, pomorac je bio primoran slučaj dati na rješavanje Upravnom sudu u Splitu. Presuda je stigla prije koji tjedan, sredinom prosinca. Sud je odlučio poništiti odluku Lučke kapetanije Dubrovnik da se pomorcu onemogući izlazak na završni ispit te je Kapetaniji, a time i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naložio da donesu novo rješenje.

“Ovo je zasad samo mala osobna satisfakcija, ali veliko hvala hrvatskom sudstvu na ovoj presudi”, rekao nam je pomorac.

Oglasio se i Sindikat pomoraca Hrvatske

Cijeli slučaj kratko je za Novi list komentirao i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan, kazavši kako je Sindikat već duže vrijeme upoznat s cijelom situacijom te kako je potrebno naći odgovarajuće rješenje koje neće ići na štetu pomorca.

“Očito je da je riječ o čitavom nizu propusta u sustavu, ali čovjek je svojim dugogodišnjim radom pokazao da mu se, ako ništa drugo, mora omogućiti da položi potrebne kvalifikacije i da mu se nakon toga omogući i polaganje ispita prema PPOP-u. Ne smije se dogoditi da pomorac zbog tuđih propusta ostane bez posla i egzistencije za sebe i svoju obitelj”, rekao je Melvan.

Upit smo poslali i Sveučilištu u Dubrovniku. Zanimalo nas je zašto odgovorne osobe nisu reagirale prilikom upisa pomorca na PPOP te planira li Sveučilište pomorcu vratiti uplaćeni novac ili mu omogućiti stjecanje svjedodžbe ukoliko se utvrdi da za to ima pravo. Odgovor do trenutka pisanja članka još nismo zaprimili.


V.T.

VIDEO: Sudari brodova i pogreške uhvaćene kamerom

0
Foto: YouTube screenshot

U ovom videu pogledajte 30 snimki sudara brodova i grešaka uhvaćenih kamerom.

Neke su nesreće uzrokovane nepovoljnim vremenom i velikim valovima, a do nekih je došlo i zbog ljudskog faktora.

Ploveći laboratorij na nuklearni pogon: Futuristički Earth 300 postat će najveća jahta na svijetu

0
Foto: IDDES YACHT

Ako 2025. zaplovi kako je planirano, EARTH 300 bi mogla postati najveća jahta na svijetu, duga 300 metara i dovoljno visoka da se baš nikako ne može provući ispod Pelješkog mosta. Njezin futuristički dizajn, koji potpisuju tvrtka Iddes Yachts i nautički arhitekt Iván Salas Jefferson, dosad je neviđen i, nemojte zamjeriti, do sad neviđeno na moru. No, jahta će zapravo služiti za oceanografska i klimatska istraživanja. Taj segment s 22 laboratorija smješten je u 13 paluba visokoj okrugloj krmenoj kupoli koja dočarava Zemlju, istu onu po kojoj je Earth dobila ime i koju ova jahta želi spasiti.

Uz 165 članova posade ovaj ploveći laboratorij, čija će istraživanja biti javno dostupna cijeloj znanstvenoj zajednici, može udobno smjestiti 160 znanstvenika, 20 stalnih eksperata, 20 studenata i 40 VIP gostiju, bez kojih je znanost danas nemoguće financirati. Cijena brodske karte za VIP goste bit će stoga skromna 3 milijuna dolara. Posada i znanstvenici smješteni su u klasičnom nadgrađu koje je dizajnirala poljska tvrtka NED, a karakteriziraju ga različiti geometrijski oblici balkona i prozora koji brodu daju svemirski štih. Dojam pojačava i 46 metara dugi vidikovac koji balansira na gornjoj palubi, te pramčani helidrom i čitav niz podvodnih plovila smještenih u utrobi broda, piše Otvoreno more.

Treba li naglašavati da je pogon nuklearni, kreiran u reaktoru od otopljene soli po tehnologiji TerraPowera, tvrtke koju je utemeljio Bill Gates radi nuklearnih inovacija? Nikad ranije kvantni kompjuteri i reaktor s nultom emisijom ovakvog tipa nisu instalirani na neko plovilo. Štoviše, cijeli je brod neka vrsta plovećeg kompjutora, pa će mu i cijena biti od 300 do 500 milijuna funti. Projekt podržavaju megakompanije poput IBM-a, Triton Submarinesa, EYOS Expeditions i RINA, koja je među najvećim klasifikacijskim društvima u sektoru kružnih putovanja. 

Foto: IDDES YACHT

Hoće li nove tehnologije otvoriti ženama vrata za ulazak u svijet pomorstva?

0
Foto: Ilustracija / Maritime-Executive

Hoće li pomorski sektor u budućnosti zapošljavati više žena, pitanje je koje se sve više provlači unutar brodarskih kompanija, ali i organizacija koje se bave ravnopravnošću spolova.

Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije, od ukupnog svjetskog broja pomoraca manje od 2 posto čine žene, a taj postotak uglavnom se odnosi na poslove na brodovima za kružna putovanja.

Brodarske tvrtke imaju sve veću potrebu za novih kadrovima raznih profila, pa najavljuju kako će i ženama otvoriti vrata za ulazak u svijet pomorstva, u znatno većem broju nego što je to do sada bio slučaj, prenosi Otvoreno more.

Ženska međunarodna udruga za otpremu i trgovinu ili Wista, navodi kako treba stvarati ‘klimu‘ ravnopravnosti među spolovima, no svakako, uvjeriti žene da se odluče na pomorsku karijeru koja uključuje duga izbivanja od kuće, nekad i teške fizičke poslove i često negostoljubivo radno mjesto, definitivno je izazov.

“Prije Covida bilo je teško privući ljude”, rekla je Elpi Petraki, novoimenovana predsjednica. “Sada je još teže posebice nakon činjenice da su u pandemiji mnogi pomorci ostali duže na brodovima jer se nisu mogli vratiti kućama. S druge strane, zbog napretka tehnologije, otvara se potreba za novim poslovima na brodovima, gdje se traže obrazovanje, te višestruke vještine upravljanja, a ne samo fizička snaga, kako se to nekad mislilo”.

Spominju se i slučajevi seksualnog uznemiranja, a jedan takav doveo je do nagodbe. Naime, zbog jednog slučaja u njihovoj američkoj podružnici, jedna od najvećih brodarskih kompanija za prijevoz kontejnera, Moller-Maersk, svaku ženu koja dobije kod njih posao, raspoređuje na brodove gdje već ima nekoliko žena, tako da nijedna zaposlenica ne bude okružena samo muškim kolegama.

Tužna obljetnica: Prošlo je 55 godina od potonuća grčkog broda Peltastis

0
Foto: Danijel Frka

U nedjelju, 8. siječnja 2023., na dan kada je prije 55. godina između Šila i Klimna potonuo grčki brod Peltastis, u 12,00 sati članovi Ronilačkog centra Neptun iz Šila uz potporu Turističke zajednice Općine Dobrinj tradicionalno će u more na mjestu potonuća broda spustiti vjenčić u spomen na osmoricu u toj katastrofi smrtno stradalih moreplovaca. Okupljanje je u Ronilačkom centru Neptun u Šilu u 11,30 sati.

Da podsjetimo, grčki brod Peltastis sagrađen je i porinut u more u brodogradilištu Kremer Sohn na sjeveru Njemačke krajem 1952. godine da bi početkom sljedeće 1953. godine bio predan svom naručitelju. To je bio omanji teretni brod od 874 tone koji je u početku nosio ime Alsterpark po nazivu njegove matične kompanije P/R Alsterpark iz Hamburga. Bio je to motorni brod tek nešto duži od 60 metara, namijenjen obalnoj plovidbi. Nakon 14 godina službe, točnije 1967. godine brod mijenja vlasnika. Novi vlasnik postaje grčka kompanija CHR M. Sarlis & Co. iz Pireja koja mu mijenja ime u Peltastis. No brod nažalost nije dugo plovio u rukama svog novog vlasnika, piše portal Otok Krk.

U noći 8. siječnja 1968. godine dogodila se jedna od najvećih morskih tragedija u našem kraju. U 3 sata i 50 minuta brod Peltastis potonuo je otprilike na pola puta između Šila i Klimna, te sobom povukao sedam članova posade i kapetana Theodorosa Belesisa. Dan ranije, 7. siječnja u poslijepodnevnim satima brod je iz Jurjeva nakrcan drvom isplovio prema Rijeci. Kapetan Belesis oglušio se na upozorenje lučkog kapetana da ne isplovljava zbog jake bure. Nažalost, grčki kapetan podcijenio je snagu bure koja je u noći počela puhati orkanskom snagom. Nisu pomogli ni brodski motori ni sidra bačena u smjeru bure kojima se brod uzaludno pokušavao zaštiti od zanošenja broda prema strmoj obali. Sidra su proklizala kroz muljevito tlo i u 3,50 sati brod nošen burom potonuo je nakon što je udario u strmu obalu. Utopilo se sedam članova posade i kapetan, a četvorica su preživjela havariju uz teške ozljede.

Brod Peltastis danas je u relativno dobrom stanju, leži na dubini od osam do 30 metara, te predstavlja atrakciju za brojne ronioce. Pramac Peltastisa okrenut je prema obali otoka Krka. Brod leži skoro okomito na smjer obale. Vrh pramca nalazi se na dubini od 15 metara, dok je najdublji dio broda – vijak na dubini od 33 metra. Zbog male dubine, olupina je idealna za sve kategorije ronilaca. Iako su lovci na suvenire s broda odnijeli sve vrjednije predmete, brod je izuzetan radi svoje odlične očuvanosti.

Od Petra Kopanice doznajemo da je za tu prigodu napravio vjenčić od lovorovog lišća, ukrašen maslinovim grančicama, kaduljom, ružmarinom i povezan zlatnom žicom. Opleten je hrvatskom trobojnicom i zlatnom trakom. Osam školjaka na njemu simbolizira osam nastradalih pomoraca.

Foto: Danijel Frka

Pietro Giacomo Leva: Prvi zapovjednik istočnog Jadrana koji je oplovio Rt Horn

0
Foto: Klub Pomoraca Lošinj

Jedrenjakom Austrijskog Lloyda 1834. godine, kao prvi zapovjednik austro-ugarske mornarice, oplovio Rt Horn i stigao u Čile.

06.11.1834. u Čileansku luku Valparaiso doplovio je kapetan Petar Jakov Leva brikom –jedrenjakom Austrijskog Lloyda (Osterreichischen Lloyd) Ferdinando V Re d Ungheria od 300 tona nosivosti, kao prvi zapovjednik istočnog Jadrana koji je oplovio Rt Horn najjužniji rt južnoameričkog kontinenta, piše Klub Pomoraca Lošinj.

Kapetan Leva bio je ujedno i prvi zapovjednik koji je pokrenuo trgovačku razmjenu između Austrije i Čilea. Godine 1854. s uspjehom je sudjelovao u opskrbi savezničke vojske u Krimskom ratu protiv Rusije koji je pogodovao Lošinju i njegovom naglom pomorskom razvitku. Umro je u Velom Lošinju 1879. godine.

Kako sonari, magnetometri, autonomna i vođena podvodna vozila otkrivaju tajne velikih dubina

0
Foto: Michigan Technological University Great Lakes Research Center

Velika i duboka morska i vodena prostranstva nije lako pretraživati kako bi se pronašli  potopljeni brodovi, avioni, strukture i razni artefakti. Sam ronioc nije u mogućnosti pretražiti velike površine morskog dna ili velikih jezera uz svu naprednu ronilačku tehniku i tehnologiju. Ubrzani razvoj geofizičkih instrumenata za ispitivanje morskog ili vodenog dna koji se koriste u komercijalne i vojne svrhe, omogućio je brže pronalaženje kulturno povijesne baštine u dubokim vodama.

Kako bi se očitala konfiguracija morskog dna s artefaktima koriste se eho-sonderi ili sonari visoke frekvencije. Prototipovi današnjih sondera registrirani su mjesec dana nakon potonuća Titanika 1912. godine koji se, na žalost, nije mogao koristiti tom do tada nepoznatom tehnologijom. Sonderi su se ubrzano počeli usavršavati tijekom Prvog svjetskog rata kako bi se locirale neprijateljske podmornice. Sonari ili sonderi su instrumenti ugrađeni u brod. Kako im sam naziv u prijevodu kaže, oni ispuštaju zvučni snop i bilježe vrijeme i jačinu odbijenih zvučnih valova od površine koju snimaju.  Eho-sonderi s jednim vertikalnim akustičnim snopom daju sliku slabije razlučljivosti. Multibeam sonari su višesnopni vertikalni eho-sonderi koji daju precizniju sliku dna, a služe i za precizne batimetrijske izmjere dubina te izradu 3D modela područja koje snimaju, piše Tea Katunarić Kirjakov za portal Gorgonija.com.

Foto: NORBIT

Za brže snimanje većih površina koriste se side-scan sonari, odnosno bočni eho-sonderi. Izmišljeni su pedesetih godina 20. stoljeća za potražne akcije američke vojske i od tada se neprestano usavršavaju. Bočni sonari i danas se koriste kao najefikasniji potražni instrumenti kod pregleda terena s mogućim opasnim eksplozivnim napravama ili pronalaženja unesrećenih u moru. U Hrvatskoj se takve potražne akcije provode u suradnji Hrvatske vojske i Gorske službe spašavanja. Sam instrument može biti instaliran na dno broda, može se vući za brodom ili se može postaviti na autonomno podvodno vozilo AUV koje se pokreče samo na vlastiti pogon poput podmornice te snima po zadanim koordinatama i dubinama. Akustični valovi se ispuštaju s bočnih strana instrumenta te pokrivaju široki kut pregledavanog terena.

Podaci dobiveni snimanjem bočnog sonara često se kombiniraju s akustičnim skenovima niske frekvencije sub bottom profiler-a čiji zvučni valovi prodiru ispod površinskog sedimenta dna. Tako se mogu pronaći objekti prekriveni stoljetnim naslagama pijeska i mulja.   Uz njih se koriste i magnetometri koji bilježe anomalije u magnetskom polju Zemlje u blizini metalnih, odnosno željeznih, pa i keramičkih objekata. To su olupine novijih metalnih brodova, ostatci drvenih brodova koji su nosili željezne predmete poput topova, ali i antički brodolomi, avioni i slični objekti.

Istraživanja podvodne kulturne baštine u dubokom moru u Hrvatskoj se provode od kraja 20. stoljeća. Uz pomoć najsuvremenije tehnologije 2005. godine pronađena je olupina broda Re d`Italia. U suradnji Ministarstva kulture i francuske kompanije Comex koja od 70tih godina 20. stoljeća provodi istraživanja dubokih mora, otkrivena je olupina  admiralskog broda talijanske flote Re d`Italia koja je potopljena  u Viškoj bitci kod otoka Visa 20. travnja 1866. godine. Po prvi put u Hrvatskoj za lociranje olupine korišteno je autonomno podvodno vozilo AUV s najsuvremenijim sonarom. Vozilom na daljinsko upravljanje te s malom podmornicom s ljudskom posadom potvrđen je identitet broda. Olupina stoji uspravno na 110 metara dubine i od vremena pronalaska do danas ju je posjetilo više ekspedicija tehničkih ronioca.

Foto: Danijel Frka

U Hrvatskoj se višesnopnim sonarom koristilo tijekom međunarodnog projekta Dubinsko pretraživanje podmorja uz Konavle 2012. godine. Sonar je bio pričvršćen za trup istraživačkog broda (R/V) Hercules. Snimao je morsko dno do 100 metara dubine. Pronađeno je sedam novih podvodno arheoloških lokaliteta. Sve lokacije su pregledane s podvodnim vozilom na daljinsko upravljanje, engl. ROV- Remotely Operated Vehicle, opremljenim kamerama, sonarom i mehaničkim rukama za podizanje predmeta. Samo jedno nalazište na dubini od 30 metara provjerio je sam ronilac.  Projekt je realiziran u suradnji Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Zaklade RPM Nautical Fundation iz SADa i Ministarstva kulture RH.

Bočnim sonarom se 2010. i 2011. godine skenirao vanjski obalni morski pojas jugozapadnog dijela otoka Hvara u sklopu međunarodnog projekta Triton – istraživanje baštine na velikim dubinama. Otkriveni su novih antički i novovjekovni brodolomi  koji su nakon lociranja snimani ROVom s podvodnim kamerama. Ronioci nisu zaranjali do samih dubokih lokaliteta.  Projekt je ostvaren u suradnji Udruge »Aurora« – Ocean Exploration and Education Trust iz SAD-a, Sveučilišta u Zadru, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja hvarske baštine.

Posljednjih godina provode se istraživanja dubokog mora oko otoka Visa koja ujedinjuju svu tehnologiju opisanu u ovom članku s ciljem pronalaženja olupina aviona nastradalih u Drugom svjetsku ratu.

Tekst: Tea Katunarić Kirjakov