Novi vlasnik 3. maja najavljuje ulaganja od 100 milijuna eura, radnici čekaju prve poteze

By

-

18.03.2026.

brodogradnja — Foto: Roni Brmalj / Novi list

Novi vlasnik riječkog brodogradilišta 3. maj 1905 uskoro dolazi u škver gdje će prvi put predstaviti planove zaposlenicima i najaviti konkretne poteze nakon završetka kupoprodaje.

Kako piše Novi List, slovenska Iskra brodogradilište već je uplatila 6,66 milijuna eura za preuzimanje navoza, a fokus nove uprave bit će na stabilizaciji poslovanja i podizanju učinkovitosti rada.

Prema najavama vlasnika Dušana Šešoka, u škver će biti potrebno uložiti najmanje 100 milijuna eura, prvenstveno u modernizaciju pogona, opreme i infrastrukture. Međutim, prvi korak bit će povećanje produktivnosti.

Podaci pokazuju značajan jaz – prihod po zaposlenom u 3. maju iznosi oko 20.000 eura, dok trošak rada prelazi 22.000 eura. U usporedbi s tim, u šibenskom škveru prihodi po zaposlenom prelaze 50.000 eura.

Trenutno škver zapošljava oko 440 radnika, ali bez kolektivnog ugovora. Pregovori su već bili u pripremi, no zaustavljeni su zbog privatizacije. Sada će novi vlasnik imati ključnu riječ u definiranju uvjeta rada.

Što se tiče poslova, trenutačni ugovori osiguravaju zaposlenost do početka 2027. godine. U tijeku je gradnja trupa za 205-metarski ekspedicijski kruzer, a uskoro počinje i gradnja riječnih kruzera.

Ipak, za dugoročnu stabilnost bit će ključno osigurati nove projekte. Uprava vidi priliku u vojnoj brodogradnji, posebno kroz program izgradnje korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, kao i u brodovima na alternativni pogon.

Formalno preuzimanje ovisit će o administrativnim procedurama i upisu promjena u sudski registar. Očekuju se i promjene u nadzornim strukturama, dok je aktualnom menadžmentu zasad iskazano povjerenje.

Važan dio cijelog procesa je i financijsko zatvaranje starog 3. maja. Novac od prodaje ide prema namirenju potraživanja radnika i vjerovnika, no dio dugova ostat će samo djelomično pokriven.

Paralelno s tim, država je osigurala kontrolu nad nedovršenim ophodnim brodovima u splitskom škveru, što dodatno potvrđuje važnost vojne brodogradnje u narednom razdoblju.

Za hrvatsku brodogradnju ovo je još jedan pokušaj stabilizacije sektora, uz jasan zaokret prema specijaliziranim i tehnološki zahtjevnijim projektima.

Eni gradi novu energetsku priču u Libiji, milijarde kubika plina u novim ležištima

By

pomorac.hr

-

18.03.2026.

0

StockCake-Sunset Oil Rig_1753180738 — Foto: Ilustracija/StockCake

Talijanski energetski div Eni objavio je dva nova otkrića plina u libijskom offshore sektoru, čime je dodatno potvrđen energetski potencijal sjeverne Afrike i važnost Mediterana u opskrbi plinom.

Nova nalazišta otkrivena su tijekom nedavne istražne kampanje, a riječ je o dvjema susjednim geološkim strukturama Bahr Essalam South 2 (BESS 2) i Bahr Essalam South 3 (BESS 3). Bušenja su obavljena na bušotinama B2-16/4 i C1-16/4.

Nalazišta se nalaze oko 85 kilometara od libijske obale, na dubini mora od približno 200 metara, odnosno oko 16 kilometara južno od plinskog polja Bahr Essalam. Upravo se Bahr Essalam smatra najvećim offshore plinskim poljem u Libiji i u proizvodnji je još od 2005. godine, piše Offshore Energy.

Prema podacima koje je objavio Eni, bušotine su presjekle intervale zasićene plinom unutar formacije Metlaoui, koja je glavni produktivni rezervoar tog područja. Dosad prikupljeni podaci upućuju na ležište dobre kvalitete, a proizvodni potencijal već je potvrđen testiranjem prve bušotine.

Preliminarne procjene govore da strukture BESS 2 i BESS 3 zajedno sadrže više od 1 bilijun kubičnih stopa plina na ležištu. To je značajna količina koja može imati važnu ulogu i za domaće libijsko tržište i za izvoz prema Europi.

Velika prednost ovih otkrića je njihova blizina postojećoj infrastrukturi. To znači da bi razvoj mogao ići relativno brzo, povezivanjem novih bušotina na već operativne offshore kapacitete polja Bahr Essalam.

Plin iz novih nalazišta bio bi namijenjen opskrbi libijskog tržišta, ali i izvozu u Italiju. Eni je tijekom 2025. u Libiji proizvodio oko 162.000 barela ekvivalenta nafte dnevno, a kompanija trenutačno provodi tri razvojna projekta, od kojih bi dva trebala krenuti s radom tijekom 2026. godine.

Ova vijest dolazi samo mjesec dana nakon što je Eni objavio i novo otkriće plina i kondenzata u offshoreu Obale Bjelokosti, što pokazuje da kompanija nastavlja jačati svoju poziciju u afričkom energetskom sektoru.

(VIDEO) “Ekološka bomba” na Mediteranu: oštećeni ruski plinaš nekontrolirano pluta između Malte i Libije

By

pomorac.hr

-

18.03.2026.

0

Oštećeni ruski plinaš Arctic Metagaz već više od dva tjedna nekontrolirano pluta Mediteranom nakon eksplozije i požara koji su izbili 3. ožujka južno od Malte. Bez pogona i nadzora, brod se kreće pod utjecajem vjetra i morskih struja, što dodatno komplicira situaciju za sve brodove u području.

Posada je pravovremeno evakuirana s broda, a spašena je od strane prolazećeg plovila te prevezena u Libiju, pri čemu je dio članova zadobio teške opekline, navodi The Maritime Executive.

Prema posljednjim informacijama, brod se kreće brzinom od oko 1 čvora prema jugozapadu. Nalazi se između zona Malte, Italije i Libije, što dodatno otežava koordinaciju odgovora. Libijske vlasti izdale su hitno upozorenje svim brodovima da drže minimalnu udaljenost od 6 nautičkih milja, uz obvezu prijave bilo kakvih promjena na brodu, uključujući dim, curenje goriva ili dodatna oštećenja.

🎥🚢Új felvételek jelentek meg a személyzet nélkül sodródó Arctic Metagaz hajóról a Földközi-tengeren, amely az orosz „árnyékflottához” tartozik.

A tanker videóit és fotóit a máltai NewsBook Malta hírportál tette közzé.

Az újságírók által vasárnap készített felvételek szerint… pic.twitter.com/EpuIjQEB1J

— NAFO Hungary 🇭🇺🇺🇦🇪🇺 (@NAFO_Hungary) March 17, 2026

Situacija je posebno osjetljiva zbog tereta. Procjenjuje se da su dva LNG tanka još uvijek netaknuta i mogu sadržavati do 60.000 tona plina. Uz to, na brodu se nalazi i oko 700 tona goriva i dizela. Stručnjaci upozoravaju na rizik od eksplozije, ali i ozbiljnog onečišćenja mora.

Talijanski dužnosnici opisali su brod kao “ekološku bombu”, dok Malta i Italija već danima prate njegovo kretanje i pripremaju planove za hitne intervencije. Zbog jakih vjetrova u području, postoji realna opasnost da brod ponovno promijeni smjer i približi se obali ili offshore infrastrukturi.

Exclusive photos and video: Stricken #russianoil #tankers drifts closer to Malta
🔗https://t.co/7COIgHjYsR #international #news #russia pic.twitter.com/kfl8CD2VhH
— Newsbook.com.mt (@Newsbook_com_mt) March 16, 2026

Malta je zatražila pomoć Europske unije, ističući da pojedinačne države nemaju kapacitete za rješavanje ovakvog incidenta. Devet mediteranskih država također je pozvalo Europsku komisiju na koordiniranu akciju.

Prema dostupnim informacijama, komunikacija s ruskim vlastima i operaterom broda nije dovela do konkretnog rješenja. Ruska strana navodno smatra da odgovornost snose obalne države, dok istovremeno traži istragu o uzroku incidenta.

Tokyo i Paris MoU: BWMS i dalje kritična točka PSC inspekcija

By

pomorac.hr

-

18.03.2026.

0

Ballast-Water-Management — Izvor: Paris MoU

Najnoviji preliminarni rezultati PSC kampanje (CIC) o upravljanju balastnim vodama, koju su proveli Tokyo MoU i Paris MoU, pokazuju da brodovi i dalje imaju ozbiljne izazove u primjeni zahtjeva Ballast Water Management konvencije.

Kampanja je provedena od rujna do studenog 2025., a obuhvatila je ukupno 9.244 inspekcije na različitim tipovima brodova. U čak 74,96% slučajeva korišten je standardizirani CIC upitnik, što daje jasnu sliku o stvarnom stanju na brodovima.

Ukupno je zadržano 184 broda, što predstavlja stopu od 2,66%. Međutim, samo 30 zadržavanja izravno je povezano s nedostacima vezanim uz sustave balastnih voda, što čini 0,43% svih inspekcija. Iako broj nije velik, trend jasno pokazuje gdje su najveći problemi.

Najčešći nedostatak odnosi se na operativnost BWMS sustava na brodu. Upravo je to područje identificirano kao ključna slabost – ukupno je zabilježeno 462 nedostatka povezana s tim sustavima, od čega je 51 bio dovoljno ozbiljan za zadržavanje broda.

Slične zaključke objavio je i Black Sea MoU, gdje je operativnost BWMS-a također označena kao glavni razlog neusklađenosti i zadržavanja brodova.

Gledano po zastavama, najviše inspekcija provedeno je na brodovima pod Panamskom zastavom (1.983), zatim Liberije (958) i Marshallovih otoka (683). Ove zastave ujedno bilježe i najveći broj nedostataka, što je djelomično posljedica većeg broja inspekcija.

Kada se gledaju vrste brodova, najviše zadržavanja zabilježeno je kod general cargo i multipurpose brodova (43,33%), zatim slijede tankeri, bulk carrieri i gas carrieri. Posebno je zanimljivo da se čak 86,6% zadržavanja odnosi na brodove u High Risk kategoriji.

Analiza također pokazuje jasnu povezanost između starosti broda i rizika od zadržavanja. Najviše zadržavanja bilježe brodovi starosti između 19 i 24 godine, što ukazuje na izazove održavanja i modernizacije sustava na starijoj floti.

Zaključno, rezultati ove kampanje još jednom potvrđuju da BWTS ostaju jedna od ključnih točaka kontrole u PSC inspekcijama. Za brodare i posade to znači jedno – redovito održavanje, pravilna upotreba i dokumentacija BWMS sustava postaju nužni kako bi se izbjegli problemi u lukama.

Na današnji dan 1891.: Tragedija SS Utopije kod Gibraltara odnijela 562 života

By

pomorac.hr

-

17.03.2026.

0

Pomorska povijest pamti mnoge nesreće, ali malo koja je toliko šokirala tadašnji svijet kao sudar putničkog broda SS Utopia s ratnim brodom HMS Anson u luci Gibraltar. Tragedija iz ožujka 1891. godine i danas se spominje kao primjer koliko brzo situacija na moru može izmaknuti kontroli.

SS Utopia bio je putnički parobrod britanske kompanije Anchor Line, koji je prevozio emigrante prema Americi. Tog 17. ožujka uplovljavao je u Gibraltar kako bi se sklonio od lošeg vremena i dodatno ukrcao putnike.

U luci su tada bila usidrena brojna ratna plovila. Kapetan Utopije pokušao je manevrirati između njih, ali je zbog jakog vjetra, ograničenog prostora i loše procjene došlo do kobne greške.

Sudar koji je odlučio sudbinu broda

U pokušaju prolaska kroz uski akvatorij, SS Utopia udarila je u pramac bojnog broda HMS Anson. Riječ je bila o oklopljenom ratnom brodu deplasmana oko 10.000 tona, s izuzetno snažnom konstrukcijom.

Za razliku od njega, trup putničkog broda bio je znatno slabiji. Pramac Ansona doslovno je rasparao bok Utopije ispod vodne linije. More je počelo nadirati velikom brzinom.

Putnički brod vrlo brzo gubi stabilitet i naginje se. U svega nekoliko minuta situacija na palubi pretvara se u kaos.

Panika i borba za spašavanje

Na brodu se nalazilo oko 880 ljudi – većinom emigranata koji su putovali prema novom životu. Kako je brod naglo počeo tonuti, mnogi nisu uspjeli ni doći do palube.

Čamci za spašavanje nisu mogli biti pravilno spušteni zbog nagiba broda. Velik broj ljudi završio je u moru, gdje su ih dodatno ugrožavali valovi i hladna voda.

Spašavanje su odmah pokušali organizirati brodovi u blizini, uključujući i posadu HMS Ansona. Unatoč brzoj reakciji, broj žrtava bio je ogroman.

Poginulo je 562 putnika i članova posade.

Zašto je nesreća bila toliko kobna

Iako se sudar dogodio unutar luke, gdje se u pravilu očekuju manji rizici, kombinacija više faktora pretvorila je ovaj incident u jednu od najtežih pomorskih tragedija tog vremena. Ključni trenutak bio je udar ispod vodne linije, koji je odmah doveo do nekontroliranog prodora mora u trup broda. Kako je voda brzo ispunjavala unutarnje prostore, brod je u vrlo kratkom vremenu izgubio stabilitet.

Situaciju su dodatno pogoršali loši vremenski uvjeti, koji su otežavali manevriranje i onemogućavali učinkovitu reakciju posade. Velik broj putnika nalazio se u zatvorenim prostorima ispod palube, što je značajno usporilo evakuaciju. Ubrzo nakon udara došlo je i do naglog nagiba broda, zbog čega spuštanje čamaca za spašavanje gotovo nije bilo moguće. Sve zajedno dovelo je do toga da je SS Utopia potonula u svega nekoliko minuta, ostavljajući malo vremena za organizirano spašavanje.

Lekcije za pomorce

Ova nesreća i danas ima snažnu poruku za pomorce i cijelu industriju. Manevriranje u skučenim lučkim područjima zahtijeva maksimalnu koncentraciju i pravovremenu procjenu svih rizika. Vremenski uvjeti, iako ponekad podcijenjeni, mogu imati presudan utjecaj na sigurnost plovidbe i operacija u luci.

IMO saziva hitnu sjednicu: 20.000 pomoraca zarobljeno zapadno od Hormuza

By

pomorac.hr

-

17.03.2026.

0

Sigurnosna kriza u području Hormuškog tjesnaca dovela je do velikog zastoja u pomorskom prometu, pri čemu se tisuće trgovačkih brodova trenutno nalaze na čekanju zapadno od ovog strateški važnog prolaza. Prema procjenama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), riječ je o oko 3.200 brodova na kojima se nalazi približno 20.000 pomoraca.

Za većinu tih brodova tranzit kroz Hormuz trenutačno predstavlja previsok rizik. Napadi dronovima, projektilima i brzim plovilima postali su realna prijetnja u ovom području. Zbog toga brodari i operateri igraju na sigurno – radije čekaju nego riskiraju prolazak. Rezultat je velika “kolona” brodova koja se stvara zapadno od Hormuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za transport nafte i plina.

Prvi ozbiljniji incidenti zabilježeni su početkom ožujka, kada su potvrđeni napadi na više trgovačkih brodova, uz ljudske žrtve među pomorcima i lučkim radnicima. Od tada se situacija dodatno pogoršala, a napetosti u regiji izravno se prelijevaju na pomorski sektor.

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, posebno za transport nafte i plina. Svaki zastoj na toj ruti odmah se osjeti na globalnom tržištu, a trenutačna situacija već utječe na raspored plovidbi, cijene prijevoza i dostupnost energenata.

Za posade na brodovima ovo je posebno zahtjevno razdoblje. Dugotrajno čekanje na sidru uz stalnu prijetnju sigurnosnih incidenata, stvara dodatni pritisak na pomorce. Uz operativne izazove, sve je izraženija potreba za stabilnom komunikacijom s kopnom, redovitom opskrbom i psihološkom podrškom posadama.

IMO je u više navrata pozvao na smirivanje situacije i zaštitu pomoraca, naglašavajući kako civilni brodovi i njihove posade ne smiju biti kolateralne žrtve sukoba. Organizacija u suradnji s državama, brodarima i međunarodnim institucijama prati razvoj situacije i pokušava koordinirati odgovor na krizu.

Za 18. i 19. ožujka zakazana je izvanredna sjednica IMO-a na kojoj će se raspravljati o daljnjim koracima. Među opcijama su i organizirane pratnje brodova kako bi se osigurao sigurniji prolaz.

Kako se kriza razvija, sve je jasnije da će njezin utjecaj na globalni pomorski promet potrajati, a sigurnost pomoraca ostaje u središtu svih daljnjih odluka.

Pomorski Fakultet Rijeka najavljuje novi ciklus Posebnog Programa Obrazovanja: Prijavite se sada!

By

pomorac.hr

-

17.03.2026.

0

U tijeku su prijave za novi ciklus Posebnog programa obrazovanja za nautičare i brodostrojare. Planirano je da predavanja počnu u ponedjeljak, 1. rujna 2026. Prvi dio programa trajat će do polovine prosinca. Početak drugog dijela bio bi 5. travnja 2027. i trajao bi do polovine srpnja 2027.

Zainteresirani kandidati o programima, potrebnim dokumentima i mogućnosti upisa mogu se raspitati na telefon Centra za izobrazbu pomoraca i cjeloživotno obrazovanje, 051 214 587 ili mail: ppo@pfri.uniri.hr.