Norveška kompanija specijalizirana za offshore bušenje Deep Value Driller postigla je dogovor o prodaji drillshipa Deep Value Driller kompaniji Eldorado Drilling za 300 milijuna dolara, nakon što je u posljednji trenutak stigla viša ponuda koja je zaustavila ranije planiranu prodaju talijanskom Saipemu.
Kompanija je početkom veljače objavila namjeru prodaje ovog drillshipa sedme generacije, izgrađenog 2014. godine, za oko 272,5 milijuna dolara. Međutim, ubrzo nakon objave Eldorado Drilling poslao je neočekivanu ponudu veću za 27,5 milijuna dolara, zbog čega je uprava odlučila promijeniti kupca, navodi Splash247.
Prema navodima kompanije, ponuda Eldorada donijela je veću vrijednost dioničarima pa prodaja Saipemu nije dobila konačno odobrenje uprave.
Novi ugovor sklopljen je bez dodatnih uvjeta, uključujući tehničke provjere, regulatorna odobrenja ili financijske klauzule. Eldorado Drilling već je uplatio 70 milijuna dolara avansa, dok će preostalih 230 milijuna dolara biti isplaćeno prilikom isporuke drillshipa, koja se očekuje u trećem tromjesečju 2026. godine.
Deep Value Driller je istodobno postigao dogovor s kreditorima o produljenju dospijeća zajma od 125 milijuna dolara do 1. kolovoza 2026., uz mogućnost dodatnog produljenja do 1. studenoga.
Nakon dovršetka prodaje kompanija planira raspoloživu gotovinu, uključujući prihode od prodaje i postojeći prihod od bareboat najma drillshipa, isplatiti dioničarima.
Eldorado Drilling osnovan je 2022. godine i vodi ga Neil Hall. Kompanija trenutno u floti ima drillship sedme generacije Atlantic Zonda, a ranije je prodala dva drillshipa turskoj državnoj naftnoj kompaniji TPAO.
Sporazum Cape Town Agreement iz 2012. godine ispunio je uvjete za stupanje na snagu te će postati obvezan u veljači 2027. godine, čime će se zatvoriti dugogodišnja praznina u globalnom sustavu sigurnosti ribarskih brodova.
Sporazum uvodi obvezne sigurnosne standarde za više od 45.000 ribarskih brodova duljine 24 metra i više. Cilj je smanjiti broj pomorskih nesreća, poboljšati radne uvjete ribara, povećati sigurnost plovidbe i zaštititi morski okoliš.
Glavni tajnik Arsenio Dominguez naglasio je da svake godine tisuće ribara izgube život radeći na moru te da će novi sporazum značajno pridonijeti sigurnosti posada i brodova.
Posljednja država koja je pristupila sporazumu je Argentina, čime je broj država potpisnica porastao na 28. Te države predstavljaju ukupno 3.754 ribarska broda duljine 24 metra ili više. Sporazum stupa na snagu 12 mjeseci nakon što najmanje 22 države, koje zajedno imaju najmanje 3.600 takvih brodova, prihvate njegove odredbe.
Nakon stupanja na snagu države će morati ugraditi odredbe sporazuma u nacionalno zakonodavstvo. Države zastave bit će odgovorne za usklađenost brodova u svom registru, dok će države luka imati pravo obavljati inspekcije stranih ribarskih brodova.
Propisi obuhvaćaju projektiranje i gradnju brodova, stabilitet i čvrstoću trupa, strojarnicu i električne instalacije, protupožarnu zaštitu, sredstva za spašavanje te komunikacijsku opremu.
Očekuje se i smanjenje onečišćenja mora plastikom zahvaljujući boljoj kontroli izgubljenog ili napuštenog ribarskog alata.
Cape Town Agreement predstavlja četvrti stup sigurnosti ribarskih brodova uz postojeće međunarodne instrumente: IMO STCW-F konvenciju o izobrazbi ribara, ILO konvenciju o radu u ribarstvu iz 2007. godine te FAO sporazum o mjerama država luka protiv ilegalnog ribolova.
Među državama potpisnicama nalazi se i Hrvatska, uz niz europskih i svjetskih pomorskih država.
Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je najveći paket sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini kako bi dodatno ograničilo prihode od izvoza nafte i plina.
Novi paket obuhvaća gotovo 300 subjekata, a posebno je usmjeren na transport i trgovinu ruskom naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Jedna od ključnih meta je naftovodni operator Transneft, kroz čiji sustav prolazi više od 80 posto ruskog izvoza sirove nafte. Britanska vlada navodi da je cilj dodatno smanjiti prihode od nafte, koji su već pali na najnižu razinu od 2020. godine, piše Splash247.
Pomorski sektor zauzima važno mjesto u sankcijama. Na popis je dodano 48 tankera povezanih s ruskom flotom iz sjene, koja se koristi za prijevoz sirove nafte izvan zapadnih ograničenja. Sankcionirano je i 175 tvrtki povezanih s trgovačkom mrežom 2Rivers, jednim od glavnih posrednika u prometu ruske nafte.
Mjere obuhvaćaju i LNG sektor, uključujući dva LNG broda LNG Soars i Kunpeng, kao i izvozne terminale Portovaya i Vysotsk na Baltiku te njihove operatere. Sankcije su proširene i na trgovce uključene u prijevoz LNG tereta.
Britanska vlada navodi da je cilj novih mjera poremetiti rad flote iz sjene i dodatno ograničiti mogućnost Rusije da energente plasira na svjetsko tržište.
Ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je kako su sankcije usmjerene na prekid financijskih tokova i logističkih lanaca koji podupiru ruske vojne aktivnosti.
Osim pomorskog i energetskog sektora, sankcije obuhvaćaju i 49 subjekata povezanih s vojnom opskrbom, tri kompanije iz nuklearnog sektora te devet ruskih banaka uključenih u međunarodna plaćanja.
Američke snage ukrcale su se na tanker Bertha, koji plovi pod zastavom Cookovih Otoka, tijekom operacije u Indijskom oceanu unutar područja odgovornosti američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Prema priopćenju američkog Ministarstva obrane, riječ je o operaciji pomorske interdikcije i inspekcije provedene tijekom noći bez incidenata.
Američke vlasti navode da je tanker navodno djelovao protivno američkim mjerama nadzora sankcioniranih brodova te je pokušao izbjeći praćenje nakon prelaska iz Karipskog mora prema Indijskom oceanu.
Three boats ran and now all three have been captured.
Overnight, U.S. forces conducted a right-of-visit, maritime interdiction and boarding of the Bertha without incident in the INDOPACOM area of responsibility. The vessel was operating in defiance of President Trump’s… pic.twitter.com/YoHlb9v54p
Prema podacima sigurnosne tvrtke Vanguard, riječ je o VLCC tankeru nosivosti oko 305.000 dwt izgrađenom 2004. godine, koji je u prosincu 2024. godine stavljen na popis sankcioniranih brodova američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC). Brod je na popisu bio naveden i pod alternativnim imenom Monica S.
OFAC povezuje tanker s kompanijom Shanghai Legendary Ship Management Company te ga svrstava u dio iranske “shadow flote” koja se koristi za prijevoz sirove nafte pod međunarodnim sankcijama.
Ovakve operacije ukazuju na sve aktivniji nadzor sankcioniranih tankera na globalnim rutama, posebno kada je riječ o prijevozu iranske nafte, gdje brodovi često mijenjaju identitet, zastave i vlasničke strukture kako bi izbjegli sankcije.
Ministri Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o zabrani pružanja pomorskih usluga Rusiji, zbog čega je odgojeno usvajanje 20. paketa sankcija. Najveći otpor prijedlogu došao je iz Mađarske, dok su i druge države članice izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica za pomorsku industriju.
Predložene mjere uključivale su zabranu pružanja ključnih pomorskih usluga ruskim brodarima, poput osiguranja, klasifikacije brodova i tehničkog upravljanja. Bruxelles je smatrao da bi takve mjere značajno ograničile rusku sposobnost održavanja pomorske trgovine i logističke potpore.
Dio država članica upozorio je da bi zabrana mogla izazvati neželjene poremećaje na svjetskim pomorskim rutama te negativno utjecati na europske brodarske kompanije. Posebno su istaknuti pravni rizici za tvrtke koje posluju na tržištima trećih zemalja gdje su vlasničke strukture i trgovinski odnosi često složeni.
Zbog neslaganja među članicama cijeli paket sankcija sada ide na dodatnu pravnu i tehničku analizu. Rad na prijedlogu nastavit će se tijekom sljedećih predsjedanja Europskom unijom, ali za sada nije određen rok za konačnu odluku.
Plan Europske unije predviđao je ukidanje postojećeg ograničenja cijene ruske nafte i uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga povezanih s izvozom ruske sirove nafte. Analitičari smatraju da bi takva mjera Rusiju gotovo potpuno usmjerila na korištenje tzv. “shadow fleet” tankera.
Istodobno, ruski izvoz nafte mogao bi dobiti dodatni poticaj nakon odluke američkog Vrhovnog suda kojom su poništene carinske mjere administracije Donalda Trumpa. Tankerski analitičari procjenjuju da bi to moglo omogućiti Indiji nastavak većeg uvoza ruske nafte.
Raniji trgovinski dogovor između SAD-a i Indije doveo je do smanjenja indijskog uvoza ruske nafte u korist američke i potencijalno venezuelske, ali bi nova pravna situacija mogla promijeniti taj trend.
Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obilježile su 20. obljetnicu usvajanja Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006), jednog od najvažnijih međunarodnih dokumenata koji regulira radne i životne uvjete pomoraca.
Konvencija je usvojena 23. veljače 2006. godine kroz zajednički dogovor vlada, brodara i pomoraca, čime je stvoren globalni okvir za reguliranje rada u jednoj od najmeđunarodnijih industrija na svijetu. MLC je tijekom dva desetljeća donio značajna poboljšanja za milijune pomoraca te uspostavio minimalne standarde koji se odnose na zapošljavanje, plaće, radno vrijeme i odmor, smještaj na brodu, zdravstvenu zaštitu, medicinsku skrb, socijalnu sigurnost i dobrobit posade.
Istodobno, Konvencija je pridonijela poštenijoj konkurenciji među brodarima smanjenjem prakse zapošljavanja pod lošijim radnim uvjetima. Time je dodatno ojačana sigurnost i učinkovitost pomorskog prometa, koji je ključan za globalnu trgovinu.
Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su pomorci važni za održavanje svjetskih opskrbnih lanaca, ali je istodobno naglasila potrebu za dosljednom primjenom zaštitnih mjera predviđenih Konvencijom.
Unatoč napretku, brojni problemi i dalje su prisutni. Pomorci se i dalje suočavaju s napadima na brodove, napuštanjem posade, kriminalizacijom pomoraca, umorom, neisplaćenim plaćama te ograničenjima izlaska na kopno (shore leave). MLC je zamišljen kao dokument koji se stalno prilagođava novim izazovima kroz suradnju svih uključenih strana.
Posebni tripartitni odbor MLC-a redovito razmatra izmjene Konvencije kako bi ona ostala prilagođena promjenama u pomorskoj industriji i osigurala daljnje unapređenje prava pomoraca.
IMO i ILO pozvali su države i pomorsku industriju na dosljednu primjenu standarda Konvencije te na jačanje nadzora kako bi se osigurala pravedna i održiva budućnost pomorskog sektora.
Zajednički rad dviju organizacija uključuje i izradu smjernica o slučajevima napuštanja pomoraca te pravednom postupanju s posadom nakon pomorskih nesreća ili kaznenih postupaka. Od 2022. djeluje i zajednička radna skupina ILO-a i IMO-a koja se bavi pitanjima ljudskog faktora u pomorstvu, uključujući i suzbijanje uznemiravanja i nasilja na brodovima.
Na 33. Zagrebačkom sajmu nautike okupili su se stručnjaci iz različitih segmenata nautičke industrije kako bi otvorili razgovor o tome kako se razvija hrvatska nautika – što to znači za ljude koji u njoj rade i vide odgovornost u komunikaciji razvoja.
Panel „Nova era nautike u Hrvatskoj: Više od plovidbe!“ organizirao je Adria Libar, pomorsko učilište u Hrvatskoj koje svakodnevno radi na edukaciji kadrova u nautici.
Iako su se kroz izlaganje vidjele raličitosti dvaju sektora (yacht charter i bareboat charter), cilj udruživanja je isti, zajedničkim djelovanjem struke ubrzati rješavanje aktualne problematike i djelovati u odgovornom razvijanju nautike.
Uz rast crewed charter segmenta i jačanje međunarodne vidljivosti, sve se snažnije naglašava potreba za profesionalnim standardima i kvalitetnijom uslugom uz podršku javnog sektora.
Profesionalizacija i vidljivost
Gđa. Ban istaknula je kako osnivanje CROYA-e označuje novu fazu profesionalizacije hrvatske yacht industrije, dok je organizacija CROYA Yacht Show značajno povećala vidljivost sektora. Primjeri izvrsne hrvatske flote na sajmu u Splitu koje su prikazale kvalitetu svojih usluga, potvrđuju da Hrvatska ima prepoznatljiv standard izvrsnosti, no postoji kontinuirana potreba za edukacijama u prezentaciji i komunikaciji usluga koje nudimo. Gđa Ban je je istaknula kako konkurentnost hrvatske nautike sve više ovisi o kvaliteti ukupnog doživljaja – na brodu i izvan njega, ali i podršci javnog sektora.
Upozorenje iz charter sektora posebno je dao Marin Katičin, koji je otvorio pitanje stanja u segmentu najma plovila bez posade (bareboat). Upozorio je na pad prihoda i postupno obezvrjeđivanje usluge, naglasivši ključ dugoročnog opstanka u održanju kvalitete usluge i proizvoda/brodova te edukaciji o utjecaju cjelokupne branše na okoliš, a time i proizvoda. Dodatno, banke i ostale povezane institucije trebale bi selektivnije pristupiti branši, ne podržavati tvrtke koje se usputno bave djelatnošću chartera i nemaju održiv ekonomski model poslovanja, čime će se kvaliteta usluge podići na višu razinu, regulirati broj nekonkurentnih tvrtki i prilagoditi broj plovila na tržištu. Poruka je jasna: bez stručnog i odgovornog upravljanja kapacitetima postoji rizik daljnjeg pritiska na jednu od najpotentnijih grana hrvatskog turizma!
Šira slika razvoja
Gđa Šolić Sutlović iz Hrvatske turističke zajednice upoznala nas je s nizom promotivnih turističkih kampanja koje se plasiraju na naša strana emitivna tržišta gdje je nautički turizam zastupljen kao jedan od glavnih selektivnih oblika turizma. Također je navela da Hrvatska turistička zajednica tradicionalno prisutna na predstavljanju destinacije na BOOT, Dusseldorf boat showu, Austrian Boat Showu u Tullnu te na Annapolis Sailboat Showu u SAD-u. Da se intenzivira promidžba nautičkog turizma u inozemstvu dokazuje i prisutnost HTZ-a na dva dodatna sajma tijekom 2026. godine, Southampton Boat Showu u Ujedinjenoj Kraljevini te Genova Boat Showu u Italiji.
Svakako je dodatno naglašen iskorak destinacije iz klasične paradigme „sunce i more“ u destinaciju visoke dodane vrijednosti, koja kroz kvalitetu lokalne ponude, gostoljubive domaćine te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu doprinosi stvaranju autentičnog doživljaja destinacije.
Sve upućuje na to da hrvatska nautika ulazi u zreliju fazu u kojoj kvaliteta usluge i odgovoran razvoj postaju presudni za konkurentnost i iskustvo gostiju.
Poseban naglasak stavljen je na ulogu zaposlenika u nautici. Alessia Cortesi istaknula je kako u vremenu visoke digitalizacije upravo ljudski faktor postaje ključan: „U suvremenom jahtingu tehnička izvrsnost se podrazumijeva. Ono što gosta vraća jest emocionalni doživljaj, a njega kreira čovjek kroz kroz intuitivnu, diskretnu i profinjenu komunikaciju.“ Naglasila je kako su komunikacijske vještine često „nevidljiva“ kompetencija koja uslugu pretvara u iskustvo koje se pamti. Gđa Alessia istaknula je Hrvatsku kao biser destinaciju kojom treba pažljivo upravljati.
Panel je otvorio i temu izdržljivosti posada u zahtjevnim uvjetima rada na moru, ali i specifične zahtjeve gostiju na koje moramo biti spremni odgovoriti. Ana Kutija, upozorila je: „Ako želimo ostvariti održivu karijeru na moru, moramo učiti kako upravljati ljudima, kako se nositi s odgovornostima, a ne samo tehnikom. Flota može biti primjer izvrsnosti, ali kombinacija profesionalizma i emocionalne spremnosti oblikuje prepoznatljivu uslugu.“
Važan dio rasprave odnosio se i na percepciju žena u nautičkoj industriji. Stjuardesa i digitalna kreatorica Silvija Mutić upozorila je na raskorak između percepcije i stvarnosti: „Dugo se o ženama na jahtama govorilo kroz stereotipe, a premalo kroz znanje, rad i odgovornost koje svakodnevno nosimo. Govoriti nekoliko jezika, poznavati kulture i različitosti, pristup gostima, tehnike rada, to je ono što kroz edukaciju i digitalne alate promoviram kao motivaciju za nautička zanimanja.“
Vrijeme predviđeno za panel bilo je kratko za otvaranje pitanja publike, pa se razgovor nastavio u neformalnom druženju nakon panela. No pitanja koja su ostala otvorena poput održivog razvoja, brige i edukacije za zaštitu Jadrana, pokazuju koliko je tema važno i otvoreno za budućnost.
„Možda kroz panel nismo uspjeli sve komunicirati, no predstavili smo prilike kroz rad udruga, instuitucija i pojedinaca. Nadamo se da će se glavne poruke panela reflektirati u daljnjem radu svih koji su odgovorni za razvoj nautičkog sektora.“
Održavanje i popravak brodskih strojeva i mehaničkih sustava
Dijagnostika kvarova i sudjelovanje u remontima
Suradnja s glavnim i prvim časnikom stroja
Vođenje osnovne tehničke evidencije
UVJETI:
Iskustvo rada kao brodski mehaničar ili slična tehnička pozicija
Poznavanje brodskih motornih i pomoćnih sustava
Osnovna znanja i vještine iz područja varenja, zavarivanja i tokarenja
Važeće pomorske svjedodžbe
Potvrda o nekaznjavanju
Valjani medicinski pregled
Samostalnost i odgovornost u radu
NUDIMO:
Ugovor prema Kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi 2025.-2026
Redovita i konkurentna primanja
Dugoročnu suradnju
Rad u profesionalnom i stabilnom okruženju
Prednost pri zapošljavanju: osobama ovlaštenim za rad na brodovima za prijevoz plina
DETALJI UGOVORA (prema Kolektivnom ugovoru):
Trajanje ugovora: 42 dana +/- 14 dana.
Plaća: Ukupna mjesečna konsolidirana primanja: 4,157.86 EUR. Ovaj iznos uključuje osnovnu plaću, garantiranu naknadu za prekovremeni rad, naknadu za godišnji odmor, socijalni dodatak i bonus poslodavca.Napomena: Konačna zarada može varirati ovisno o ostvarenim dodatnim prekovremenim satima izvan garantiranog broja.
POČETAK RADA:Po dogovoru.
MJESTO RADA: Brod u međunarodnoj plovidbi, Hrvatska.
Talijanska kompanija Saipem osigurala je novi offshore ugovor vrijedan oko 500 milijuna dolara u sklopu dugoročnog sporazuma s energetskim divom Aramcom. Projekt uključuje radove na jednom od najvećih svjetskih offshore naftnih polja – Safaniya.
Radovi obuhvaćaju projektiranje, nabavu, izgradnju i instalaciju 48-inčnog glavnog naftovoda ukupne duljine oko 77 kilometara. Od toga će se približno 65 kilometara nalaziti offshore, dok će oko 12 kilometara biti položeno na kopnu. Projekt uključuje i izgradnju pripadajuće podmorske infrastrukture, piše Offshore Energy.
Offshore radovi izvodit će se Saipemovim brodovima koji su već angažirani u regiji, dok će se izrada konstrukcija obavljati u brodogradilišnom pogonu Saipem Taqa Al-Rushaid Fabricators u Dammamu.
Ovaj projekt dio je šireg investicijskog ciklusa razvoja energetske infrastrukture u Saudijskoj Arabiji, a Saipem očekuje da će kombinacija lokalnih kapaciteta i tehničkog znanja omogućiti učinkovitu realizaciju radova.
Novi posao dodatno učvršćuje dugogodišnju suradnju između Saipema i Aramca te potvrđuje snažnu prisutnost kompanije na offshore tržištu Bliskog istoka.
Krajem 2025. godine Saipem je već dobio dva offshore ugovora ukupne vrijednosti oko 600 milijuna dolara. Jedan se odnosi na radove na naftnim poljima Berri i Abu Safah u trajanju od 32 mjeseca, dok drugi obuhvaća jednogodišnje radove na polju Marjan.
