O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 298

Samo u 2022. napušteno više od 1.500 pomoraca: “Nove smjernice koje predlažu IMO i ILO su parodija međunarodnih standarda!”

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Splash247

U 2021. godini zabilježen je alarmantan porast u broju slučajeva napuštanja brodova i posade od strane vlasnika, što je pripisano pandemiji. No, negativni trend nastavio se i tijekom 2022., koja je na kraju bila najgora godina u povijesti. Nove smjernice kojima se nastoji stati na kraj rastućem broju slučajeva napuštanja posade su slabe, neprovedive i ‘parodija međunarodnih standarda rada u pomorstvu’, tvrde iz nevladine organizacije Human Rights at Sea

Prema zajedničkoj bazi podataka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Međunarodne organizacije rada (ILO), od 2004. godine zabilježeno je 713 slučajeva napuštanja, čime je zahvaćen ukupno 9.971 pomorac. Od ukupnog broja slučajeva, 305 slučajeva je riješeno, 151 slučaj je osporen, a 50 je neaktivno. U bazi se nalazi još 207 neriješenih slučajeva, piše Lloyd’s List

Iako su ovi slučajevi u prošlosti bili relativno rijetki, broj slučajeva počeo je rasti od 2017. godine. Od 2011. do 2016. godine zabilježeno je od 12 do 19 slučajeva godišnje. Zatim je 2017. prijavljeno 55 slučajeva, da bi do 2019. taj broj porastao na 74 slučaja. IMO je izrazio zabrinutost zbog rekordnog skoka na 95 slučajeva prošle godine, ali nadali su se da će se trend smiriti zajedno s pandemijom. Međutim, to predviđanje konačno se pokazalo previše optimističnim.

Ove godine napušteno je ukupno 1.555 pomoraca i 113 brodova, što je najveći broj slučajeva ikad zabilježen.

Izvor: Lloyd’s List

Podsjetimo, prema Konvenciji o radu pomoraca, pomorac se smatra napuštenim ako brodovlasnik ne pokrije troškove repatrijacije, ostavi pomorca bez potrebnog uzdržavanja i potpore ili “je na drugi način jednostrano prekinuo svoje veze sa pomorcem uključujući neisplatu ugovorne plaće tijekom razdoblja od najmanje dva mjeseca”.

“Podmukli trend napuštanja pomoraca izravan je rezultat nedostatka učinkovite provedbe zaštite ljudskih prava i prava radnika u pomorskoj industriji. Još uvijek gotovo pa nema transparentnosti niti su zakoni uspjeli stati na kraj ovoj praksi”, rekao je David Hammond, osnivač i izvršni direktor nevladine organizacije Human Rights at Sea. “Bez čvrste zaštite sindikata, port i flag state inspekcija te zadržavanja brodova, čime se narušava financijsko stanje prekršitelja, broj slučajeva napuštanja nastavit će nekontrolirano rasti.”

Nove smjernice su neprovedive

Podsjetimo, radna skupina koja ujedinjuje predstavnike IMO-a i ILO-a ranije ovog mjeseca predložila je novi set smjernica za rješavanje značajnog rasta slučajeva napuštanja.

Smjernice se oslanjaju na relevantne međunarodne standarde rada ILO-a, posebice Konvenciju o radu pomoraca iz 2006., koja zahtijeva od država zastava da osiguraju postojanje sustava financijske sigurnosti za brodove. Države luke također trebaju posebno obratiti pozornost na financijsku status tijekom inspekcija stranih brodova.

Međutim, nove smjernice su dobrovoljne i neobvezujuće te ne dodaju gotovo ništa značajno na postojeća pravila utvrđena MLC-om iz 2006. godine.

“Nedavni prijedlog novih smjernica o napuštanju posade revizija je onoga što već znamo i što bi već trebalo biti dio postojećih aktivnosti luka i država zastave kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava i standarda rada prema MLC-u, nacionalnim i međunarodnim zakonima”, kažu iz Human Rights at Sea.

Samo 15 slučajeva napuštanja prijavljenih tijekom 2022. godine dogodilo se na brodovima pod zastavama država koje nisu ratificirale MLC. Od stupanja na snagu izmjena i dopuna MLC-a 18. siječnja 2017. godine, prijavljeno je čak 426 slučajeva napuštanja.

Nove smjernice su slabe, nisu pravno obvezujuće i potpuno su neprovedive, tvrdi Hammond.

“Sve govori činjenica da se u nacrtu, kada je u pitanju repatrijacija pomoraca i inspekcija radnih i životnih uvjeta, riječ ‘treba’ koristi 44 puta, a riječ ‘mora’ se koristi samo dva puta”, rekao je Hammond iz Human Rights at Sea. “Smjernice zapravo prekršiteljima koji planiraju, ili su već napustili posadu, govore: ‘lijepo se igrajte, ali ljubazno vas molimo da se pritom pridržavate pravila!”


Više o novim smjernicama pročitajte ovdje: Golemi porast slučajeva napuštanja posade: IMO i ILO razvijaju nove smjernice

Porinut još jedan MSC-ov gigant od 24.116 TEU: Prvi ULCV zaplovit će u veljači

By
redakcija
-
0
Foto: Offshore Energy

U kineskom brodogradilištu ovog tjedna porinut je treći golemi kontejnerski brod za švicarskog brodara Mediterranean Shipping Company (MSC). Zahvaljujući novim kontejnerašima, MSC je ponovno oborio sve rekorde – MSC Gemma, brod od čak 24.116 TEU, uz sestrinske brodove postao je po kapacitetu jedan od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu.

Kontejnerski brod porinut je u brodogradilišta Changxing kineskog brodograditelja Hudong-Zhonghua Shipbuilding u utorak, 27. prosinca.

Brod je samostalno dizajnirala kineska tvrtka. Ovaj gigant kapaciteta za prijevoz rekordnih 24.116 standardnih kontejnera dug je gotovo 400 metara, a širok 61,5 metara. Može prevesti više od 240.000 tona tereta. Kako navode iz brodogradilišta, u dizajn su integrirane ekološki prihvatljive značajke i tehnologija za uštedu energije, piše Offshore Energy.

Podsjetimo, prvi od ukupno 6 naručenih kontejnerskih brodova od 24.116 TEU koje je MSC naručio u Kini porinut je u kolovozu ove godine, dok su još dva porinut u listopadu.

Prvi od novih MSC kontejnerskih brodova, MSC Tessa, navodno bi ipak trebao zaploviti u veljači 2023., nakon odgode planiranog ulaska u službu u studenom 2022., navodi Alphaliner, a prenosi The Maritime Executive.

MSC je odabrao konvencionalno gorivo za pogon, a ne LNG ili alternativna goriva. Međutim, kako javljaju iz brodogradilišta, u dizajn je uključeno nekoliko značajki koje navodno poboljšavaju energetsku učinkovitost broda: maleni pramčani bulb, propelere velikog promjera i vodove za uštedu energije. Brodovi u klasi opremljeni su hibridnim scrubberom, a također su među prvim brodovima na kojima će koristiti tzv. sustav zračnog podmazivanja trupa (Air Lubrication System), koji bi prema procjenama trebao smanjiti potrošnju goriva za tri do četiri posto. Implementirani su i drugi sustavi i inovacije dizajna, primjerice osovinskog generatora, kako bi se smanjila potrošnja goriva te da bi se brod uskladio s novim EEDI zahtjevima energetske učinkovitosti plovila.

Novi brodovi nastavak su MSC-ovog rekordnog povećanja kapaciteta tijekom posljednje dvije godine. Nakon što je početkom 2022. prestigao Maersk i postao najveći brodar na svijetu s kapacitetom od gotovo 4,3 milijuna TEU, MSC je povećao svoje vodstvo s više od 350.000 TEU, pri čemu ukupni kapacitet flote iznosi gotovo 4,6 milijuna TEU, javlja Alphaliner.

U posljednje dvije i pol godine, MSC je kupio 263 broda, uključujući 13 samo u posljednja dva mjeseca, izračunao je Alphaliner. Riječ je o više od milijun dodatnih TEU, što je jednako kapacitetu flote osmog najvećeg brodara, odnosno gotovo četvrtini ukupnog kapaciteta flote MSC-a te polovici kapaciteta koji je u direktnom vlasništvu MSC-a, procjenjuje Alphaliner.

MSC je ulagao i u brodove za krstarenje i kontejnerske brodove na LNG pogon. U lipnju 2022. tvrtka je preuzela svoj prvi kontejnerski brod na LNG, MSC Washington. Ovaj LNG dual-fuel ultra veliki kontejnerski brod (ULCV) od 14.000 TEU izgrađen je u kineskom brodogradilištu Yangzijiang. Mjesec dana kasnije, tvrtka je preuzela i drugi brod na LNG MSC Virginia.

Grčki brodovi ‘City of Athens’ i ‘Aegaeon’ posjećivali su Dubrovnik, no o njima se malo toga zna

By
redakcija
-
0
Foto: I.B. Osobna arhiva

Poznavatelji brodova o njima znaju malo ili ništa, no Ivo Batričević se potrudio otkriti detalje koje donosi u ovom nastavku feljtona Priče o moru i brodovima.

Brodovi TSS City of Athens i TSS Aegaeon dva su grčka broda koje i dobri poznavatelji brodova teško mogu prepoznati i odgonetnuti im ime. Kako se može primijetiti po raznim grupama na Facebooku i forumima na temu brodova, nitko ne zna ništa o njima, piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.

CITY OF ATHENS

Compagnie Generale Transatlantique (CGT), poznat i kao French Line, naručio je po završetku Drugog svjetskog rata u francuskom brodogradilištu Arsenal de Lorient izgradnju putničko-teretnog broda za održavanje svojih redovnih pruga prema francuskim sjevernoafričkim kolonijama. Novogradnja je tom prigodom krštena imenom VILLE DE TUNIS. Otklizala je s navoza u more 22. rujna 1949. godine da bi tek nakon više od dvije godine bila konačno i dovršena. 

Bio je to brod od 9226 bruto tona, dug 142, širok 18,5 metara koji je mogao prihvatiti 151 putnika u prvom, 318 u turističkom i 931 putnika u četvrtom putničkom razredu te 149 članova posade. Dvije parne Parsons turbine ukupne snage 15200 KS omogućavale su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 21 čvora. Poput svog broda blizanca VILLE DE MARSEILLE, mogao je u prostranim rashladnim komorama kapaciteta 4960 kubičnih metara prevoziti 2174 tona zamrznutih živežnih namirnica.

VILLE DE TUNIS zaplovio je 6. veljače 1952. iz Marseillea prema Tunisu na svoje prvo komercijalno putovanje. Nakon punih 15 godina uspješne plovidbe na istim prugama i bez nekih događanja koja bi bila vrijedna posebnog spomena, VILLE DE TUNIS je raspremljen 1967. godine i ponuđen na prodaju. Kupac se uskoro našao u grčkom brodaru Kyriakos Shipping koji ga je sljedeće godine uposlio na održavanju redovne trajektne pruge iz Pireja za Iraklion i dao mu novo ime MEGALONISSOS KRITI. 

Prevozio je 977 putnika i 70 automobila. Već 1969. godine, Kyriakos se odlučio zaposliti ga na kružnim putovanjima, pa mu je nakon djelomične rekonstrukcije dao i novo ime  CITY OF ATHENS. Zaplovio je u proljeće iste godine na krstarenjima istočnim Sredozemljem pa je tom prigodom doplovio i do našega grada. CITY OF ATHENS je 1969. četiri puta posjetio Dubrovnik u jutarnjim satima na proputovanju s Jonskih otoka prema Veneciji. Prvi put 26. travnja, potom 23. svibnja i 4. srpnja da bi posljednji put 18. srpnja u 12 sati podigao sidro i ovamo se više nikada nije vratio. 

Plovio je do kraja 70-tih godina kada je stavljen u raspremu, a zatim je prodan u rezalište brodova. Međutim u tegljenju prema rezalištu pored luke Barcelona imao je havariju te je potonuo 26. ožujka 1980. na 57 nautičkih milja sjeveroistočno od balearskog otoka Formentera.          

Foto: I.B. Osobna arhiva

AEGAEON

Na navozima engleskog brodogradilišta Swan, Hunter & Wigham Richardson Ltd. Walsend-on- Tyne, izgrađen je 1911. godine za kanadskog brodara Canadian Pacific Railway Co. Victoria BC putnički brod PRINCESS ALICE. Bio je namijenjen ekonomičnim noćnim plovidbama između luka Vancouver i Victoria. Zajedno s godinu dana ranije izgrađenim brodom blizancem PRINCESS ADELAIDE, imao je 3099 bruto tona, bio je dug 88, širok 14 metara, a mogao je prevoziti do 1200 putnika. 

PRINCESS ALICE je na probnim vožnjama postigao brzinu od 17,5 čvorova, ali je kasnije u redovnim plovidbama uglavnom plovio ekonomičnom brzinom od 16 čvorova. Ljeti, kada su to klimatski uvjeti dozvoljavali, održavao je i dnevnu prugu iz Vancouvera do Skagwaya na Aljasci. U hladnim vodama Kanade i Aljaske PRINCESS ALICE plovi do početka Drugog svjetskog rata. Obojen u kamuflažnu sivomaslinastu boju zbog zaštite od napada neprijateljskih podmornica i zrakoplova, od 1941. godine započinje ploviti na redovnoj pruzi Victoria – Vancouver – Seattle. Tamo ostaje sve do 1947. kada je raspremljen. 

Gotovo već potpuno otpisani brod je na mrtvom sidrištu ostao do 1949. godine kada su ga zajedno s PRINCESS ADELAIDE pronašla i kupila braća Typaldos. Nakon punih 38 godina vjerne službe u Kanadi, oba su se broda koncem 1949. godine upustila u rizičnu avanturu prekooceanskog putovanja prema Grčkoj. 

Nakon što su tamo sretno stigli, potpuno su rekonstruirani za putnička kružna putovanja Istočnim Sredozemljem, a dobili su i nova imena. Tako je brod PRINCESS ALICE dobio novo ime – AEGAEON, a PRINCESS ADELAIDE mijenja ime u ANGELIKA. Matična luka im je bila u Pireju u Grčkoj, a glavni ured kompanije je bio u Londonu. Dok je ANGELIKA uglavnom plovila na putničko- teretnoj pruzi između Brindisia i Patrasa, AEGAEON je bio uposlen na krstarenjima u kojima je znao često navratiti i u Dubrovnik. 

U programima putovanja koje je Typaldos Lines objavio 1955. i 1956. godine stoji kako njihov brod AEGAEON održava redovnu 14-dnevnu kružnu plovidbu tičući luke: Venecija, Dubrovnik, Krf, Pirej, Rodos, Alexandria, Rodos, Pirej, Krf, Brindisi, Venecija. AEGAEON je posljednjih godina plovidbe održavao kraća kružna putovanja iz Pireja prema otocima: Mykonos, Rodos, Kos, Syros, Tinos, Ikaria, Kalymnos i Samos. Nakon što su oba broda blizanca uspješno i sigurno bez značajnijih havarija plovili više od pet desetljeća ipak su raspremljeni radi bankrota kompanije Typaldos Lines. 

Kompanija je bankrotirala radi potonuća njihovog trajekta HERAKLION 1966. godine gdje je stradalo 217 putnika i članova posade. AEGAEON je u teglju krenuo iz luke Pirej za rezalište brodova u La Speziji u Italiji, ali se tijekom tegljenja nasukao 2. prosinca 1966. pored Civitavecchije. Brod je ostao djelomično nagnut na lijevi bok te je zbog velike štete i nemogućnosti daljnjeg tegljenja izrezan na mjestu nasukavanja. Brod blizanac ANGELIKA je sljedeće 1968. godine također završio u talijanskim rezalištima.

Foto: I.B. Osobna arhiva
Foto: I.B. Osobna arhiva

Ivo Batričević

Godišnjak Pomorskog muzeja – svjetionik bogate bokeljske pomorske prošlosti

By
redakcija
-
0
Foto: Boka News

U Pomorskom muzeju u Kotoru promovirano najnovije izdanje jedne od najčuvenijih znanstveno-povijesnih publikacija na prostoru bivše Jugoslavije.

Jubilarno izdanje „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru“ (dvobroj 69 -70) promovirano je u utorak na prigodnoj ceremoniji u toj znanstvenoj i kulturnoj ustanovi u Kotoru, piše Boka News.

Publikacija kojom se po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati raznovrsni programi koje priređuje Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, i u ovom jubilarnom izdanju koje prati 70-godišnjicu samog muzeja, donosi veliki broj znanstveno-istraživačkih radova iz povijesti pomorstva, ali i opće kulturne baštine Kotora i Boke. Na preko 370 stranica, „Godišnjak“ donosi 11 znanstvenih radova eminentnih autora iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dva prikaza i tri kraća osvrta.

Brojnu publiku koja se okupila u baroknoj palači Grgurina u Kotoru, na promociji „Godišnjaka“ pozdravio je odlazeći direktor Pomorskog muzeja Kotor Andro Radulović za vrijeme čijeg mandata je ova ustanova inače, napravila brojne iskorake i svrstala se u najbolje muzeološke institucije u Crnoj Gori.

„Pomorski muzej Kotor je prepoznat po mnogo čemu: po neprocjenjivoj postavi, prelijepoj palači Grgurina i po brojnim kvalitetnim izložbama i promocijama, međunarodnoj suradnji i kvalitetnim manifestacijama. Međutim, u odnosu na druge slične institucije, izdvaja ga „Godišnjak Pomorskog muzeja“ – periodična publikacija koja je u proteklih sedam desetljeća sa svojim izvornim znanstvenim radovima bila značajan promotor nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske. Sve ove edicije svojim sadržajem predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovog kraja.“- rekao je Radulović dodajući da „na žalost mora konstatirati da je sve manje izvornih radova iz povijesti pomorstva jer je sve manje istraživača pomorske prošlosti kojih je ostalo vrlo malo.“

Podsjetio je na pregalaštvo brojnih ranijih ljudi od pera i nauke – vrsnih istraživača, koji su u lokalnim i arhivima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trstu i Veneciji proučavali brojne dokumente i svjedočanstva o značajnim ljudima, brodovima, događajima i tendencijama iz povijesti bokeškog pomorstva i to onda objavljivali u „Godišnjaku“ poput Antona Miloševića, don Iva Stjepčevića, Pava Butorca, don Nika Lukovića, Antona Dabinovića, Milivoja Miloševića, Rista Kovijanića, Ignjatija Zlokovića, Slavka Mijuškovića, Miloša Miloševića, Antuna Tomića, Jovana Martinovića, Petra Palavšića i Anite Mažibradić. Oni su, kako je rekao, „provodili dane, mjesece i godine kako bi došli do važnih pisanih podataka o pomorskoj prošlosti ovog kraja.”

Foto: Boka News

„Od pokretanja ove edicije 1952. pa sve do 1962. kada je pokrenut „Zbornik društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije“, „Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor“ je bio jedina publikacija s tematikom povijesti pomorstva na prostoru tadašnje države Jugoslavije.“- istakao je Radulović dodajući da je Godišnjak stekao ugled stručne i raznovrsne publikacije o povijesti ne samo pomorstva, već i niza s njim povezanih djelatnosti i kulturnog nasljeđa u Boki.

On se zahvalio na suradnji Redakcijskom odboru Godišnjaka, ali i svim svojim suradnicima u Pomorskom muzeju Kotor i poželio uspjeh novoj direktorici te ustanove, Maji Uskoković.

O radovima objavljenim u najnovijem izdanju „Godišnjaka Pomorskog muzeja“ govorili su knjižničar muzeja u mirovini Slavko Dabinović i viša knjižničarka Danijela Nikčević. Kao posebno značajan, Dabinović je izdvojio rad „Brodovlje Boke Kotorske iz Hrvatskih pomorskih regesta 18.stoljeća“, autorice dr Zrinke Podhraški Čizmek s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Naglasio je da ovaj rad veliki doprinos proučavanju bokeljske pomorske povijesti u 18. stoljeću jer se Boka Kotorska u Hrvatskim regestima iz tog stoljeća, spominje u čak više od 5 tisuća dokumenata.

„Nakon više godina stagnacije u istraživanjima pomorsko-trgovačke povijesti Boke Kotorske, ovim radom napravljen je veliki iskorak dokumentiranim i kvalificiranim proučavanjima pomorske ostavštine naših prethodnika koje Pomorski muzej Kotor s pažnjom čuva i komunicira.“- istakao je Dabinović.

Podsjećajući na genezu i osnovnu misiju „Godišnjaka“ nastalog prije sedam desetljeća zajedno sa Muzejem u Kotoru, Dabinović je naglasio da je ta publikacija bila mjesto na kojem su objavljivani radovi najeminentnijih znanstvenih imena i stručnih istraživača s prostora bivše Jugoslavije.

„Zadatak muzejske periodične publikacije „Godišnjak“ bio je tada kao i sada, da pruži vjerodostojnost viševjekovnom kontinuitetu pomorskih aktivnosti bokeljskih pomorskih trgovaca, ratnika i mecena. Kroz 70 godina prisutnosti ove serijske publikacije teme koje su se proučavale su bile uglavnom iz problematike pomorske povijesti, ali je bilo i drugih tema koje su ipak na neki način vezane s naslijeđenom kulturnom i pomorskom prošlosti Boke Kotorske.“- istakao je Dabinović.

Njegova kolegica Danijela Nikčević rekla je da će Pomorski muzej Kotor nastaviti svoju izdavačku djelatnost.

„Tako i ovim dvobrojem 69-70 „Godišnjaka“, naš muzej uspješno nastavlja tradiciju prethodnih brojeva, ispunjavajući svoj zadatak da doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.“- zaključila je Nikčević.

‘Djevičanske‘ lanterne: upoznajte najviši europski svjetionik i legenadarnu kulu na Bosporu

By
redakcija
-
0
Foto: Wikimedia Commons

Ile Vierge ili Djevičin otok je otočić površine 6 hektara, na nepunu milju od obale Bretanje, na kojem je najviši europski svjetionik. Visok je 82,5 m i do njegovog vrha vodi kružna skalinada od 392 stepenika. Sagrađen je pokraj 33 m visokog svjetionika koji je bio u upotrebi od 1845. do 1902. kada ga je zamjenio novi. Ile Vierge svjetionik označava krajnju jugozapadnu točku La Manchea. Otočić na kojem stoji ime je dobio po kapeli posvećenoj Djevici Mariji koja se nalazila u samostanu što su ga franjevci oko 1450. podigli na otoku. Pola stoljeća kasnije oni odlaze na kopno, a samostan je propao, pa danas samo ime otoka i svjetionika čuvaju spomen na njih.

Foto: Wikimedia commons

Drugi poznati svjetionik djevičanskog naziva je Kiz Kulesi (Djevičanska kula) i nalazi se na otočiću u Bosporu, pred Istanbulom. Od 5. stoljeća otok je služio kao mjesto za naplatu carina za brodove što su tuda prolazili, a u tursko doba na njemu se gradi svjetionik. Uz otok i svjetionik vežu se brojne legende, pa i naziv Djevičanska kula potječe od jedne. Vladarevoj kćeri proreknuto je da će do 18. rođendana umrijeti od ugriza zmije. Zabrinut za svoju jedinicu, otac je poslao na otok na kojem nikad nije bilo zmija. Redovito je posjećivao, a kada je na njen 18. rođendan došao po nju, na dar joj je donio košaru voća. Nije znao da se u nju zavukla i otrovnica. Djevičanska kula, danas jedan od najpoznatijih lokaliteta u Istanbulu.

Hrvatska tvrtka razvija laki elektro katamaran, evo kako će izgledati

By
redakcija
-
0
Foto: ViaKornel

Riječki ViaKornel, studio za 3D modeliranje i razvoj prototipova, započeo je s razvojem i dizajniranjem vlastitog projekta “Bumblebee” – lakog elektro katamarana napajanog pomoću solarnih panela.

Projektom su definirane sljedeće verzije: privatna, turistička/ predviđena za iznajmljivanje, te radna verzija brodice. Projektom su Bumblebee brodice definirane kao dimenzijama mala, okretna i za rukovanje jednostavna elektro plovila, te su primarno namijenjena kraćim plovidbenim relacijama uz mogućnost čestih ticanja obale, piše Otvoreno more.

Dizajnirane su za lako snalaženje i ugodnu plovidbu uskim kanalima, uvalama, obalama rijeka, jezera, zaljevima…. a njihov relativno mali gaz plovila i pri punoj istisnini /opterećenosti teretom treba im omogućiti jednostavnu i laku plovidbu te “provlačenje” plitkim vodama, kanalima i obalama i u sušnome razdoblju godine ili pak za vrijeme morskih oseka.

Modularnost dizajna omogućava da se relativno jednostavno, uz veliko smanjenje budućih troškova proizvodnje, jedno te isti trup koristi za čak tri verzije brodice.

Projektom su dizajnirana dva trupa za:

BUMBLEBEE Mini – kategorija D (unutarnje vode)

Dužina: 5m

Širina: 2.25 m max

gaz: 0.45 m

Nosivost: 800 kg

Kategorija plovidbe: D – unutarnje vode; rijeke, jezera, kanali, lučka područja

BUMBLEBEE – kategorija C i D (unutarnje vode, obalna plovidba do 1 NM od obale),

max gaz 0.45 m

Dužina: 5,9 m

Širina: 2.4 m

max gaz: 0.45 m

Nosivost: 1000 kg

Kategorija plovidbe: C/D – more do 1NM od obale, unutarnje vode: rijeke, jezera, kanali, lučka područja

Obje verzije su dizajnirane s glavnom smjernicom da cjelokupni, dovršeni model broda može biti lako transportiran unutar samo jednog 20 stopnog brodskog kontejnera (Bumblebee mini) ili na otvorenome kontejneru tzv. flat rack u slučaju Bumblebee trupa. U oba dva slučaja nema potrebe za rastavljanjem broda – jedina dva zahtjeva su da se spusti krov te naknadno ugrade bokobrani. 

Foto: ViaKornel
Foto: ViaKornel

Kruzeri Daphne & Danae posjetili su nas nebrojeno puta, postali su simbol lokrumskog sidrišta

By
redakcija
-
0
Foto: I.B. Osobna arhiva

Građeni su kao teretni brodovi za prijevoz hlađenog tereta, no njihova je sudbina kasnije izgledala znatno drugačije

Dva broda blizanca, redovni posjetitelji Dubrovnika, su izrađeni za kompaniju Port Line iz Londona, inače u vlasništvu Cunarda, iste 1955. godine, ali u različitim brodogradilištima. Pod imenom PORT SYDNEY (kasnije Daphne) izgrađen je prvi brod u Swan, Hunter & Wigham Richardson u engleskom Newcastleu dok je u Harland & Wolff  Ltd. u Belfastu izgrađen drugi pod imenom PORT MELBOURNE (kasnije Danae), piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.

Plovili su na redovnoj liniji između Londona kroz Sueski kanal do Australije, Novog Zelanda i natrag. Brodovi su imali 10 500 bruto tona i mogli su prevoziti samo 12 putnika. U šest skladišta su mogli prevoziti generalni kao i 3 500 tona zamrznutog tereta i to uglavnom mesa. Bili su dugi 162, široki 21 metra, a dva 6-cilindrična Doxford-Wallsend dizel motora ukupne snage 13200 KS su im preko dvije propele omogućavale brzinu od 17 čvorova.                        

Foto: I.B. Osobna arhiva
Foto: I.B. Osobna arhiva

M/B DAPHNE

PORT SYDNEY (izgrađen 1955.) je 1972. godine prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za koju dvije godine plovi kao AKROTIRI EXPRESS. Od 1974. preuređen je u brod kruzer od 15833 bruto tona, mogao je ukrcati 650 putnika i plovi za Delian Athina Cruises iz Pireja kao DAPHNE. I sve to do 1996. godine, od kada u floti švicarskog brodara Martinoli plovi pod imenom SWITZERLAND. 

Ponovo je prodan i to liberijskoj kompaniji Dreamline Cruises iz Monrovije, ali ostaje cijelu 2001. godinu raspremljen u Marseillesu u Francuskoj. Već 2002. je iznajmljen britanskom touroperatoru Page & Moy za kojeg prvo plovi kao OCEAN ODYSSEY, a potom iste godine pod novim imenom  OCEAN MONARCH. 

U veljači 2005., grčka ga je Vlada uputila u pomoć kao brod-bolnicu nastradalima u Sri Lanki s imenom HELLENIC ADD. U ljetnoj sezoni ponovo krstari Sredozemljem pod imenom OCEAN MONARCH sa 650 putnika smještenih na njegovih sedam putničkih paluba o kojima se brine 240 članova posade.                                                                                

Od 2007. plovi za Monarch Classic Cruieses, a sredinom studenoga 2008. godine je prodan portugalskom Classic International Cruises za kojeg nastavlja ploviti pod imenom PRINCESS DAPHNE. Tako se još jednom zajedno našao u floti istog brodara u kojoj je plovio i brod mu blizanac PRINCESS DANAE. Nakon stečaja kompanije u veljači 2013., stavljen je u raspremu. Prodan je indijskim rezalištima brodova, a 14. lipnja 2014. godine. nasukan je na plažama Alanga pod imenom DAPHNE.

Foto: I.B. Osobna arhiva

M/B DANAE                                                                                                                                            

PORT MELBOURNE, izgrađen 1955. godine, je 1972. prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za kojeg plovi dvije godine kao THERISOS EXPRESS. Od 1974. preuređen je u brod kruzer od 16531 bruto tona, ima nove B & W diesel motore. Može ukrcati 650 putnika te plovi pod imenom DANAE za Delian Athina Cruises iz Pireja i pod talijanskom kompanijom Costa Cruises. 

Od 1990. mijenja brojne vlasnike i imena: ANAR, STARLIGHT EXPRESS i BALTICA. Od 1996. prodan je brodarskoj kompaniji Classic International Cruises i plovi pod imenom PRINCESS DANAE. Ljeti plovi u europskim morima, a zimi u vodama Južne Amerike. PRINCESS DANAE je nakon stečaja kompanije u veljači 2013. s još četiri broda ARION, FUNCHAL, ATHENA i PRINCESS DANAE prešla u flotu novoosnovane Portuscale Cruises. 

PRINCESS DANAE je raspremljena u Lisabonu pod  novim imenom LISBOA. Iako se njen povratak kružnim putovanjima očekivao 2015. to se nije dogodilo jer je brodarska kompanija imala sve više financijskih problema. Također, zbog zastarjelosti broda i uvjeta koje daje SOLAS 2010 (Safety of Life at Sea) konvencija za putničke brodove u međunarodnim plovidbama, brod LISBOA je prodan rezalištima u turskoj Aliagi.

Foto: I.B. Osobna arhiva

DOLASCI U DUBROVNIK                                                                                                                                               

Oba broda su pod imenima: DAPHNE, DANAE, OCEAN MONARCH, PRINCESS DAPHNE i PRINCES DANAE nebrojeno puta posjećivali Dubrovnik. U njihove redovne posjete naš je grad uvršten od 1. lipnja 1979. četrnaestodnevnim uplovljavanjima broda DAPHNE. Ove posjete nakon ukupno 12 uplovljavanja završavaju 19. listopada kada DAPHNE odlazi kako bi se natrag, ali pod drugim imenom, vratíla tek nakon dvadeset godina. 

Od 16. svibnja 1980. redovno nas sljedećih jedanaest sezona istim programom posjećuje DANAE sve do 24. lipnja 1991. godine kada posljednji put pod ovim imenom napušta naš akvatorij. Iz objavljenog programa kružnih putovanja za 1982. godinu, DANAE plovi od 15. svibnja do 2. listopada s itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija. Cijena četrnaestodnevnog krstarenja kretala se ízmeđu 1820 i 4400 američkih dolara po osobi. U olimpijskoj 1984. godini, s polascima između 19. svibnja i  22. rujna, plovi s neznatno izmijenjenim itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Mikonos, Pirej, Dubrovnik, Venecija. Nakon Domovinskog rata u povremenim dolascima ova su nas dva veterana podsjećala u ne baš tako davna vremena kada su u svojim redovnim posjetama lokrumskom sidrištu gotovo postali njegovim zaštitnim znakom.

Ivo Batričević

Klub pomoraca Lošinja predstavio novi broj časopisa “Pomorac” na još više stranica

By
redakcija
-
0
Foto: Bojan Purić

Časopis “Pomorac” izlazi jednom godišnje, a prvi mu je broj izašao u prosincu 2015. godine

Nakon što je prošli tjedan predstavio “Zlatnu knjigu lošinjskog pomorstva” autora dr. Julijana Sokolića, sada je Klub pomoraca Lošinja predstavio i osmi broj časopisa “Pomorac”, koji izlazi jednom godišnje, a prvi mu je broj izašao u prosincu 2015. godine, piše Novi list.

U prizemlju vile “Perla” na Škveriću, prostoru Zajednice Talijana Malog Lošinja, o novom su broju, listu općenito te o drugim aktualnostima i stalnim aktivnostima Kluba govorili njegov predsjednik Lucio Jurjako, glavni urednik “Pomorca” Mihael Desanti te tijekom proteklih osam godina najplodniji autor tekstova Julijano Sokolić.

Ovaj broj izašao je na 48 stranica, osam više od lanjskoga, a naklada je petsto primjeraka.

Osim predstavnika Kluba i uredništva, na predstavljanju je okupljene pozdravio direktor ovdašnje Turističke zajednice Dalibor Cvitković, a nekoliko je glazbenih brojeva na klaviru izvela Antonela Kunda.

Podržan od brojnih donatora-sponzora, pa i EU-fonda, list se ne naplaćuje, a zainteresirani za primjerak trebaju se javiti članovima vodstva Kluba pomoraca.

Danas se u Tivtu održava Starogodišnja regata

By
redakcija
-
0
Foto: Boka News

Krstaši JK Delfin i ove godine, shodno kalendaru Crnogorskog jedriličarskog saveza (CJS), u Tivtu organiziraju Starogodišnju regatu, „Svjetsko prvenstvo bokeških jedriličara i vjetropira“ .

U pitanju je sportsko – revijalni događaj, posljednja jedriličarska fešta u godini, koja za cilj ima druženje naroda morskog Boke Kotorske, ali i promociju zalijeva kao izuzetne nautičke destinacije tijekom cijele godine.

Delfinova fešta, koja se na inicijativu entuzijasta i jedriličara Dejana Farkaša organizira od 2017. godine, prošle je godine uslijed situacije s koronavirusom bila jedini blagdanski program u Tivtu, koji je izazvao interesiranje kompletne zajednice.

Ovogodišnje izdanje, povjereno članu Upravnog odbora JK Delfin, Antonu Lukoviću, dogodit će se isključivo na moru, ali će Tivćani i gosti još jednom dobiti jedriličarsku pozornicu ispred same gradske rive Pine, gdje je u planu postavljanje natjecateljskog polja.

Svakako, napominje Luković, sve će kao i uvijek ovisiti o vjetru.

– Regata počinje promenadom plovila, koja će se okupiti u akvatoriju ispred Delfina na Seljanovu.
Plan je da se u 11 sati uputimo prema Pinama i napravimo đir duž obale do Kalimanja, što će trajati do 13 sati, kada je planiran start natjecanja. Ako ne budemo imali sreće s uvjetima za jedrenje, što je situacija koja nam se često dogodi 31. prosinca, predvidjeli smo alternativnu zabavu – formiranje otoka od jedrilica i brodova i morsku feštu ispred gradske rive. Ako nas vjetar ispoštuje i da nam priliku za nadmetanje, dodjela nagrada najboljima bit će posebna atrakcija – svojevrstan umjetničko – sportski performans o kojem u ovom trenutku nećemo više otkrivati – objašnjava Luković.

Finale događaja je Starogodišnji objed, koji sudionike i prijatelje regate očekuje u prostorijama JK Delfin od 15 sati.

I ovogodišnje izdanje Starogodišnje regate realizira se uz podršku kompanije UNA Montenegro, a podršku događaju pružaju Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Radio Tivat.

Traži se administrator: Popularni forum o hrvatskoj tradicijskoj brodogradnji pred gašenjem

By
redakcija
-
0
Foto: Udruga "Betinska gajeta 1740"

Popularni forum Tradicionalna hrvatska i mediteranska drvena brodogradnja je pred gašenjem, vijest je koja je rastužila mnoge zaljubljenike u brodomaketarstvo i povijest brodogradnje.

Administrator stranice nije u mogućnosti više održavati ovaj sjajan forum, no otvorena je prilika za sve zainteresirane da preuzmu ‘palicu‘ i nastave moderirati teme iz ovog područja, prenosi Otvoreno more.

Dugi niz godina, forum je na jednom mjestu donosio materijale sa savjetima i fotografijama brodomaketara o izradi modela i slikama stvarnih brodova, brojne opise s tehničkim karakteristikama, crtežima i skicama tradicijskih brodova, opreme, jedara, povijesne činjenice, litraturu, iskustva i saznanja…Bio je prava mala arhiva čiji sadržaj ima neprocjenjivu vrijednost za povijest tradicijske brodogradnje i brodomaketarstva

Forum je još uvijek otvoren pa ga oni koji žele mogu posjetiti. Potrebno se samo registrirati ispunjenjem obrasca da bi se pristupilo svim sadržajima.

Nadamo se da će se netko na koncu uhvatiti moderiranje foruma i aktivirati ga i na drugim web platformama kako bi za njega čula šira publika.

1...297298299...515Page 298 of 515

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©